|
Na međunarodnoj konferenciji „IZVOZ – MOTOR RAZVOJA: Sajamska industrija u funkciji rasta izvoza i internacionalizacije poslovanja“, koja se je održala u petak, 22.3.2013. u hotelu Westin u Zagrebu
|
jedan od glavnih predavača bila je dr. Nina Schniering, direktorica strateškog razvoja jednog od vodećih njemačkih i svjetskih sajmova Messe München.
Ona je u svojoj prezentaciji Internacionalizacija prema modelu Messe München – Sajamske priredbe za ulazak na svjetsko tržište govorila o modelima i načinima izlaska tvrtki iz Bavarske na svjetsko tržište, uz potporu Vlade Bavarske, putem sajamskih nastupa u organizaciji Messe München.
|
|
Marco Spinger, direktor za globalna tržišta u udruženju AUMA (Njemačko udruženje sajamske industrije) iz Berlina, predstavio je u svojoj prezentaciji: Kako Njemačka povećava izvoz – njemački program za nastupe na ino sajmovima, modele i načine potpore njemačkim izvoznim tvrtkama, koje izlaze na svjetsko tržište, uz organizacijsku i financijsku podršku njemačkih udruženja i nadležnih institucija, putem sajamskih nastupa širom svijeta.
|
Dr. Michael A. Lange, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju predstavio se s temom: Socijalno-tržišno gospodarstvo kao motor rasta i prosperiteta.
Ovo zapaženo izlaganje o ulozi i značenju socijalno-tržišnoga gospodarstva u funkciji rasta i prosperiteta ukazalo je na zadatke koji očekuju hrvatsko gospodarstvo u narednom razdoblju i ozbiljno upozorilo na povezanost ekonomskih i socijalnih zbivanja koji se ne smiju zanemarivati.
|
Naš uvaženi ekonomski stručnjak i potpredsjednik Zagrebačke inicijative, prof. dr. sc. Mladen Vedriš, sudionike konferenciju upoznao je s potrebom i značenjem izvoza kao važne komponente rasta i razvoja modernog gospodarstva.
Tema izvoza posebno je značajna u današnjim globalizacijskim uvjetima kad su hrvatske tvrtke sve više izložene pritiscima konkurencije na domaćem i međunarodnom tržištu.
Jačanje izvoznog potencijala hrvatskog gospodarstva prilika je za daljnji razvoj našeg gospodarstva u cjelini, a osmišljenim programima izlaska na strana tržišta omogućio bi se veći rast zaposlenosti, osigurala dugoročna održivost te povećala ukupna konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
|
|
Ivanka Maričković Putrić, izvršna direktorica HBOR-a (Hrvatske banke za obnovu i razvoj), održala je predavanje s temom: Poticaji izvozu i nastupima na stranim tržištima u kojem je predstavila najnovije HBOR-ove instrumente i modele potpore hrvatskim izvoznicima.
|
Izlazak na globalno tržište: „Turski model“ za svjetsko sajmovanje tema je o kojoj nam je govorio Aleksandar Medjedovic iz Turske, Direktor Messe Frankfurt Istanbul Ltd.
Konferenciju o izvozu i samovima u Zagrebu zajednički organizirali su stručni časopis Suvremena trgovina i konzultantsko-lobistička tvrtka CBBS iz Zagreba, a suorganizatori su bili Zaklada Konrad Adenauer i think tank Zagrebačka inicijativa.
|
Josip Grgić, savjetnik Uprave, HAMAG INVEST, govorio je na temu: kako HAMAG INVEST daje podrška razvoju i rastu malog i srednjeg poduzetništva kroz razne oblike potpore.
Dio sudionika Konferencije se uopće prvi put susreo s brojnim pogodnostima koje HAMAG INVEST pruža u organizaciji proizvodnje izvozu, što će im sigurno pomoći u njihovom daljnjem radu i poslovanju.
|
Pokroviteljstvo i podršku Konferenciji dali su: Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, HOK – Hrvatska obrtnička komora, HGK - Hrvatska gospodarska komora, Gradska Skupština Grada Zagreba i Turistička zajednica Grada Zagreba, dok su partneri u organizaciji ovog međunarodnog skupa udruženje HIZ - Hrvatski izvoznici, HAMAG Invest - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, AHK - Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, te ugledna sajamska udruženja iz srednje i JI Europe: CEFA – Central European Fair Alliance iz Beča i CENTREX – International Exhibition Statistics Union iz Budimpešte.
Na konferenciji su bili predstavnici državnih institucija, domaćih i regionalnih izvozno orijentiranih tvrtki, obrtničkih i gospodarskih komora, granskih i stručnih gospodarskih udruženja, razvojnih agencija, banaka i financijskih institucija, kao i sajamskih organizacija iz Njemačke, Austrije, Italije, Mađarske, Slovačke, Poljske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske, Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Makedonije.
Uz predavanja na Konferenciji, održana je i panel diskusija s predstavnicima hrvatskih i regionalnih tvrtki, udruženja, državnih agencija, komora, gdje su učesnici predstavili svoja iskustva i rezultate izlaska na strana tržišta.
|
Tko hoće izvoziti, a neće ići na sajmove, može zaboraviti na uspjeh
Primjeri dvaju uspješnih hrvatskih izvoznika, tvrtki Končar i Altpro živi su dokaz da su sajmovi unatoč modernim kanalima komunikacije i dalje presudni za sklapanje poslova koji će tvrtkama osigurati izvoz. Pritom nije loše povezivati se u nacinalnim nastupima sa strukovnim udrugama ili Hrvatskom gospodarskom komorom, ali i tražiti opcije za samostalno izlaganja ako se radi o specifičnim proizvodima koje na specijaliziranim sajmovima nude ove dvije tvrtke koje su se svojim primjerima predstavile na konferenciji o ulozi sajmova u jačanju izvoza.
Zagrebački Altpro koji se specijalizirao za željezničku industriju trenutno izvozi u 35 zemalja, s mogućnošću proširenja u ovoj godini za još koje tržište, najavljuje direktor Zvonimir Viduka koji tvrdi da su sajmovi bili presudni za prodor njegove tvrtke na strana tržišta.
"Tko hoće izvoziti, a neće ići na sajmove, može zaboraviti na uspjeh. Mi smo na sajmove krenuli s HGK prije 15 godina u regiju, a prije desetak godina u zemlje EU. Na sajmovima vidite što vam rade protivnici, sastajete se s aktualnim partnerima, upoznajete nove. Sajmovi nam donose najviše kupaca", rekao je Viduka čija se tvrtka okrenula specijaliziranim sajmovima u željezničkoj industriji.
|
Renata Godek, direktorica marketinga i informacija u Končaru otkriva da Končar sa svojim sektorima energetike i transporta godišnje obavi od 20 do 30 sajmova i konferencija.
"S obzirom da se uglavnom radi o specijaliziranim sajmovima, imamo ograničenje po pitanju sudjelovanja na nacionalnim prezentacijama koje organizira HGK, tako da na sajmove uglavnom idemo samostalno", kaže Godek te ističe da nastup na sajmu zahtijeva opsežne pripreme.
|
Da se, međutim, mnoge hrvatske tvrtke ne pripremaju za svoje nastupe na sajmovima potvrdio je Franz Reisbeck, glavni tajnik sajamskog udruženja zemalja Središnje Europe CEFA.
"Za sajam se treba dobro pripremiti, ali i kasnije odraditi domaću zadaću. Mnogi izlagači na svojim štandovima, a to posebno vrijedi za izlagače iz Hrvatske, sjede i međusobno pričaju ne mareći za okolinu, što odbija sve potencijalne partnere kojima je neugodno i prići štandu. Mnogi izlagači nisu svjesni što organizatori sajmova nude. Nakon sajmova, valja održati sva obećanja koja ste dali onima s kojima ste se sastali, najkasnije dva tjedna po održavanju sajma treba kontaktirati sve s kojima ste se upoznali", pojasnio je Reisbeck.
|
|
Na početku i tijekom Konferencije prisutne su pozdravili (s lijeva na desno): Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanje EU; Mario Paliska, predsjednik Odbora za sajmove Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Obrtničke komore Istarske županije; Guenther Neubert, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore; Franz Reisbeck, glavni tajnik sajamskog udruženja CEFA; Dr. Michael A. Lange, direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju; Davor Bernardić, predsjednik Gradske Skupštine grada Zagreba; ispred organizatora - Berislav Čižmek, direktor CBBS iz Zagreba i Srećko Sertić direktor i urednik časopisa Suvremena trgovina & portala Suvremena.hr; a skup je vrsno vodio i moderirao Ante Gavranović, naš poznati novinar i publicist.
|
|
Zaključci s Međunarodne konferencije
|
Kroz raspravu istaknutih predstavnika sajamskoga života pokušalo se odgovoriti na nove izazove koji stoje pred sajamskom industrijom. Javlja se dosta novih ideja i prijedloga na kojima se sajamska industrija pokušava održati kao jak marketinški alat u postojećoj poplavi novih medija i, nažalost, sve veće pojave smanjenja marketinških budžeta. Sve te ideje i prijedlozi mogli bi se sažeti u sljedeće poruke:
• potrebno je stalno poboljšavati koncepte sajamske priredbe novim sadržajima (events, kongresi) prema sugestijama izlagača i posjetitelja;
• integrirati druge medije u sajamsku priredbu (stručna literatura, elektronski mediji, virtual fairs);
• komunikacija s izlagačima i posjetiteljima postaje sve intenzivnija, ulaganja u marketing rastu kod većine sajamskih organizatora;
• "face to face" komunikacija još uvijek ima dosta prednosti u odnosu na Internet i slične medije;
• potrebno je stalno poboljšavati kvalitetu usluge korisnicima sajamskih usluga i pretvarati ih u partnerske odnose.
Četiri oslonca za postizavanje tih ciljeva leže na tzv. «4i», što označava:
- inovacije,
- informacijske tehnologije,
- internacionalizacija i
- infrastruktura.
Upravo će ti elementi obilježiti prvo desetljeće 21. stoljeća.
Sajmovi su, kao snažni impulsi tržištu, svojevrsni barometar svih gospodarskih kretanja i trendova. U uvjetima globalizacije imaju u tom pogledu dodatne obveze, odgovornost, ali i svoju novu šansu potvrđivanja kao najvažnijeg medija u poslovnom svijetu.
U svakom slučaju, sajmovi u uvjetima opće gospodarske globalizacije moraju pronalaziti nove ideje, davati odgovore na mnoga nova pitanja, jer jedino kvalitetnim pristupom mogu održati svoju poziciju u kompletnom marketing-miksu i podržavati izvozne orijentacije sve većeg broja zemalja koje se uključuju u međunarodnu razmjenu.
|
|
Suvremena.hr, Poslovni.hr
|
|
 |
|