|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
S. P.
|
|
|
|
|
|
Banke imaju dovoljno sredstava za kvalitetne projekte
|
|
Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka
|
Upravo su sektori hrvatskoga gospodarstva koje pokriva naš časopis najugroženiji, ali i vrlo osjetljivi dijelovi hrvatskoga gospodarstva. Gospodarstvenici iz tih dijelova gospodarstva žale se na neprimjeren odnos banaka upravo prema njima s naglaskom da nemaju dostatno razumijevanja za njihove potrebe?
U kojoj mjeri bankarska industrija može utjecati na ukupno financijsko stanje u hrvatskom gospodarstvu? U kojoj mjeri hrvatska bankarska pozornica uopće podržava poduzetništvo? Gdje su realni izlazi iz sadašnje gospodarske i financijske krize? Koliko banke mogu tome pridonijeti?
To su neka od pitanja koja smo postavili Zoranu Bohačeku, direktoru Hrvatske udruga banaka, čovjeku koji ima cjelovit pregled nad radom i djelovanjem poslovnih banaka u Hrvatskoj, u želji da ovu složenu problematiku približimo našim čitateljima.
|
|
Kako ocjenjujete aktualnu stabilnost na hrvatskom bankarskom tržištu?
|
Kao što je navedeno u HUB Analizi 39/40. hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveći omjer kapitalne adekvatnosti u Europi te se može smatrati iznimno sigurnim. Kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka kreće se iznad 20% i najviša je u Europi među zemljama koje izvještavaju u bazi FSI MMF-a. To znači da hrvatske banke imaju dovoljno kapitala da podnesu i oštriji ugriz krize od trenutačnog.
Iako je u ovo doba prošle godine izgledalo da se nalazimo na početku razdoblja oporavka kreditnog ciklusa, krajem prošle i u prvoj polovici ove godine došlo je do novog usporavanja ekonomske aktivnosti, što se prelilo na manju potražnju za kreditima.
Iako bi se moglo raspravljati o tome je li do usporavanja kreditne aktivnosti došlo zbog smanjenja potražnje ili restrikcija na strani ponude (npr. otežan pristup kreditima), niz indikatora ukazuje na to da nedostaje potražnje.
Jedan je od najuvjerljivijih indikatora u tom pogledu izostanak rasta kamatnih stopa. Više informacija možete pronaći u Analizi na našim internet stranicama http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2031&sec=508
|
|
Zamijećeno je da se gospodarskim subjektima, osobito malim i srednjim poduzećima, teško odobravaju krediti potrebni za redovno poslovanje i eventualno širenje. Koliko je realno prisutna opasnost od loših plasmana?
|
Kao što je objavljeno i u HUB Analizi 42. „Regulacija, troškovi i dobit banaka: kao kad je kriza počela“, važno je napomenuti da banke i dalje troše 45% - 50% rezultata u prosjeku za formiranje rezervacija za loše plasmane. Takvi plasmani rastu, no banke uspijevaju „sustići krizu“, jer ne dopuštaju da pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti padne. Štoviše, analiza je pokazala da banke u neto rezultatu, unatoč snažnom padu dobiti, imaju rezervu za amortizaciju udara loših plasmana čak i u slučaju povećanja postotka loših plasmana.
U Analizi se navodi, kada su u pitanju pogledi trendova i očekivanja za 2013., da se može ponoviti prošlogodišnji zaključak koji je, zanimljivo, bio vrlo sličan zaključku iz 2010. za 2011. Stoga možemo govoriti o kontinuitetu krize kroz koju banke prolaze, nasreću, netaknute u pogledu solventnosti i stabilnosti, a što treba zahvaliti visoku iznosu angažiranog kapitala. Upravo to im omogućava prolazak kroz krizu bez većih šokova, ako izuzmemo sada već stalan pritisak na kvarenje aktive i pad profitabilnosti.
|
|
Kako tumačite nesklad: banke navodno imaju dovoljno raspoloživih sredstava, ali se sve teže odobravaju krediti za privredne subjekte?
|
Važno je reći da jedino stabilne i profitabilne banke i dalje mogu ulagati u gospodarstvo i financirati projekte i programe koji mogu pospješiti i ubrzati izlazak Hrvatske iz gospodarske krize. Stabilnost banaka je podloga daljnjeg ulaganja u razvoj zemlje, podrška dolasku novog kapitala uoči ulaska Hrvatske u EU te izvrstan oslonac za podršku privatnom i javnom sektoru u novom razvojnom ciklusu.
Što se tiče kreditne aktivnosti u idućem razdoblju, potrebno je naglasiti da su banke itekako spremne kreditirati sve kvalitetne projekte i time omogućiti brži gospodarski opravak i ubrzani rast BDP-a. Ako se pokrene investicijski ciklus, rast kredita može biti značajniji nego sadašnje stagnantne procjene.
Banke će imati dovoljno sredstava za kvalitetne projekte kao što je to oduvijek bio slučaj. U slučaju pokretanja gospodarstva i značajnijeg rasta, i trenutni trend razduživanja će se preokrenuti i ako bude potrebno dodatna likvidnost će se unijeti u sustav. Sadašnje „razduživanje“ rezultat je toga da je u nedostatku potražnje racionalno vraćati dugove inozemstvu, jer strani depoziti i krediti su zapravo bili uvoz strane štednje u nedostatku domaće akumulacije.
Kao što smo napomenuli, banke uvijek imaju dovoljno sredstava za dobre projekte, ali moraju više gledati rizičnost klijenata i njihove poslovne planove. Također, treba imati na umu i da je hrvatskom gospodarstvu na raspolaganju najmanje pet alternativnih izvora financiranja, uz klasične bankovne kredite.
|
|
Što mislite o pokušajima privatizacije jedine ozbiljne banke u vlasništvu države - HPB? S druge strane, uvijek se iznova javljaju ideje o potrebi snažnije banke s naglašenim nacionalnim obilježjima.
|
Što se tiče konkretnog pitanja vezanog uz najavljenu privatizaciju Hrvatske poštanske banke smatramo da nije bitno tko je vlasnik pojedine banke nego jedino da li ta banka posluje dobro ili loše.
Činjenica je da su strani vlasnici donijeli određeni know-how, najviše na području upravljanja rizicima i korporativnog upravljanja, što je rezultiralo većom učinkovitošću i dovelo do bankovne profitabilnosti u vrlo kompetitivnom okruženju.
Iskustva drugih zemalja u regiji pokazuju da državno vlasništvo nije dalo dobre rezultate te da se takve banke moraju i po nekoliko puta restrukturirati da bi se uopće mogle prodati na tržištu.
|
|
Financijski sustav je krvotok gospodarstva
|
|
Zvonimir Akrap, član Uprave Splitske banke
|
|
U kolikoj mjeri banke mogu pomoći u izlasku iz gospodarske krize i na koje načine mogu pomoći?
|
|
Trendovi na domaćem tržištu jasno ukazuju kako su se okolnosti poslovanja drastično promijenile, kao i međunarodno financijsko okruženje, što će zasigurno izazvati i promjene među domaćim bankama
|
Bez obzira na činjenicu da ulazimo u petu godinu gospodarske krize u Hrvatskoj, čini se da i dalje nisu točno identificirani uzroci trenutnog stanja domaćeg gospodarstva. Bez točno utvrđenih uzroka i problema, malo je vjerojatno da je moguće implementirati i prava rješenja, što je možda i jedan od razloga zbog čega je Hrvatska jedno od najteže pogođenih gospodarstava u ovom dijelu Europe te zbog čega još uvijek nismo zabilježili gospodarski oporavak.
Nitko ne može poreći ulogu, ali i odgovornost, koju su imale financijske institucije u globalnoj financijskoj krizi koja je eskalirala u jesen 2008. godine. Javnost često zaboravlja i da dio odgovornosti leži na izostanku regulacije i nadzora značajnog dijela financijskog sustava, pogotovo u SAD-u, što je u uvjetima dugotrajnog razdoblja (ne)opravdano niskih kamatnih stopa uvelike pridonijelo stvaranju „balona“ na financijskim tržištima te tržištima nekretnina.
U uvjetima kada se na globalnoj razini financijske institucije suočavaju sa brojnim kritikama, ne iznenađuje i činjenica da dio domaće javnosti odgovornosti za trenutne gospodarske probleme prebacuje na domaće poslovne banke. Za odgovor na pitanje koliko i kako banke mogu pomoći domaćem gospodarstvu potrebno je sagledati razvoj domaćeg bankovnog sustava kroz posljednjih dvadesetak godina, ali i usporediti domaće tržište sa drugim tržištima u Europi.
Za početak moramo znati da je financijski sustav krvotok svakog gospodarstva, a samim tim nemoguće je imati stabilan financijski sustav u „lošem“ gospodarstvu i vice versa. Stoga, najvažniji zadaća regulatora financijskih institucija mora biti osigurati stabilnost sustava te stvoriti preduvjete za njegov stabilan razvoj, a na taj način podržavajući i dugoročno održiv gospodarski oporavak i rast.
|
U godinama prije krize domaće banke poslovale su u iznimno strogom regulatornom okruženju, ali i visokom regulatornom trošku, što je rezultiralo činjenicom da je bankarski sustav krizu dočekao s visokim stupnjem kapitaliziranosti te likvidnosti, kako kunske tako i devizne.
Upravo je ta stabilnost banaka, kao najvažnijeg dijela domaćeg financijskog sustava, često podcjenjivana, kao i činjenica da su stabilna domaća valuta i financijski sustav bili najvažniji razlozi zbog čega Hrvatska nije zabilježila smanjenje kreditnog rejtinga već prije nekoliko godina kad i većina zemalja u okruženju. Nažalost, prema posljednjim ocjenama rejting agencija vidimo da se to vrijeme nije iskoristilo na najbolji mogući način da se započne s dubinskim reformama te implementiraju dovoljno brzo promjene u fiskalnoj politici.
Također, ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da su visoke devizne rezerve domaćih banaka uvelike pripomogle ublažavanju deprecijacijskih pritisaka na domaću valutu u jeku financijske krize, ali i da su omogućile refinanciranje države na domaćem tržištu bez stvaranja značajnijih poremećaja na deviznom i novčanom tržištu. Domaći bankovni sustav ostaje jedan od najbolje kapitaliziranih sustava u Europi, što sugerira da će se visok stupanj stabilnosti zadržati i u budućnosti bez obzira na trend pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja uslijed izostanka oporavka u domaćem gospodarstvu.
Također, dosta je kritika upućeno na „strano vlasništvo“ domaćih banaka. Iskustva iz 90-ih godina prošlog stoljeća sa zabilježenih nekoliko slučajeva bankarskih kriza, kao i visokih troškova njihove sanacije, jasno su pokazali su kako je domaćem bankovnom sustavu bio potreban svježi kapital, ali i upravljačko znanje i iskustvo. Dosta dugo su kritičari privatizacije u Hrvatskoj za primjer uzimali Sloveniju.
No, posljednje godine su jasno ukazale na sve slabosti tamošnjeg bankovnog sustava i to ponajviše uslijed zatvorenosti stranom kapitala i konkurenciji, kao i političkim umjesto poslovnim odlukama. Upravo danas slabosti bankovnog sustava prijete stabilnosti cjelokupnog tamošnjeg gospodarstva. Nadalje, dobar primjer, pogotovo za regulatore, je i Irska, iznimno konkurentno gospodarstvo, koja se gotovo našla u istoj situaciji kao i Grčka dominantno uslijed slabosti financijskog sustav te balona na tržištu nekretnina.
Stoga, sasvim je evidentno da banke moraju podupirati gospodarski rast primarno kroz implementaciju dugoročno održivog poslovnog modela. Na kraju prošle godine ukupni kapital banaka iznosio je skoro 58 milijardi kuna, od čega je dionički kapital činio nešto manje od 35 milijardi kuna. Upravo ove brojke potvrđuju da strano vlasništvo nad bankama u Hrvatskoj predstavlja snagu, a ne slabost domaćeg gospodarstva, jer ovako značajna ulaganja zasigurno nisu špekulativnog i kratkoročnog karaktera.
|
Trendovi na domaćem tržištu jasno ukazuju kako su se okolnosti poslovanja drastično promijenile, kao i međunarodno financijsko okruženje, što će zasigurno izazvati i promjene među domaćim bankama. Razdoblje snažnog rasta domaće potrošnje, financirane inozemnim zaduživanjem, je iza nas. Banke se danas prilagođavaju okruženju koje prije svega karakterizira potreba za diversifikacijom izvora financiranja, povećanja učinkovitosti te aktivnog upravljanja rizicima.
Obzirom na već relativno veću zaduženost domaćih kućanstava u usporedbi s ostalim gospodarstvima u okruženju te očekivane dugogodišnje borbe s visokom nezaposlenošću, srednjoročne perspektive domaćeg bankovnog sustava bit će prije svega određene napretkom u segmentu poslovanja s poduzećima. Zbog toga je i SGSB poseban fokus u svojoj strategiji stavila na razvoj poslovanja sa malim i srednjim poduzetnicima, koji obzirom na specifičnosti Hrvatske, moraju biti temelj novog modela gospodarskog rasta.
Također, potpora oporavku domaćeg gospodarstva dajemo i kroz aktivnu suradnju s HBOR-om i HAMAG-om, a naša usredotočenost na inovacije te unapređenje proizvoda i usluga zasigurno će pridonijeti još efikasnijem načinu transferiranja viška dohotka (štednja kućanstava) prema investicijama korporativnog sektora, što je i osnovna zadaća svih financijskih posrednika.
|
|
Ususret gospodarskom prosperitetu
|
|
Petar Radaković, Predsjednik Uprave Erste Banke
|
|
U kojoj mjeri bankarska industrija može utjecati na ukupno financijsko stanje u hrvatskom gospodarstvu?
|
|
Unatoč općoj slici hrvatskog gospodarstva, koja se odražava i u porastu tzv. loših kredita, razina kapitaliziranosti hrvatskog bankarskog sektora garantira njegovu stabilnost i ukazuje na visoku sposobnost financijskog praćenja pozitivnih inicijativa i projekata koji pridonose razvoju realnog sektora i rastu zaposlenosti
|
Makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj ostat će vrlo zahtjevno i u velikom dijelu determinirati bankarsko poslovanje u ovoj godini. Dinamika kreditiranja ostat će sporija, posebice u segmentu stanovništva zbog nepovoljnih trendova na tržištu rada. Kod poduzeća ona može biti nešto naglašenija, uz preduvjet oporavka investicijskog ciklusa.
Unatoč općoj slici hrvatskog gospodarstva, koja se odražava i u porastu tzv. loših kredita, razina kapitaliziranosti hrvatskog bankarskog sektora, i dalje jednog od najzdravijih u sveukupnom domaćem gospodarstvu, garantira njegovu stabilnost i ukazuje na visoku sposobnost financijskog praćenja pozitivnih inicijativa i projekata koji pridonose razvoju realnog sektora i rastu zaposlenosti. Prostor za nove projekte i nova kreditiranja prije svega je u energetici, poljoprivredi i turizmu, uz preduvjet da se uklone birokratske barijere koje im u ovom trenutku stoje na putu.
Kamatne stope i dalje će dominantno biti određene kretanjem premije rizika, ali i trošku regulative, koji se još uvijek nalazi na relativno visokim razinama.
Odgovorna fiskalna politika i stabilno eksterno okruženje u tom će svjetlu ostati ključan preduvjet za njihovo eventualno smanjivanje.
Drugim riječima, ulazak u EU sredinom godine, iako će dati pozitivan impuls sveukupnoj makroekonomskoj stabilnosti, bez ispunjenja prethodnih uvjeta neće automatski voditi njihovom smanjivanju.
Zaključno, Hrvatska zaista jest na prekretnici i nakon 2012. koju bismo mogli nazvati svojevrsnim čistilištem, 2013. svi zajedno želimo vidjeti kao novi početak koji će u godinama iza toga donijeti gospodarski prosperitet.
|
|
Povećan interes za kratkoročnim financiranjem
|
|
Murat Sabaz, Predsjednik Uprave Kentbanke
|
|
U kojoj mjeri bankarstvo, a posebice Vaša banka, podržava poduzetništvo i na koji način?
|
|
Turistički sektor, kao jedna od važnijih gospodarskih grana, nama kao banci stvara pozitivno ozračje u kojem želimo sudjelovati i pratiti razne projekte u turističkim granama.
|
KentBank individualnim pristupom klijentu želi ostvariti osjećaj obostranog povjerenja, sigurnosti i zadovoljstva u svim segmentima poslovne suradnje. U svom portfelju proizvoda i usluga nudimo uglavnom sve klasične bankarske proizvode za građanstvo i pravne osobe - kredite, garancije, faktoring (otkup potraživanja), otvaranje računa, depozite (oročavanje slobodnih novčanih sredstava), platni promet te usluge Internet bankarstva.
Naši paketi proizvoda i usluge mogu biti različiti, ovisno o zahtjevima i potrebama klijenata, kao i o njihovim mogućnostima.
Otkup potraživanja primjerice, može ubrzati proizvodni proces i osigurati rast tvrtki na isti način kao i kratkoročni kredit. Tu je zapravo riječ o komplementarnom proizvodu kojim Kentbanka nastoji pronaći najbolje rješenje za klijenta, pri čemu su kombinacije neograničene. Prodajom potraživanja isporučitelj supstituira svoje potrebe za kreditom, tako da se ta dva proizvoda zapravo nadopunjavaju.
Faktoring je izrazito kratkoročni izvor financiranja koji tvrtke koriste za plaće, sirovine i repromaterijal što im omogućava brzi rast, te utječe na potrebu klijenata za kratkoročnim i dugoročnim kreditima. Mi kao banka možemo im omogućiti da po povoljnim uvjetima financiranja pratimo njihov razvoj. Interes za kratkoročnim financiranjem je evidentno povećan, što je vidljivo iz svakodnevnih upita klijenata iz svih branši.
Želimo prije svega ostati usmjereni na stvaranje i održavanje stabilne i kvalitetne strukture portfelja. Klijenti koji koriste naše proizvode i usluge podjednako su obrti, male, srednje i veće tvrtke sa cijelog hrvatskog područja. Turistički sektor, kao jedna od važnijih gospodarskih grana, nama kao banci stvara pozitivno ozračje u kojem želimo sudjelovati i pratiti razne projekte u turističkim granama.
Veliki potencijal vidimo i u poljoprivrednom sektoru kao i u proizvodnom granama, energetskom sektoru, a posebice u projektima vezanim uz obnovljive izvore energije. Također, želim napomenuti da veliki udio u našem portfelju imaju upravo klijenti koji su ujedno i lideri na hrvatskom tržištu, odnosno klijenti koji se nalaze među prvih 20 u svojim branšama.
KentBanka je nastala iz Banke Brod koju je u srpnju 2011. godine preuzeo turski Eksen Holding - Süzer Group. U srpnju 2012. godine Banka je promijenila ime u KentBank i preselila sjedište iz Slavonskog Broda u Zagreb. Banka danas ima 11 podružnica, i to tri u Zagrebu, te po jedna u Slavonskom Brodu, Požegi, Novoj Gradišci, Osijeku, Puli i Rijeci, a u veljači su otvorene i dvije nove u Splitu i Dubrovniku. Naša prednost, kao još uvijek male Banke, očituje se u objedinjavanju široke palete proizvoda i usluga usmjerene prema klijentu, fleksibilnijem pristupu te znatno bržoj realizaciji samog procesa.
|
|
Nova direktorica Svjetske banke u posjeti Hrvatskoj
|
|
Nova direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje, Mamta Murthi, prvi put je u posjeti Hrvatskoj otkako je 1. veljače 2013. godine imenovana na novu dužnost.
|
Murti je iskoristila posjetu za bolje upoznavanje s izazovima s kojima se Hrvatska suočava te razgovor o izradi nove zajedničke Strategije partnerstva s Republikom Hrvatskom, koja je usmjerena prema pružanju pomoći Hrvatskoj u ostvarenju bržeg gospodarskog oporavka i maksimalnom povećanju koristi od predstojećeg članstva u EU.
Tome su pridonijeli i konstruktivni razgovori s nizom visokih dužnosnika Republike Hrvatske. Među ostalim, Murti se sastala s Ivom Josipovićem, predsjednikom Republike Hrvatske, Brankom Grčićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnoga razvoja i fondova EU, Milankom Opačić, potpredsjednicom Vlade i ministricom socijalne politike i mladih, Slavkom Linićem, ministrom financija i Željkom Jovanovićem, ministrom znanosti, obrazovanja i sporta.
Murti se sastala i s Borisom Vujčićem, guvernerom Hrvatske narodne banke. „Vrlo me se dojmio napredak koji je Hrvatska ostvarila u protekla dva desetljeća i naporan rad koji je obavljen na dovršavanju procesa pristupanja EU-u. Nažalost, baš kao što je slučaj s ostatkom regije ali i drugdje u svijetu, ovaj se napredak usporio, ostavljajući dalekosežne posljedice na Hrvatsku“, izjavila je Mamta Murthi, Direktorica Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje.
„Članstvo u EU mnogim je državama poslužilo kao motor gospodarskog rasta, a i Hrvatska će izvući koristi iz članstva. Međutim, članstvo samo po sebi neće biti dovoljno, zbog toga što ono dolazi s velikim izazovima. Kao partner Hrvatskoj, Svjetska banka i dalje će pružati pomoć Vladinim nastojanjima dok se kreće prema gospodarskom oporavku i pomagati nadležnim tijelima u maksimalnom povećanju koristi članstva u EU.“
Otkako je postala članica Svjetske banke 1993. godine, Republika Hrvatska dobila je potporu Svjetske banke u obliku financijske i tehničke pomoći, savjetovanja u području javnih politika i analitičkih usluga. Banka je dosad podržala 48 projekata u iznosu od 3,3 milijarde USD te odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna USD.
Posebno je zanimljiv nedavno potpisani ugovor o zajmu za dodatno financiranje izvoza (CEFIL) što će pomoći Hrvatskoj da i dalje nesmetano podupire turizam i izvoz kao bitne strateške odrednice hrvatskoga gospodarstva.
Mamta Murthi, državljanka Indije, postala je direktoricom za Središnju Europu i baltičke zemlje 1. veljače 2013. godine. Prije stupanja na tu dužnost Murthi je obavljala dužnost savjetnice u uredu glavnog direktora Svjetske banke koji nadzire sve operacije Banke.
Njezine glavne zadaće bile su pomaganje u nadzoru nad operacijama, savjetovanje o operativnoj politici i izuzećima te primjena sustava zaštite integriteta i sankcija Svjetske banke u svrhu borbe protiv korupcije u operacijama Banke.
Gđa Murthi pridružila se Svjetskoj banci 1995. godine.
|
|
 |
|