Seniko studio
Broj 1/2013
Izdvajamo iz broja:
Broj 1-2013 - Ante Gavranović
Uloga Komore je u afirmiranju stavova hrvatskoga gospodarstva
HGK dodijelila zlatne kune
Bankarstvo - S. P.
Trgovina na ozbiljnoj prekretnici - prof. dr. Stipe Lovreta
Održana HACCP radionica za voditelje HACCP tima
Altpro: Vlastitim znanjem do svjetskog tržišta
Predstavljen početak provedbe projekta “Erasmus za poduzetnike početnike”
Podravka i Uniline uspješno promoviraju Hrvatsku u Japanu
PIK Vrbovec postao nositelj Halal certifikata
S a d r ž a j - 1 - 2013
Svjetska tekstilna pozornica
A. G.
Nove promjene donose nove glavobolje
Sve je jasnije da sudbina odjevne industrije i u Hrvatskoj sve više ovisi o širim socijalnim i ekonomskim interesima zemlje, ali i političkim odlukama, jer je praktički nemoguće održavati korak sa cijenama rada i radnim uvjetima koje nameću zemlje Dalekog istoka.
Utjecaj financijske i gospodarske krize ukazuje na mnogobrojne slabosti u širim svjetskim okvirima. U EU, SAD-u i Japanu bilježimo vrlo niske stope rasta, čak i pad BDP-a. Posebno je to izraženo u Europskoj uniji, gdje je kriza državnih dugovanja i prijetnje potpunim slomom određenih zemalja, unijela veliku dozu nesigurnosti na financijskim tržištima.

Tekstilna i odjevna industrija imaju svoje posebnosti. To je proizvodni sektor koji danas dominantno ovisi o firmama s brandom koje svoje poslovanje šire svijetom. Proizvodnja se pretežito odvija u zemljama u razvoju i zemljama brzoga rasta čija su proizvodna odredišta te uvjeti rada i nadnica najpovoljniji.

Primjer: oko 80 posto svih odjevnih predmeta koji se prodaju u Njemačkoj danas se pro-izvodi u zemljama istočne Europe ili na Dalekom istoku. U sjevernim zemljama, gdje se prodaje gro tih proizvoda, gotovo da više i nema pro-izvodnih pogona odjevne industrije.

Presudni troškovi i uvjeti rada
Najvažniji kriteriji za prijenos ili premještanje proizvodnje u te zemlje su niske nadnice, kvaliteta i pouzdanost u isporukama, čak i kod kratkoročnih narudžbi. Upravo na području mode ti elementi igraju važnu ulogu. Vremena reakcije i proizvodnje na modne trendove drastično su smanjena. Konkretno, ono što se u Parizu ili Rimu predstavlja kao modni trend, može se već 14 dana poslije naći u prodajnim objektima H&M ili C&A. Potrošna modna roba u međuvremenu je dostigla 'rok trajanja' dosad prisutan i prepoznat samo kod prehrambenih proizvoda.

U više navrata je pisano o radnim uvjetima koji vladaju u tim zemljama. Nedavni požari i štrajkovima u nekim tvornicama u Bangladešu ukazali su cijelom svijetu u kakvim se uvjetima proizvode poznate modne marke. Pokazalo se da se vremenski i konkurentski pritisak nemilosrdno prenosi na – radnice.

Naime, u tekstilnoj i odjevnoj industriji širom svijeta (pa i u nas) strukturu radne snage čine u 80 posto slučajeva upravo žene. One su izložene ozbiljnom maltretiranju i šikaniranju, fizičkom i seksualnom, uglavnom nemaju pravo na sindikalno organiziranje, a sve su više podložne i raznim ozljedama i ozbiljnim bolestima. To je, u grubo, okvir u kojem se najveći dio ponude odjevne industrije danas proizvodi. To se ne odnosi samo na cjenovno povoljne diskont odjevne predmete već i na skuplje brandove.

Analize pokazuju da GAP, Adidas, Nike ili najveći broj firmi s brandom proizvode svoje odjevne predmete ili sportsku i drugu obuću u slobodnim zonama zemalja na Dalekom istoku. Nepotrebno je isticati da im to donosi ogromne zarade. Tako, na primjer, u prodajnoj cijeni sportske obuće od 75 eura, proizvodni troškovi dosižu samo 30 centa. Ili, proizvodni troškovi za jedan T-shirt koji se prodaje recimo kod Tchibo-a, iznose samo 1 posto prodajne cijene.
Uloga trgovačkih tvrtki u tim procesima dobiva sve veće značenje. Ustvari, upravo ti veliki trgovački koncerni određuju kretanja u svjetskoj odjevnoj industriji. U SAD su to Sears, K-Mart, Penney, Wal-Mart; u Japanu su to Daiei, Mitsukoshi, Daimaru, Ito i Yokado; u Njemačkoj su to koncerni Karstadt/Quelle/Sinn, Metro/Kauf-hof/ i P&C, Marsk& Spencer iz Velike Britanije, francuski Carrefour zatim međunarodne kompanije C&A iz Nizozemske i H&M iz Švedske.

Novo pozicioniranje na tržištu
Međunarodna tekstilna industrija posljednjih godina bilježi ponovno snažan proces restrukturiranja i novog pozicioniranja. Uzmimo kao primjer Bangladeš, zemlju koja se u izvozu gotovo isključivo orijentira na tekstil koji razni poznati svjetski koncerni ovdje proizvode.

Nema velikog trgovačkog koncerna koji to ne radi. Samo u Bangladešu danas radi oko 5000 odjevnih tvornica sa više od 2 milijuna zaposlenih. Dodajmo tome da otprilike 1,5 milijuna radnih mjesta dodatno ovise o ovoj djelatnosti. Vrijednost izvoza tekstilnih odjevnih proizvoda čini 77 posto ukupnoga izvoza.

Snažan rast odjevne industrije u Bangladešu zasniva se na niskim troškovima rada i gotovo očajnom socijalnom standardu zaposlenika. Svoj poseban status u izvozu u EU i SAD Bangladeš je godinama zahvaljivao činjenici da je kao jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta imala slobodan pristup ovim tržištima. Uvoz iz Bangladeša nije godinama podlijegao nikakvim kvotama ili carinama, dakle raspolagao je pogodnostima koje druge zemlje nisu imale.

Takav status je, međutim, vladalo sve do 2004. kad je istekao do tada važeći Svjetski sporazum o tekstilu. Gubitak te prednosti osjetio se jer su se otvorila vrata tržišta visoko razvijenih zemalja i drugim proizvođačima i izvoznicima. Od novih pogodnosti maksimalno profitirala Kina, koja se ubrzo prometnula u prvog svjetskog proizvođača i velikog izvoznika.

Konkurentske prednosti koje Kina ima pred svim tim zemljama rezultat su snažnog tehnološkog iskoraka u odnosu na konkurente. Kina je, zahvaljujući velikim ulaganjima upravo u tehniku i tehnologiju, mogla pro-izvoditi više i − još jeftinije.

Velika ranjivost zemalja EU
Analize sada pokazuju (neki stručnjaci su i ranije upozoravali na tu činjenicu) da izvozna privreda Kine ozbiljno ugrožava cijelu EU. Na području tekstila to se drastično odrazilo. Razloge tome treba, uz ostalo, tražiti u činjenici da se EU na neki način industrijski podijelila. Južne države EU poput Grčke, Italije, Španjolske i Portugala izgradile su (posebno u razdoblju 1972. − 1996.) dosta jednostranu proizvodnu strukturu, unutar koje su se pokušale specijalizirati.

Tako su Portugal i Grčka usmjerili svoje aktivnosti na tekstilnu industriju i turizam, dok su Njemačka i Finska izabrali tehnički visoko zahtjevna područja poput strojogradnje i automobilske industrije.
Pokazalo se da je ova specijalizacija unutar EU pomogla prodoru Kine na ova tržišta. To se posebno odrazilo na području tekstilne industrije, gdje su kineske tvrtke s niskim cijenama na svjetskom tržištu ubrzo oduzele europskim proizvođačima veliki dio tržišta. Posebna studija o utjecaju rasta Kine na europsku krizu (ekonomist Uffe Mikkelsen iz Nacionalne banke Danske i Ester Perez Ruiz iz MMF-a) pokazala je da su se „ periferne države EU specijalizirale na područja u kojima je Kina ubrzo mogla biti konkurentna“.

Tome je mnogo pridonijela i igra s niskim tečajem yuana. Portugal, Italija ili Grčka – najveći gubitnici u borbi s kineskim naletom − nisu mogle držati korak s takvim kretanjima, jer nisu imale mogućnosti prilagođavanja svoga tečaja naletu kineske izvozne ofanzive.

Njemačka tekstilna i odjevna industrija je u posljednjih 40 godina premjestila tri četvrtine svojih proizvodnih pogona izvan svojih granica i izgubila čak 80 posto radnih mjesta u ovoj branši. To je dovelo do ozbiljnih promjena u strukturi te djelatnosti. Proizvođači su se usredotočili na tehnički zahtjevnije tekstilije, inovativne proizvode i snažne robne marke, s povećanim izlazom na svjetska tržišta.

Brza preorijentacija na tehničke tekstilije i njeno restrukturiranje pomogli su i nadalje održavanju snažne tekstilne industrije, dok je odjevna industrija stalno slabila. Danas su tehničke tekstilije čvrsta okosnica izvoza njemačke tekstilne industrije s udjelom od 45 posto u svjetskim okvirima, a njihova sve šira uporaba ukazuje na velike mogućnosti daljnjega rasta i osiguranja opstanka na svjetskoj tekstilnoj pozornici.

Druge zemlje EU nisu uspjele u toj mjeri prilagoditi svoju tekstilnu i odjevnu industriju za nova vremena i nove tržišne odnose, pa proživljavaju ozbiljne teškoće. Pitanje je u kojoj će mjeri uopće opstati…

Dominantna pozicija Kine
Ukidanjem tekstilnih kvota u međunarodnoj trgovini tekstila s početka 2005. kineska tekstilna i odjevna industrija dobile su novi zamah i ubrzo su prerasle u središte međunarodnog interesa. Kineski tekstilni proizvodi danas dominiraju svjetskim tržištima. Udio Kine u svjetskom tekstilnom tržištu danas dosiže i do 30 posto.

Posebna prednost Kine je u činjenici da raspolaže na licu mjesta sa svim potrebnim sirovinama potrebnim u proizvodnom lancu i da su mnoga poduzeća osposobljena za isporuku velikih količina po dogovornim cijenama i odgovarajućoj kvaliteti.
Utjecaj tehničkih i tehnoloških inovacija
U visoko razvijenim zemljama vlada krilatica „Cat the cost“, i to u svim područjima, a napose na području troškova rada. Tehnički i tehnološki pokret se odvija u dva vida:

• Zamjena ručnog rada kroz mehanizaciju i automatizaciju;
• Proizvodne inovacije za ubrzavanje proizvodnje.

Oba ova vida su naglašenija u tekstilnoj nego u odjevnoj industriji. Istina, u posljednja dva desetljeća uvedene su vrlo opsežne proizvodne inovacije, posebno kod strojeva u predionicama i kod tkanja. Ove inovacije nisu, međutim, dovele do načelno novog restrukturiranja proizvodnih odredišta, ali su pomogle u značajnom rastu produktivnosti i, pogubno, izrazitom smanjenju radnih mjesta i zaposlenosti.

Nasuprot tome, u odjevnoj industriji procesne inovacije bile su osjetno manje. Ovdje se u svjetskim okvirima 80 posto troškova rada odnosi i dalje na šivanje i ručno sastavljanje dijelova, pri čemu nema automatizacije ili robota koji bi osjetno pridonijeli povećanju produktivnost. Najvažnije inovacije u odjevnoj industriji odnose se na fleksibiliziranje pro-izvodnje te ubrzanje obrta robe i uloženog kapitala. Kao primjer služi Benetton.

Iz centrale ovog koncerna u sjevernom dijelu Italije osigurava se pomoću kompjutera direktna veza sa svim filijalama Benettona širom svijeta. Pomoću sustava EPOS (electronic pointof-sale system) prati se trendove potražnje i uspostavlja sustav nabave na načelu „just in time“. Uštede su velike i predstavljaju svojevrsni putokaz upravljanja procesima u uvjetima globalizacije i internacionalizacije poslovanja.

Proizvodnja postaje skuplja
Ipak, dolazi do novih promjena koje će iznova uzdrmati tekstilno tržište. Proizvodnja tekstila je u Kini posljednjih godina osjetno poskupjela. Godišnja zarada tekstilnog radnika u 2005. godini iznosila je 16.000 yuana; već 2011. to je iznosilo 37.000 yuana. Istodobno, naglo raste domaća potražnja odjeće i obuće, prije svega zbog brzoga rasta tzv. srednjeg staleža.

Takva kretanja opetovano širom otvaraju vrata Bangladešu, Vijetnamu i Indoneziji. Bangladeš je između Top-10 svjetskih izvoznika u 2011. zauzeo treće mjesto, nakon Kine i Turske. Zanimljivo je da glavnina narudžbi u bangladeške tvornice dolazi iz – Kine koja također koristi prednosti jeftinije radne snage za svoje potrebe.

Dodamo li tome da su mnogobrojne tvornice u Bangladešu, Vijetnamu i Indoneziji u rukama kineskih vlasnika, stanje je još mutnije i ukazuje na apsolutnu supremaciju kineskih tvrtki na području odjevne industrije koja će potrajati...
Očite razlike u cijeni rada
Najnoviji podaci govore da jedna dobra švelja u Bangladešu stoji otprilike 44 eura na mjesec. Cijena minute rada u Vijetnamu smo 0,06 centi eura, a prosječna plaća u odjevnoj industriji 138 eura (180 dolara). U Indoneziji je prosječna plaća još niža, iznosi oko 113 dolara, ali je teško naći školovanu radnu snagu.

Usporedimo to s kretanjima u Hrvatskoj. Radni dan u nas obuhvaća 7,30 sati rada + 30 minuta plaćenog odmora. U spomenutim zemljama Dalekog istoka radni dan obuhvaća 8-10 sati rada bez plaćenog odmora. Dok radni tjedan u Hrvatskoj iznosi 40 sati, u tim je zemljama osjetno veći fond radnih sati.

Godišnji odmor je u nas 21-26 dana; kod njih 16-18 dana. Ili, bolovanje na teret poslodavca kod nas iznosi 40 dana, a kod njih samo 7-14 dana. Uz ostalo treba spomenuti i činjenicu da je sindikalno organiziranje u tim zemljama svedeno na najmanju moguću mjeru, ako uopće. Kod nas sindikati često ulaze u 'klinč' s poslodavcima, ne vodeći računa o stvarnim tržišnim uvjetima.

Teško je predvidjeti kako će se kretanja na svjetsko tekstilnom tržištu ubuduće odvijati. Sigurno je da za europske proizvođače, posebno onih u istočnim i jugoistočnim europskim zemljama nadolaze još teži dani. Nema šanse da tekstilna, posebno odjevna industrija prate radne i socijalne uvjete koje nude zemlje Dalekog istoka.

Tekstilna i odjevna industrija je, zbog svojih specifičnosti, još uvijek važan čimbenik u industrijskoj proizvodnji brojnih europskih zemalja, ali se te industrije sve teže nose sa nemogućom misijom – da prate konkurentne uvjete zemalja s Dalekog istoka.

Tome valja dodati još neke elemente koji utječu na poslovanje u Europi, pa time i kod nas. Proizvodnja u tekstilu, napose u konfekciji, strogo je sezonska. Između dviju sezona (proljeće/ljeto i jesen/zima) iz godine u godinu proširuje se praznina i dovodi do 'praznog hoda' u samoj proizvodnji. Naime, skraćuju se rokovi isporuke, a istodobno produžuje rok početka nove sezone. Potrebne količine naručuju se kasnije, što dovodi i do problema u nabavi potrebnih tkanina.

Sudbina u rukama politike
Gdje su naše prednosti? Prije svega, to je u stručnoj snazi, iako i tu dolazi do problema, jer sve više nedostaju konstruktori. Naše prednosti su i u blizini tržišta zapadnih zemalja, izradi malih serija, velikoj fleksibilnosti. To su elementi koji pridonose tome da su naručitelji spremni platiti našim proizvođačima i nešto više cijene. Usprkos tome, naša konkurentnost je ozbiljno ugrožena.

Stoga je sve jasnije kako sudbina odjevne industrije ovisi ne samo o ekonomskim faktorima (niskoproduktivna grana s visokim radnim intenzitetom) već su u igri presudni politički čimbenici, vodeći računa da nemamo realne alternative za brojnu žensku radnu snagu koja je dominantna u toj industriji.

Izdvajamo iz broja:
Broj 1-2013
Uloga Komore je u afirmiranju stavova hrvatskoga gospodarstva
HGK dodijelila zlatne kune
Bankarstvo
Trgovina na ozbiljnoj prekretnici
Održana HACCP radionica za voditelje HACCP tima
Altpro: Vlastitim znanjem do svjetskog tržišta
Predstavljen početak provedbe projekta “Erasmus za poduzetnike početnike”
Podravka i Uniline uspješno promoviraju Hrvatsku u Japanu
PIK Vrbovec postao nositelj Halal certifikata
S a d r ž a j - 1 - 2013
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa