21.05.2012.
Ajvar slovenski, šljivovica Češka
Srbija bi mogla zategnuti odnose s brojnim zemljama: sa Slovenijom zbog ajvara, s Češkom, Njemačkom i Italijom zbog šljivovice, sa Švedskom zbog futoškog sira te Irakom zbog kajmaka, piše B92
Kao što su se Austrija i Slovenija sukobile zbog kranjske kobasice, i Srbija bi mogla uzdrmati odnose s brojnim zemljama: sa Slovenijom zbog ajvara, s Češkom, Njemačkom i Italijom zbog šljivovice, sa Švedskom zbog futoškog sira te Irakom zbog kajmaka, piše beogradski B92.
Kako bi se izbjegli ovakvi sukobi trebalo bi geografski zaštititi proizvode i brendove. "Na taj način bismo izbjegli ono što nam se dogodilo sa šljivovicom. Pošto je nismo zaštitili, Talijani, Nijemci i Česi su uveliko svoje rakije imenovali upravo šljivovica", kaže Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije.
Osim šljivovice, "ajvar su, recimo, zaštitili Austrijanci i Slovenci. Istina, kranjska kobasica je još u doba Jugoslavije bila slovenski brend, a kranjska je sinonim geografskog porijekla, tako da se Austrijanci i Slovenci mogu samo prepirati oko recepture", objašnjava Stanković.
Njegova kolegica Jasna Stevanović, samostalni savjetnik u Udruženju za poljoprivredu, prehrambenu i duhansku industriju i vodoprivredu, dodaje da ni Hrvati nisu ravnodušni na kranjsku, koja je u Sloveniji pod zaštitom od 2008. godine.
"To je pasterizirana polutrajna kobasica od grubo mljevene svinjetine. Slovenija ističe njeno porijeklo iz 19. stoljeća, a Austrija, u kojoj je omiljena kranjska kobasica sa sirom, poziva se na davnu prošlost i objašnjava da je regija Kranjska od 1002. godine bila samostalna, ali i da je u jednom periodu pripadala Austriji", kaže Stevanović.
Ona objašnjava da je jedna slovenska firma 1996. godine u Njemačkoj zaštitila ajvar, ali je taj žig u roku od godinu i pol dana poništen.
Dodaje i primjer proizvođača futoškog kupusa, bez obzira na stoljetnu tradiciju, imali problema. "Na švedskom tržištu je postojalo pet vrsta futoškog kupusa koje su jeftinije, pa ga naši proizvođači nisu mogli prodati. I za kajmak se može reći da je naziv srpskog porijekla.
Ipak, postoji isti proizvod s istim imenom, samo se izgovara s izmijenjenim naglaskom u Iraku. To može biti pokazatelj davne migracije srpske kulture", ističe Stevanović, naglašavajući zavidan izvozni potencijal proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom. (Bankamagazin)
|
|
 |
|