03.10.2012.
HGK: "Suradnja s Rusijom strateški je interes hrvatskog gospodarstva"
Aktualno stanje bilateralne robne razmjene i gospodarske suradnje Hrvatske i Rusije, aktivnosti HGK na jačanju međusobne gospodarske suradnje te ulazak Rusije u WTO i mogući utjecaj na hrvatsko-ruske gospodarske odnose bile su teme četvrte sjednice Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom održane danas u Vijećnici HGK.
Na sjednici je za novog predsjednika Poslovnog vijeća izabran Milan Stojanović, predsjednik Nadzornog odbora Zlatne igle-Siscia d.o.o., umjesto dosadašnjeg predsjednika dr. Franje Gregorića. Za dopredsjednika je izabran Miljenko Rebić, direktor tvrtke MM Farmachem d.o.o.
Predsjednik HGK Nadan Vidošević naglasio je kako Poslovno vijeće radi na afirmaciji ideje o suradnji s Ruskom Federacijom, što je od strateškog interesa za Hrvatsku. Ulazak Ruske Federacije u WTO velik je i važan događaj i za Hrvatsku koja se tome treba prilagoditi.
Vijeće je radilo i na uklanjanju predrasuda prema Ruskoj Federaciji, što je posebno važno jer je Ruska Federacija hrvatski strateški partner. Ruska je Federacija velika svjetska ekonomija znatne koncentracije kapitala spremnog za ulaganja, istaknuo je Vidošević naglasivši doprinos dosadašnjeg predsjednika Poslovnog vijeća dr. Franje Gregorića u radu Vijeća i unapređivanju suradnje s Ruskom Federacijom.
Govoreći o aktivnostima HGK na gospodarskoj suradnji s Ruskom Federacijom direktorica Sektora za međunarodne odnose Sunčanica Skupnjak Kapić istaknula je kako je Ruska Federacija na 5. mjestu gospodarskih partnera Hrvatskoj.
U prvih je šest mjeseci ove godine robna razmjena bila veća od milijardu američkih dolara, što je rast od osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izvoz je rastao 38 posto, a uvoz 3,5 posto.
U osam je mjeseci ove godine izvoz iznosio 312 milijuna američkih dolara te je bio veći 82 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Uvoz je u to vrijeme sporije rastao, kazala je Skupnjak Kapić dodavši kako je riječ o tržištu koje zaslužuje i veću pozornost radi povezivanja s tim tržištem.
|
Također je spomenula nastupe hrvatskih tvrtki u organizaciji HGK te u suradnji s Predstavništvom HGK u Moskvi na sajmovima graditeljstva, automobilske industrije, industrije brodske opreme, a predstavilo se i stotinjak hrvatskih inovatora. Planirano je sudjelovanje na sajmu poljoprivrede u Moskvi. Organizirani su i brojni susreti hrvatskih i ruskih gospodarstvenika. Predstavništvo HGK u Moskvi izdaje i katalog ponuda hrvatskih tvrtki koje prosljeđuje trgovinskim komorama te strukovnim udruženjima. Obavljen je i veterinarski nadzor hrvatskih proizvođača mesa, a šest je tvrtki dobilo dozvolu za izvoz na rusko tržište, kazala je Skupnjak Kapić.
Gospodarski savjetnik Veleposlanstva RF u RH Georgij Mirzojan govorio je o aktualnom stanju i perspektivi rusko-hrvatske gospodarske suradnje koju je ocijenio tradicionalno dobrom i konstruktivnom te koja se dobro razvija.
Na godišnjoj je razini međusobna robna razmjena oko 1,8 milijardi američkih dolara te je Rusija na petom mjestu najvažnijih partnera Hrvatskoj. Brojne su ruske tvrtke zainteresirane za nastup i ulaganja u Hrvatsku.
Rusko je gospodarstvo treće u svijetu po rastu BDP-a iza Kine i Indije. Industrijska je proizvodnja rasla 4,7 posto, a inflacija je najniža u posljednjih 20 godina.
Zlatnih rezervi imaju u vrijednosti 500 milijardi američkih dolara. Unatoč svjetskoj krizi, uspješno su očuvali standard građana. Ruski su ulagači zainteresirani za ulaganja u zemlje u kojima je povoljna investicijska klima te mogućnost zarade, ali u Hrvatskoj ima značajnih administrativnih prepreka za ulaganja, kazao je Mirzojan napomenuvši i problem iz prijašnjeg vremena u odnosu prema ruskom kapitalu, kao što je projekt „Družba Adria“, a i nemogućnost ruskih građana da kupuju nekretnine u RH. Od Hrvatske se očekuje i odgovor u vezi s krakom plinovoda „Južni tok“, kazao je Mirzojan.
Očekivane promjene u poslovanju hrvatskih tvrtki ulaskom Rusije u WTO i Hrvatske u EU predstavila je Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK.
Kako je istaknula, Rusija je krajem kolovoza postala članica WTO-a čime je prihvatila multilateralna pravila i obveze. To će imati pozitivne posljedice za poslovanje i ulaganja, a uz predvidivi zakonodavni okvir i liberalizaciju usluga.
|
Prosječne carine smanjuju se sa 10 posto na 7,8 posto, za poljoprivredu sa 13,2 posto na 10,8 posto, a za industrijske proizvode sa 9,5 na 7,3 posto. Prijelazno je razdoblje za veći dio robe od dvije do tri godine, a za najosjetljivije robe od pet do sedam godina.
Za farmaceutsku se industriju smanjuje stopa sa 15,5 na 6,5 do pet posto, i to na medicinsku opremu i farmaceutske supstance, a smanjenje za kemijske proizvode je u prosjeku sa 10 na 6,5 posto uz prijelazno razdoblje od pet do šest godina.
Smanjuje se ili ukida carina i za građevinsku, tehnološku, znanstvenu i mjernu opremu. Postupno se ukida carina od tri godine na kompjutore i dijelove. Smanjuje se carina na kućanske elektrotehničke i elektroničke aparate s 15 na devet do sedam posto, a na nove osobne automobile sa 25 na 15 posto.
Za riblje proizvode tijekom tri godine smanjuje se carina sa 15 na 12,5 do 12 posto, a na mnoge ribe od 10 na osam do šest posto, a za neke vrste od pet do tri posto. Nastavlja se primjena kvota kod uvoza govedine, svinjetine i peradi.
S danom ulaska Hrvatske u EU primjenjuje se Zajednička carinska tarifa i TARIC – integrirana tarifa EZ koja se primjenjuje u trgovini s trećim zemljama. Promjena će biti i kod nepreferencijalnih uvjerenja o podrijetlu, koje izdaje HGK, i to na bolje, istaknula je Švaljek napomenuvši kako HGK pruža i dodatne usluge kod izvoza kao što je potvrda o članstvu, informacije o stranim tržištima, o izvozu i dokumentaciji, registar izvoznika te provjera poslovnog partnera – bonitetna izvješća.
Novi je predsjednik Poslovnog vijeća Milan Stojanović istaknuo kako će Vijeće pozvati Ministarstvo turizma te HGK da se uključe u raspravu, osobito o pitanju viznog režima, a očekuju i dobru suradnju s državnim institucijama.
|
|
|
|