21.06.2006. (Branka Crnčević)
Vodstvo preuzima visokogradnja
Vrijednost radova u graditeljstvu i dalje raste. U prvom tromjesečju nastavljen je pozitivan trend koji traje od kolovoza 2005. godine i koji je bio dinamičniji nego u 2004. Prema tromjesečnim analizama Sektora za graditeljstvo HGK-a cjelovitih rezultata još nema vrijednost radova lani je bila 6,7 posto veća nego u 2004., a vrijednost sklopljenih ugovora (19,6 milijardi kuna) čak 18,7 posto veća.
Izdano je rekordnih 13.818 građevnih dozvola, 8,4 posto više nego u 2004., s predviđenom vrijednošću radova većom od 24,5 milijardi kuna, što je 12,3 posto više. Lanjski rezultati pokazuju blagi pad udjela niskogradnje u korist visokogradnje. U 2004. udio vrijednosti u niskogradnji bio je 68,5 posto, a lani 64,3 posto. U visokogradnji je pak sa 31,5 posto narastao na 35,7 posto.
Opstaju najžilaviji
Rast visokogradnje neće dovesti do bitnih novih preslaganja na tržištu kakva su se dogodila 90-ih kad su sa scene nestale mnoge od petstotinjak velikih tvrtki koje su zapošljavale 180.000 ljudi. Prve su propale upravo one u visokogradnji, osjetljivije na tržišna kretanja od niskograditelja, tješnje vezanih uz državne investicije i infrastrukturu. Opstali su samo najžilaviji.
Hidroelektra niskogradnja, kojoj se smiješio stečaj, lani je bila među deset najvećih građevnih tvrtki. Viadukt je ostao kvalitetan i vodeći, a u sam vrh uspeo se i Konstruktor inženjering koji se, sudeći prema angažmanu u dva zagrebačka projekta Rebru i trgovačko-poslovnom centru u Novom Zagrebu okreće i visokogradnji.
Pada zaposlenost
Od nekadašnjih velikana u visokogradnji na sceni ih je još nekoliko. Tehnika, u većinskom vlasništvu malih dioničara, danas je neosporan hrvatski lider visokogradnje. Pala je sa 5000 na 1400 zaposlenih, ali konkurira za izvedbu najzahtjevnijih projekata na domaćem i stranom tržištu, povećava prihod i lani je za 130 milijuna premašila planiranih milijardu eura. Tempo, u većinskom vlasništvu države, već treću godinu životari s gubicima i traži mu se kupac, a o prodaji se razgovara i s Tehnikom. Industrogradnja, nekadašnji jugoslavenski div sa 11.000 zaposlenih, grca u problemima, a zbog ne baš jasne vlasničke strukture teško je procjenjivati hoće li se dogoditi restrukturiranje ili cijepanje tvrtke i rasprodaja imovine.
U graditeljstvu je danas jedva 80.000 zaposlenih, ali je u registru više od 8000 tvrtki. Neke su i fiktivne koje su osnovali bivši zaposlenici propalih građevnih tvrtki. No, mnoge su se posljednjih godina tehnološki, organizacijski i kadrovski isprofilirale u srednje tvrtke sa 200 do 300 zaposlenih. To su, primjerice, Zagrebgradnja, Kamgrad, Teama iz Čakovca, Ingrad, Megrad... koje veoma uspješno rade u stanogradnji i na manjim privatnim ili državnim investicijama.
Izvor: vecernji.net
|
|
 |
|