|
Za EU fondove treba dobro pripremiti projekte
|
Hrvatskoj će nakon ulaska u Europsku uniju (EU) godišnje biti na raspolaganju oko milijardu eura sredstava iz fondova EU-a, što je znatno više od sredstava iz pretpristupnih fondova, a za njihovo povlačenje ključna je dobra priprema države i poduzetnika, zaključeno je na drugom danu 16. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu koje je 1. i 2. lipnja održano u Svetom Martinu na Muri.
Dvodnevno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu, koje je organiziralo Ministarstvo poduzetništva i obrta, okupilo je oko 500 sudionika, koji su uz ostalo raspravljali o potpornim programima za poduzetnike te njihovoj pripremi za ulazak Hrvatske u EU, mogućnostima financiranja projekata i drugim temama.
Voditeljica službe u Upravi za programe EU-a Ministarstva poduzetništva i obrta Suzana Vračević kaže kako se očekuje da će većina sredstava biti korištena za regionalni razvoj, koja su u 35-postotnom udjelu bila korištena i iz pretpristupnog programa IPA.
EU, po njezinim riječima, inzistira na obrazloženju i praćenju učinaka prijavljenih projekata, te se preporučuje poduzetnicima angažiranje projektnih menadžera.
Konzultant na IPA projektima Robert McKean kaže kako je za hrvatske poduzetnike, od osobite važnosti dostizanje tehničkih i ekoloških standarda EU-a, jer inače neće moći poslovati na zajedničkom tržištu Unije. Problem je, kaže McKean, što je manje od 5 posto tih propisa prevedeno na hrvatski jezik.
Prema njegovim riječima, najveće šanse u EU-u imat će mali poduzetnici iz drvoprerađivačke industrije, a poteškoće mogu očekivati poduzetnici iz prehrambenog sektora.
Savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu okupilo je oko 500 sudionika koji su tijekom petka i subote raspravljali o pripremi malog i srednjeg poduzetništva za tržište EU-a te o iskustvima poduzetnika iz zemalja prethodnih krugova proširenja.
Na savjetovanju je zaključeno kako je uloga države da kroz institucionalnu podršku i zakonski okvir osigura povoljne uvjete poslovanja i olakša ulaganja u cilju otvaranja novih radnih mjesta.
Potrebno je izmijeniti lošu percepciju o poduzetništvu mjerama i aktivnostima za poboljšanje poduzetničke kulture od vrtića, škola do fakulteta. Uspostava partnerskih odnosa između države i privatnog sektora, konsenzus oko ciljeva i zajednički rad svih dionika temelj je za uspjeh, istaknuto je na konferenciji.
|
|
Dodijeljene nagrade najuspješnijim poduzetnicima, učenicima i studentima
|
Dobitnici nagrada s uzvanicima
Kao i svake godine, dodijeljene su nagrade najuspješnijim poduzetnicima, učenicima i studentima u čak 13 kategorija.
Selekciju i odabir proveli su predstavnici: Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Udruge inovatora Hrvatske i Hrvatskog zadružnog saveza.
Nagradu za najbolji poslovni plan učenika srednjih škola osvojila je Gospodarska škola Varaždin, a u kategoriji visokih škola i fakulteta - Fakultet strojarstva i brodogradnje.
Najuspješnija zadruga je Zadruga Lepoglavska čipka, a najuspješniji tehnološki park - Tehnološki park iz Zagreba.
Najuspješniji poduzetnik inovator je Karlovačka TTK tvornica turbina, a mikro izvoznik Stella Mediterranea iz Klisa.
U kategoriji mali izvoznici nagradu je odnio ERGO staples iz Lužana, a u kategoriji najuspješniji srednji izvoznik - Bezak MTP iz Lobora.
Najbolji mladi poduzetnik je obrt Ćasić vina iz Pakraca a najuspješnija žena poduzetnica je Ivanka Šimić vlasnica tvrtke Clarum iz Nove Gradiške.
Najuspješniji mikro poduzetnik je Judita proizvodnja čarapa iz Slavonskog Broda, dok je najuspješniji mali poduzetnik tvrtka - Almos iz Kutine.
Najuspješniji srednji poduzetnik je Keramika Modus iz Vojnića.
|
ZAKLJUČCI 16. NACIONALNOG SAVJETOVANJA O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU
|
Malo i srednje poduzetništvo je osnivanjem resornog Ministarstva za podzetništvo i obrt dobilo snažnu podršku za ostvarivanje svih poduzetničkih inicijativa i rješavanje postojećih problema i poteškoća koje predstavljaju prepreku za razvoj i rast ovog iznimno važnog sektora.
Uloga države je da kroz institucionalnu podršku i zakonski okvir osigura povoljne uvjete poslovanja subjekata malog i srednjeg poduzetništva i olakša ulaganja u cilju otvaranja novih radnih mjesta.
Potrebno je izmjeniti lošu percepciju o poduzetništvu mjerama i aktivnostima za poboljšanje poduzetničke kulture od vrtića, škola do fakulteta. Uspostava partnerskih odnosa između države i privatnog sektora, konsenzus oko ciljeva i zajednički rad svih dionika temelj je za uspjeh.
Mjerama gospodarske i fiskalne politike ustrajno će se djelovati na ubrzanje i rast investicija i povećanje konkurentnosti upravo u sektoru malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva.
Na poslovno okruženje za obavljanje gospodarskih aktivnosti i mobilizaciju proizvodnoga potencijala te povećanje cjenovne konkurentnosti gospodarstva već se utječe novim mjerama porezne politike kojima je gospodarstvo rasterećeno za više od tri milijarde kuna na godišnjoj razini. Nova zakonska rješenja usmjerit će se na rješavanje problema nelikvidnosti i poboljšanja financijske sposobnosti poduzetništva i obrtništva.
Trenutačno je poduzetnicima osiguran pristup financijskim sredstvima pod posebnim uvjetima kroz jamstveni fond Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije, koji je povećan i obogaćen novim jamstvenim programima. Poduzetnicima koji nisu u teškoće zapali radi lošeg vođenja poslovanja pružit će se „druga prilika“ kroz nove kredite za likvidnost i obrtna sredstva preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj, uz kamatnu stopu manju od tri posto.
Rast i razvoj malog gospodarstva zahtijeva daljnju prilagodbu postojećeg zakonskog okvira koji uređuje poduzetničko poslovanje, a u nadolazećem razdoblju intervenirati će se i u ostale propise koji ne smiju biti ograničavajući već moraju osigurati preduvjete za rast i razvoj poduzetništva.
Hrvatska svoju konkurentnost na jedinstvenom europskom tržištu treba tražiti upravo u perspektivnim malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima koji se zbog svoje fleksibilnosti vrlo brzo mogu prilagoditi specifičnostima zahtjevnog europskog tržišta.
Uoči neposrednog pridruživanja zajednici europskih zemalja, od poduzetnika se očekuje da vrijeme učinkovito iskoriste, te da poduzmu potrebne napore kako bi što bolje prilagodili uvjete poslovanja onima koje zahtijeva europsko tržište. To se posebice odnosi na nužnost uvođenja normi u poslovanje i tehničko usklađivanje, kao i stjecanje potrebnih znanja i vještina neophodnih za prilagodbu europskom tržištu, ali i ključnih znanja za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova EU.
|
|
Maras pozvao na Savez za pokretanje gospodarstva
|
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras u svom je govoru na otvaranju Savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu pozvao na stvaranje saveza za pokretanje gospodarstva i izlazak iz recesije.
Malo gospodarstvo je pokretač cjelokupnog gospodarstva i zato treba stvoriti povoljnu poduzetničku klimu u čemu trebaju sudjelovati vlada, socijalni partneri, lokalna samouprava, i gospodarstvenici u Savezu za pokretanje gospodarstva, izjavio je Maras na dvodnevnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, s temom "Malo gospodarstvo na korak do integracije u jedinstveno europsko tržište".
U nizu negativnih pokazatelja i loših vijesti posljednjih dana, raduje podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine prvi put nakon četiri godine broj otvorenih obrta veći za 300 od broja zatvorenih, navodi Maras.
Hrvatskom poduzetništvu, po njegovim riječima, ne nedostaje ideja, o čemu govori više od 10 tisuća prijava za program Ministarstva poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls“, ali problem je manjak kapitalizacije jer samo 20 posto poduzeća zadovoljava kriterije banaka za dobivanje kredita. Stoga je Vlada spremna, kazao je Maras, podijeliti rizik s poduzetnicima, a to čini novim programima HBOR-a i jačanjem jamstvenog potencijala HAMAG-a.
|
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je kako u Hrvatskoj danas vjerojatno nema važnije zadaće od otvaranja radnih mjesta, oporavka gospodarstva i izlaska iz krize. Država pritom, istaknuo je predsjednik Josipović, mora poduzetnicima otvoriti vrata i stvoriti uvjete za uspjeh.
U Hrvatskoj je, po njegovim riječima, još na djelu sumnjičavost prema poduzetnicima te manjak kulture poduzetništva i preuzimanja rizika. Na duge staze, to je moguće promijeniti, smatra Josipović.
"Za svog jučerašnjeg boravka u europskim institucijama u Bruxellesu vidio sam da samo nekoliko europskih zemalja ima besprijekornu ekonomiju. Hrvatska nije među najgorima, ali ni ne stoji baš dobro", navodi Josipović.
Osvrnuvši se na jučerašnji podatak o bruto domaćem proizvodu (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 1,3 posto na godišnjoj razini, predsjednik Josipović je rekao da je to rezultat duljeg trenda u gospodarstvu te da treba poduzeti sve za oživljavanje gospodarstva kao što su relaksacija, deregulacija i ubrzavanje odlučivanja.
Jedna od ključnih stvari, po njegovom mišljenju, aktiviranje je vlastitih resursa, pri čemu je kao negativne primjere zapuštenosti spomenuo turističke objekte u Kuparima, ocijenivši da je problem prije svega u krizi odlučivanja.
"Vrijeme i postupci odlučivanja danas su u Hrvatskoj neprimjereni, pa ih treba skratiti, pojednostavniti i deregulirati, te promijeniti društveni pogled i odnos prema poduzetništvu", poručio je predsjednik Josipović.
|
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić naglasio je da država ne smije bježati od odgovornosti i preuzimanja rizika u gospodarstvu. Trenutno nitko ne preuzima odgovornost, sve se odlučuje na razini ministra i premijera, što je užasno, kaže Čačić te poziva na promjenu takva ponašanja i preuzimanje odgovornosti za donošenje odluka.
Komentirajući pad BDP-a, kazao je kako je očito da su mediji i analitičari iznenađeni što se nisu ostvarila njihova predviđanja o padu od 3 posto.
|
Učesnici panela Pitajte Vladu
Objektivno, na rezultat u prvom kvartalu Vlada nije imala veći utjecaj, kaže Čačić. Očekuje pad i u drugom tromjesečju i to za otprilike 2 posto te stabilizaciju gospodarstva u trećem tromjesečju. U četvrtom, pak, tromjesečju Čačić ističe da će se vidjeti učinci vladinih mjera i politika, za koje vjeruje da će biti pozitivni.
Po njegovim riječima, nije dovoljno ponuditi novac gospodarstvu jer ga dobar dio gospodarstva ne može primiti, pa država, u čemu vidi veliku ulogu HBOR-a, treba pomoći poduzećima da zadovolje bankarske kriterije.
|
Učesnici 2. panela
Na programu prvog dana skupa održani su razgovori sudionika s članovima vlade, informacija o raznim vladinim programima potpore poduzetništvu te primjeri dobre prakse poduzetnika iz raznih hrvatskih regija, kao i uručivanje nagrada uspješnim poduzetnicima, studentima i učenicima za njihove poduzetničke ideje i projekte.
|
|
Linić i Čačić o novim zakonskim rješenjima
|
Ministar financija Slavko Linić najavio je kako će idući tjedan Vlada u Sabor uputiti prijedlog zakona o financijskom poslovanju, a prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić najavio je kako bi u roku mjesec dana u Saboru trebao biti i prijedlog novog zakona o poticanju investicija.
Idući tjedan Vlada će u Sabor uputiti prijedlog zakon o financijskom poslovanju kojim će se rok plaćanja ograničiti na 60 dana, a od početka iduće godine rok za plaćanje PDV-a trebao bi biti povećan s 30 na 45 dana, najavio je Linić na tribini "Pitajte Vladu".
Na toj se tribini glavnina pitanja poduzetnika odnosila na mogućnosti prijeboja poreza s poticajima, reprogram poreznih dugova, financiranje projekata iz fondova EU-a i sporost birokracije.
|
Linić je, najavljujući zakon o financijskom poslovanju, kazao i kako će se njime poslodavce i menadžere pokušati primorati da nakon što upadnu u poteškoće, najkasnije nakon blokade računa u trajanju od 60 dana, pokušaju sklopiti nagodbu s vjerovnicima. Ako u tom pokušaju nagodbe ne uspiju u roku od 90 dana, ići će se u stečaj bez mogućnosti preustroja, objasnio je.
Na pitanje poduzetnika zbog čega još nije donesen novi zakon o poticanju investicija, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić kazao je kako se kasni zbog nekoordiniranosti resornih ministarstava i da će u roku od mjesec dana prijedlog zakona biti u Saboru.
Na inzistiranje voditelja tribine da kaže kada će krenuti prve velike investicije, odgovorio je kako će male investicije krenuti vrlo brzo, a velike krajem godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić upozorio je da se sve manje tvrtki javlja na natječaje njegovog ministarstva. Smatra da je to znak njihove iscrpljenosti i straha od mogućnosti neizvršavanja obveza.
(Hina, Suvremena.hr)
|
|
 |
|