28.09.2012.
U HGK održana regionalna konferencija "Intermodalni prijevoz i razvojni projekti"
Druga regionalna konferencija "Intermodalni prijevoz i razvojni projekti“ održana je 27. rujna 2012. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore. Konferenciju su organizirali Klaster intermodalnog prijevoza, Hrvatska gospodarska komora i Fakultet prometnih znanosti uz pokroviteljstvo Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
Cilj je konferencije bio upoznati sudionike s trenutnim stanjem, mogućnostima i prednostima intermodalnog prijevoza u regiji jugoistočne Europe, kao i s mogućim načinima financiranja projekata iz fondova Europske unije.
"Svrha je ovog regionalnog skupa, prije svega, razmjena znanja, vještina i poslovne prakse kako bi menadžeri što djelotvornije poboljšali poslovanje", pojasnila je Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK, naglasivši kako intermodalni prijevoz u znatnoj mjeri smanjuje štetan utjecaj na okoliš, pri čemu je i cjenovno konkurentan, što su više nego dovoljni razlozi za njegovo daljnje razvijanje u Hrvatskoj.
Skup je okupio sve relevantne subjekte za razvoj intermodalnog prijevoza, pri čemu gospodarski subjekti odnosno tvrtke moraju imati veću ulogu. Iz današnje perspektive sa sigurnošću se može reći da će se u budućnosti intermodalni prijevoz kao i promet u cjelini u Hrvatskoj ubrzano razvijati, smatra Herceg.
"Svjesni smo važnosti prometa za gospodarski razvoj jer je to krvotok ekonomskog sustava koji omogućuje njegov ravnomjerni razvoj i koheziju“, naglasila je Maja Markovčić-Kostelac, načelnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.
"Intermodalni prijevoz prepoznat je kao ekološki prihvatljiv oblik prometa te se sustavno razvija nizom projekata. Međutim, taj razvoj treba ubrzati a u tom pogledu valja artikulirati novu strategiju razvoja prometa, pri čemu intermodalni prijevoz treba postati dominantan oblik prijevoza. Na ovom skupu valja razmotriti sve potencijale za razvoj intermodalnog prijevoza, što će olakšati realizaciju tog cilja“, poručila je Markovčić-Kostelac.
"Premda razvoj znanosti ima dugu povijest, znanost je tek posljednjih nekoliko desetaka godina postala temeljni generator društveno-ekonomskog razvoja. Zbog toga znanost ima važnu ulogu i u razvoju intermodalnog prijevoza, pri čemu je od iznimne važnosti suradnja, bolje reći povezanost, znanstvene zajednice i gospodarstva", kazala je Natalija Jović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
|
Dr. sc. Borna Abramović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu govorio je o liberalizaciji željezničkog tržišta u regiji i sustavu pojedinačnog vagonskog tereta.
Željeznica je sve donedavno bila simbol monopolne tržišne pozicije, ali se ta percepcija u brojnim zemljama mijenja zbog provedbe liberalizacije te djelatnosti.
Liberalizacija željezničkog prijevoza je složen proces koji otežava urođeni strah ljudi od promjena. Sustav pojedinačnog vagonskog tereta ima niz prednosti i nedostataka a može se usporediti s kapilarnom mrežom u krvotoku koja je gotovo nevidljiva ali bez koje nema opstanka organizma, opisao je Abramović.
"Vrijednost dionica željezničkih tvrtki u SAD-u raste kao i u drugim razvijenim zemljama pa investiranje u željeznice može biti izuzetno isplativo“, naglasio je Christian Grotemeier iz BSL Transportation Consultants, njemačke tvrtke iz Hamburga.
Učinkovitost poslovanja željeznica, po njegovom mišljenju, može se mjeriti sljedećim indikatorima: produktivnost vagona, produktivnost vlaka te iskoristivost infrastrukture. Glavni su ciljevi poslovanja optimizirati troškove i produktivnost željezničkih vozila pri čemu energetski troškovi postaju sve važniji. Pri tome nije važno samo optimizirati vozne redove već i u što većoj mjeri koristiti marketinške metode.
Jakov Karmelić iz Udruge pomorskih agenata Hrvatske iz Rijeke govorio je o načelima Sporazuma o raspodjeli brodskog prostora. U jedinstvenom linijskom kontejnerskom servisu posve su se uobičajile kooperacije i najvećih tržišnih konkurenata. U pojedine linijske kontejnerske servise potrebna su kapitalna ulaganja veće od milijardu dolara, što je previše i za najveće tvrtke pa dolazi do suradnje. Svaki brodar snosi troškove svojih bodova te kreira svoju tarifnu politiku pri čemu razvija vlastiti marketing uz zadržavanje svog identiteta.
"Hrvatska ima izuzetno povoljan geostrateški položaj za razvoj intermodalnog prijevoza“, naglasio je dr. sc. Kuppusamy Thirumalai s George Mason Universityja iz američkog Fairfaxa.
Cestovni je promet još uvijek vodeći, ali će u budućnosti pomorski prijevoz biti ključan za razvoj te djelatnosti. Uz korištenje najnovijih tehnologija intermodalni prijevoz treba uvrstiti u strateške planove razvoja, smatra američki stručnjak te dodaje kako plovni putovi znatno smanjuju troškove pa na njih treba preusmjeravati teret s cestovnih pravaca.
Dr. sc. Gerhard Schilk, iz austrijske tvrtke via donau, govorio je o ICT-u u multimodalnom prijevozu i logistici. Logističari ne koriste u dovoljnoj mjeri dostupnu tehnološku infrastrukturu pa se informacije između operatera ne razmjenjuju u dovoljnoj mjeri. Pri tome treba imati na umu da je veliki broj malih transportnih operatera koji ne mogu ulagati u nove tehnologije.
|
"Budućnost je u internetu, golemim bazama podataka, integriranom prometnom sustavu te učinkovitom planiranju intermodalnog lanca. Tome valja pridodati inteligentni prometni sustav koji se još ne koristi u dovoljnoj mjeri“, rekao je Schilk.
Sedmi okvirni program Europske unije – FP7 raspolaže s 53 milijarde eura za razdoblje od 1. siječnja 2007. do kraja 2013. godine, napomenuo je Goran Zeković iz zagrebačkog Hrvatskog tehnološkog instituta.
Pritom je 4,2 milijarde eura ili osam posto namijenjeno za područje transporta. Struktura FP7 sastoji se od potprograma: suradnja, ideje, ljudi, kapaciteti i nuklearna istraživanja. Projekti se prijavljuju izravno Europskoj komisiji a mogu sudjelovati bilo koje pravne osobe udružene u konzorcij od najmanje tri neovisna člana iz različitih zemalja.
U okviru tog programa u Hrvatskoj su ugovorena 193 projekta, od čega 15 iz područja transporta u vrijednosti od 45 milijuna eura. Sve su informacije dostupne na CORDIS web portalu. FP7 program od 1. siječnja 2014. godine zamijenit će novi program pod nazivom HORIZON 2020 koji će trajati do kraja 2020. godine a raspolagat će s 80 milijardi eura.
Dražen Žgaljić iz Klastera intermodalnog prijevoza iz Rijeke rekao je da program Marco Polo II služi isključivo za subvencioniranje prijevoznog servisa. Sljedeći će natječaj biti u ožujku 2013. godine a projekti moraju imati europsku dimenziju, pri čemu se ne financiraju komercijalni projekti.
Istodobno, kandidirani projekti ne smiju negativno utjecati na postojeće komercijalne prijevozne servise. Financijski se podupiru primjerice unapređenje vođenja poslovanja ili manipuliranje znanjem na području logistike.
TEN-T program financira infrastrukturu te pokriva sva područja transporta. Program raspolaže s osam milijardi eura a financiraju se projekti koji su ušli u strateške dokumente razvoja.
|
O programu IPA (Adriatic, SEE, MED, bilateralni) govorila je Ksenija Slivar iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Riječ je o prekograničnoj suradnji koja obuhvaća programe s državama članicama, suradnju s državama nečlanicama te uključuje transnacionalne programe (jugoistočna Europa i Mediteran).
Kristina Capucci iz HGK naglasila je da natječaj za Program CIP EKO-INOVACIJE trenutno nije otvoren. Program je specijaliziran za potporu novih usluga, novih materijala, novih procesa te novih proizvoda.
"Inovativnost se mora odnositi na cijelu Europsku uniju a ne samo zemlju porijekla te mora sadržavati zelenu komponentu. Financiraju se samo projekti koji su spremni za plasman na tržište te posjeduju dokazani tržišni potencijal“, rekla je Cappucci.
Ujedno, projekt mora biti od važnosti za EU a formulirano je pet prioriteta: recikliranje materijala, održivi građevinski proizvodi, hrana i piće, voda i zeleno poslovanje. Europska komisija financijska sredstva dodjeljuje bespovratno a godišnje se u prosjeku prihvati oko 50 projekata.
U sklopu konferencije na kraju je održano i međunarodno znanstveno savjetovanje "Luke i plovni putovi – POWA 2012" s brojnim znanstvenim radovima iz područja prijevoza.
|
|
|
|