03.01.2007.
Očekuje se nastavak jačanja eura i u 2007.
Tečaj eura i ostalih međunarodnih valuta i u 2006. je ostvario dobitke prema američkom dolaru, nastavljajući tako svoj uzlazni trend od 2002., a tako će vjerojatno ostati i u 2007.
Razlog takvom zaključku analitičara jest ponajprije golemi američki vanjskotrgovinski manjak, od čak 586 milijardi dolara samo u prvih devet mjeseci 2006. Obzirom da se ne očekuje skorašnje smanjivanje tog manjka, kao niti onog u američkom proračunu, zelena valuta trebala bi biti pod pritiskom prodaja još godinama. "Ako dolar nastavi kliziti, klizit će prema valutama svojih najvažnijih trgovinskih partnera, dakle euru i jenu", ustvrdio je Frank O. Trotter, predsjednik uprave on-line banke koja se bavi trgovinom s 25 valuta, EverBank Direct.
Na deprecijaciju dolara u zadnjih godinu dana utjecalo je i zaustavljanje ciklusa zaoštravanja američke monetarne politike. Fed je ostavio od kolovoza kamatne stope na 5,25 posto. Mogao bi od iduće godine i snižavati kamatne stope kako bi spriječio oštro prizemljenje najvećeg svjetskog gospodarstva sad kad se čini da je inflacija pod kontrolom, smatraju valutni analitičari.
Nadalje, Europska središnja banka (ECB) trebala bi prema očekivanjima tržišnih sudionika nastaviti podizati kamatne stope i u 2007. Trenutno je ključna kamatna stopa u eurozoni 3,50 posto. U očekivanju viših kamatnih stopa ulagači su prodavali dolare za eure, ali i funte, švicarce i ostale europske valute. Tako je euro ostvario ove godine dobitak od nekih 11 posto prema dolaru, funta za 14 posto, a švicarski franak za nekih sedam posto. Euro je zaključio trgovanje u 2006. na 1,32 dolara, funta na 1,9578 dolara, a švicarac na 1,2184 franaka za dolar.
Silazni trend dolara potaknulo je i nastojanje vodećih svjetskih središnjih banaka, od kineske do ruske, da diversificiraju svoje devizne rezerve, tradicionalno uložene u dolarsku imovinu. "Euro se sve više etablira kao svjetska valuta za rezerve, konkurirajući tako dolaru. Mnoge zemlje naime razmatraju prodaju svojih dolarskih rezervi te ulaganje u europsku valutu", tvrdi David Reilly, direktor pri Ryder Investmentsu. "Kineska središnja banka ima više od 1.000 milijardi dolara vrijedne devizne rezerve koje želi diversificirati, stoga će kupovati eure", dodao je.
Iako se čini da je euro trenutno sigurno ulaganje, popravljaju se i izgledi japanskoj valuti. Ove je godine japanska središnja banka po prvi je puta podigla ključnu kamatnu stopu u zadnjih šest godina, s nulte razine na 0,25 posto. Naime, u Japanu je nakon jednog desetljeća, u 2006. označen službeni završetak deflacije pa se očekuje da u 2007. Bank of Japan nastavi s njihovim podizanjem. "Japanski bankarski sektor i osobna potrošnja se poboljšavaju, te se stoga čini da će kamatne stope nastaviti rasti", kazao je Michale Hasenstab, menadžer pri Franklin Templeton Hard Curency Fundu. Japanski jen zaključio je proteklu godinu na 118,99 jena za dolar i 157,09 jena za euro. (H)
|
|
 |
|