15.01.2013.
Zdravstveni turizam – šansa za medicinu i turizam, ali i za ukupno gospodarstvo!
Zadnji je trenutak da Hrvatska pokrene sustavniju, organiziraniju i dinamičniju inicijativu za uključivanjem u svjetski medicinski turizam odnosno tržište koje i dalje raste po godišnjoj stopi većoj od 15%, te je već 2011. godine premašilo 120 milijardi dolara. To je jedina „ industrija“ turizma koja u godinama recesije nije zabilježila negativne trendove.
Posebice što na razvoju ove industrije intenzivno ne rade samo azijske zemlje poput Indije, Singapura, Tajlanda, Malezije i Filipina, već i nama susjedna Mađarska, gdje su cijene niže za 40 do 50% nego na Zapadu te primjerice Poljska, Belgija, Švicarska i Španjolska, ali i Njemačka, te posljednjih 10-ak godina i Turska.
Rast potražnje za uslugama zdravstvenog i medicinskog turizma u svijetu generira:
- kriza u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja,
- visoke cijene zdravstvenih usluga,
- duge liste čekanja
- općeprisutan trend starenja stanovništva.
Ključan čimbenik u odabiru destinacije zdrastvenog turizma:
- standard medicinske usluge,
- cijena usluge
- visoka stručnost i opremljenost ustanova koje se bave ovakvim uslugama
- atraktivnost lokacije u turističkom smislu.
Trend rasta nastavit će se i u budućnosti.
|
Istovremeno najšira promocija potrebe organiziranog razvoja zdravstvenog i medicinskog turizma koju je prije 4 godine započela i ustrajno, kroz medije i svoje aktivnosti (konferencije i okrugli stolovi, internet), uz ostale subjekte, provodila Udruga za razvoj medicinskog turizma urodila je plodom, te uvrstila zdravstveni i medicinski turizam u Strategiju razvoja turizma do 2020. te Strategiju razvoja zdravstva od 2012. do 2020.godine.
Mjesto i pozicija zdravstvenog turizma u ukupnom razvoju zdravstva, turizma ali i ukupnog gospodarstva u Hrvatskoj bila je tema Okruglog stola „Hrvatska, cjelogodišnja rivijera Europe – strategijski i zakonski okviri za razvoj zdravstvenog turizma“.
Vrlo je značajno da je zdravstveni turizam napokon dobio mjesto u Strategijama ali je još važnije i krajnje vrijeme da vidimo da li smo stvorili zakonski okvir u legislativi zdravstva i turizma ali i ostalih sektora (prostorni planovi, vizni režim itd.) da bi razvoj zdravstvenog turizma postao jedan od strateških pravaca razvoja Hrvatske rekao je dr.sc. Miljenko Bura, ispred Udruge za razvoj medicinskog turizma i Medicinske Grupe, koji su organizatori ovog okruglog stola.
Hrvatska raspolaže neupitnim resursima, kao što su vrhunski medicinski kadar i turistička atraktivnost kako priobalja tako i kontinenta, ali i široko rasprostranjenim prirodnim ljekovitim činiteljima koji su dobra osnova za puno intenzivniji rast ovog selektivnog oblika turizma.
Neophodno je hitno donijeti Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma što uključuje i medicinski turizam, za period od 4 godine.
Kroz to vrijeme će sve sadašnje toplice i lječilišta proći „pravu preobrazbu“ te dodatnim komforom i novim uslugama izrasti u destinacije zdravstvenog turizma sa novim hotelskim kapacitetima ali i novim stanovnicima u širem okruženju takvih destinacija.
To se posebno treba osjetiti u novim uslugama i programima ali i smještajnim kapacitetima za turiste treće životne dobi. Posebni programi i usluge za takve turiste trebaju produžiti predsezonu i postsezonu jer je to vrijeme kada turisti treće životne dobi najčešće koriste te usluge.
|
Drugi dio tog Akcijskog plana, a koji može krenuti i istovremeno jer treba dužu pripremu, trebaju predstavljati nove destinacije zdravstvenog turizma koje će između ostalih, izrasti na neiskorištenim lokacijama bivših vojarni i odmarališta.
Sa postojećim infrastrukturnim kapacitetom (cesta, struja, voda, kanalizacija) ali i ranijom namjenom, najpogodniji su za ovakvu izdradnju kapaciteta zdravstvenog i medicinskog turizma. Na taj način ćemo izbjeći prodaju u bezcjenje svih tih zemljišta i resursa ali i pokrenuti toliko priželjkivane investicije.
Istovremeno kapaciteti hotelskih wellnessa trebaju biti „oplemenjeni“ novim uslugama medicinskog wellnessa, te kroz tu novu uslugu produžiti sezonu i povećati iskorištenost ukupnih hotelskih kapaciteta.
U tom smislu prezentirani su novi „paketi usluga medicinskog turizma“ koji hotelima takvu promjenu i osiguravaju.
Prim. dr. Tomislav Majić, stručni suradnik Medicinske grupe, iznio je svoja dugogodišnja iskustva koja je stekao radeći na takvim programima u Sloveniji koji su u potpunosti promijenili ponudu slovenskih toplica i hotela te im kroz to osigurali širenje kapaciteta i cjelogodišnju popunjenost. Jako veliki udio u korištenju takvih kapaciteta u Sloveniji imaju stranci.
Prezentirani su dobri primjeri, otoka Lošinja koji upornošću i zajedništvom lokalne zajednice i turističkih subjekata, sigurno ide putem koji će ga „preobraziti“ u destinaciju zdravstvenog turizma i „otoka vitalnosti“.
Predočena je i investicijska studija preobrazbe Varaždinskih Toplica u destinaciju zdravstvenog turizma.
Projekt Varaždinskih Toplica predviđa obnovu najvećeg dijela dosadašnjih kapaciteta ali i izgradnju novog hotela i medicinskih sadržaja koji osiguravaju bitno promjenjenu dosadašnju ponudu. Ukupna investicija je procjenjena na 80-ak miliona EUR-a.
Najznačajnije je, kao što je istaknuto, da je projekt u takvoj fazi da može biti i prezentiran potencijalnim partnerima i investirorima, koji su već i iskazali interes za ulaganja u ovu destinaciju.
Akcijski plan koji su na Okruglom stolu izložili dr. Miljenko Bura i Medicinska Grupa uključuje interesno organiziranje svih zainteresiranih za „industriju zdravstvenog turizma“, odnosno osnivanje Konzorcija zdravstvenog turizma koji je počeo okupljati sve zainteresirane kako bi projekti zdravstvenog turizma zaživili bržim tempom, odnosno u sljedeće 4 godine.
Dr. Bura je slijedio analogiju organizirane gradnje marina nautičkog turizma, kada je 80-ih godina prošlog stoljeća u svega nekoliko godina izgrađeno 15-ak marina koje su brendirale Hrvatsku kao značajnu destinaciju nautičkog turizma.
U tom smislu izgradnjom 15-ak „zelenih marina“ zdravstvenog turizma (u prvoj fazi, a za 4 godine i 30-ak lokacija) Konzorcij treba osigurati nastajanje i isporuku novog kompleksnog hrvatskog brenda visoke dodane vrijednosti.
|
To prije svega znači ubrzati projekte koji već postoje (Lošinj, Opatija, Skrad) i nastaju, a koji će Primorsko-goransku županiju u cjelosti pozicionirati kao regiju zdravlja. Istovremeno Istarsku i ostale priobalne županije u cjelosti če preobraziti u destinacije zdravstvenog turizma.
Nadalje, kontinentalne toplice će pozicionirati kao jedinstvenu destinaciju jer su u najvećem broju u radijusu do 70 kilometara od Zagreba.
Ovo je ujedno dobra prilika da i Zagreb dobije poziciju koju zapravo cijelo ovo vrijeme nije do kraja dovoljno uobličio, da bude brendiran kao grad medicine i medicinskog turizma što će omogućiiti bolje korištenje kapaciteta u privatnom i javnom zdravstvu.
To će sasvim sigurno u novi kontekst staviti i nedovršenu Sveučilišnu bolnicu ali i Terme Zagreb koje time mogu doći u fokus zainteresiranih partnera i investitora.
Ovim projektom Hrvatska u konačnici postaje „zemlja zdravlja“ u najširem smislu, omogućuje povezivanje „plave i zelene“ Hrvatske, te 30-godišnju priču o povezivanju turizma i proizvođača zdrave hrane („organic“ hrana) dovodi do realizacije koja će sinergijski djelovati na oba sektora.
U takvom Akcijskom planu kao članovi Konzorcija nameću se županije i gradovi, Specijalne bolnice za rehabilitaciju („toplice“), privatne zdravstvene ustanove, konzultantske tvrtke u zdravstvu i turizmu, hotelske tvrtke, putničke agencije, građevinari, obrazovne ustanove, ali i proizvođači i distributeri hrane, osiguravajuća društva, te farmaceutske tvrtke i dobavljači medicinske opreme.
Samo ovakav Akcijski plan koji povezuje sve zainteresirane u „industriji zdravstvenog turizma“ može dovesti do uspjeha kakav po istom obrazcu postiže npr. Turska koja je cijelu „priču“ stvaranja turističke velesile započela prije tek nešto više od 10 godina, a u sve to uklopila i zdravstveni turizam koji pak svake godine bilježi dvoznamenkasti rast.
Ovakav ubrazani razvoj zdravstvenog i medicinskog turizma nije moguć bez trajnije i ciljno usmjerene podrške nadležnih institucija kao što su Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo turizma, ali i ostalih ministarstava (gospodarstva, regionalnog razvoja i EU fondova, graditeljstva), čiji je angažman potreban u uklanjanju niza normativnih barijera s jedne i olakšavanju ulaska u investicije ovog tipa poduzetnicima s druge strane.
Naime, makroekonomski stručnjak, Ljubo Jurčić ocjenjuje da smo sa strane podrške odgovarajućih državnih institucija još uvijek nedostatno tržišno i poslovno elastični te da prostora za poboljšanje ima.
U tom smislu, istakao je Jurčić, pozicioniranje „složenog proizvoda“ zdravstvenog turizma u objema Strategijama, mora omogućiti svu multiplikativnost i pozitivan utjecaj na ostale sektore gospodarstva.
|
Ekonomski analitičar, Guste Santini je ukazao na veliki potencijal danas turistički neatraktivnih područja Dalmatinske Zagore, odnosno Like koji su naročito interesantni za korisnike i turiste treće životne dobi, a za koje će uz revitalizaciju napuštenih sela, nastati i nova naselja sa specifičnom eko-etno ponudom ali i sa ukupnom ponudom zdravstvenog turizma.
Organizacijska struktura Konzorcija zdravstvenoh turizma omogućiiti će zajedničke aktivnosti u arhitektonskom i tehnološkom osmišljavanju, na istraživanju tržišta, promociji i prodaji ukupnih kapaciteta, već tijekom gradnje i stvaranja novog brenda.
Istovremeno, racionalizira stvaranje procedura i standarda koji će garantirati kvalitetu cijelog lanca ustanova i destinacija zdravstvenog turizma koje su ujedno i infrastrukturni preduvjet da bi Hrvatska postala cjelogodišnja rivijera Europe.
Na kraju su se svi prisutni složili da ovakav akcijski plan mora odmah i u realizaciju, a dr. Bura je pozvao sve zainteresirane da im se pridruže.
|
|
 |
|