Povodom obilježavanja dana Obrtničke komore Zagreb, razgovarali smo s predsjednikom Ivanom Obadom
|
Obrtnička komora Zagreb, koja okuplja i predstavlja 23 tisuće obrtnika s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije, obilježila je 23. ožujka svoj dan prigodnom svečanošću.
|
Ivan Obad
Danas u 160. godini organiziranog obrtništva slavimo Dan Obrtničke komore Zagreb, molimo za Vašu ocjenu obrtništva u po nama presudnom trenutku daljnjeg razvoja.
Obrtnička komora Zagreb okuplja oko 23.000 obrtnika, organiziranih u 15 udruženja na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Po broju obrtnika i organizacijskoj strukturi ona je najveća područna obrtnička komora u državi, čije članstvo predstavlja gotovo 1/4 ukupnog članstva obrtnika u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Obrtništvo u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji ima dugu i bogatu povijest te je neraskidivo vezano uz nastanak i postojanje Grada Zagreba, kao i gradova naše županije. Nedavno smo proslavili 650 godina tradicije i 160 godina organiziranog obrta. Još davne 1355. godine u Gradskim zapisima Gradeca spominje se Hrvatska bratovština. Promatrajući to dugo povijesno razdoblje uočava se važnost obrtništva u životu, gospodarskom i svekolikom razvoju grada te sukladno tome i veliki doprinos društvenom i političkom životu.
Obrtništvo je simbol grada Zagreba i temelj svih proiz-vodnih i uslužnih djelatnosti. Bez rada koji su obrtnici ugradili u ovaj grad, Zagreb ne bi bio tako lijep i prepoznatljiv. Obrtnici su uvijek bili čuvari domaće tradicije, a na zagrebačkim su sajmovima iskazali što zagrebački obrt može dati te su svojim radom ostavili neizbrisive tragove u materijalnoj kulturi grada i Hrvatske.
Danas Obrtnička komora Zagreb, u suradnji s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom te Ministarstvom poduzetništva i obrta, ostvaruje niz hvalevrijednih projekata. Obrtnička komora Zagreb aktivno se uključila u provedbu Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske.
Već su u tijeku izmjene brojnih pozitivnih propisa koje bi omogućile povoljan gospodarski položaj obrtništva u RH te povećale njegovu konkurentnost pri ulasku Hrvatske u EU. Na inicijativu Hrvatske obrtničke komore doneseni su propisi o sprječavanju rada na crno, novi zakon o zakupu i prodaji poslovnih prostora, čiju prodaju žurno očekujemo, povećana je granica paušalnog oporezivanja, a kao što vidimo uskoro će se uvesti reda i u poslovanje trgovačkih društava po pitanju odgovornosti za obaveze, stručne spreme itd. Pozdravljamo i objavljivanje registra poreznih dužnika, što će sigurno utjecati na odvajanje zdravog gospodarskog korpusa od poduzetno nesposobnih i smanjiti stopu gospodarskog kriminala.
Sve ove Vladine mjere pokazat će da će obrtništvo opet doći u prvi plan i zauzeti svoje mjesto u gospodarstvu Hrvatske, mjesto koje s punim pravom zaslužuje.
|
Naši obrtnici kroz sve ove godine poslijeratnog razvoja nisu postali tajkuni, nisu sudjelovali u sumnjivim pretvorbama i privatizacijama, nego su ponosno razvijali tradicijske obrte svojih roditelja, borili se vlastitim kapitalom na tržištu, i možemo ponosno reći da danas predstavljaju jedini segment hrvatskog gospodarstva koji je u 100% vlasništvu građana RH.
Ovu činjenicu se nikada ne smije ignorirati i obrtnici nakon dugo godina ponovno moraju dobiti gospodarski status koji zaslužuje njihov gospodarski doprinos, stabilnost i upornost. Obrtnici nisu samo gospodarski faktor u našem društvu; oni su i odraz tradicije, obiteljskog i nacionalnog načina života na koji smo naučili živjeti u našoj zemlji.
Pogledajte samo Republiku Francusku koliko je truda u svom zakonodavstvu uložila kako bi zaštitila i potaknula obrtništvo, jer je prepoznala njegov značaj za nacionalno gospodarstvo.
Obrtništvo Zagreba uvijek je bilo bard razvoja obrtništva. Kako vidite pravce razvoja obrtništva u Zagrebu glede EU integracija s jedne strane kao i traženja puta za izlazak iz recesije i krize?
Djelomično sam već odgovorio i na ovo pitanje. Putem Hrvatske obrtničke komore obrtnici aktivno sudjeluju u svim zakonodavnim inicijativama. Mi smo tijekom izborne kampanje na posljednjim izborima svim političkim strankama uputili zahtjeve , pri čemu su neki od njih već uspješno riješeni od strane nove vlasti, a koje ću samo ukratko ponoviti:
1. Uvođenje financijske discipline na tržištu - obveza države („Država mora biti najmoralniji poduzetnik“)
Tražimo:
- dosljedno provođenje Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza,
- multilateralne kompenzacije,
- dosljedno provođenje Strategije reforme pravosuđa RH 2011.-2015. uvođenjem sudu pridruženog mirenja.
2. Obrazovanje nema alternativu
Tražimo:
- učvršćivanje javnih ovlasti Hrvatske obrtničke komore,
- prohodnost obrtničkih kvalifikacija - prilika za nastavak obrazovanja,
- promicanje cjeloživotnog učenja u području obrtništva,
- osnivanje Zaklade za stipendiranje učenika koji upisuju programe obrazovanja za deficitarna zanimanja.
|
3. Jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju
Tražimo:
- jednakost u pravima, ali i u odgovornostima za obveze,
- jamstvo izdvojenom imovinom.
4. Sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike
Tražimo:
- sudjelovanje predstavnika Komore u radu radnih skupina resornih ministarstava, kako bi uvažavanjem stavova struke zakonska regulativa bila primjenljiva i učinkovita u praksi,
- sudjelovanje predstavnika Komore u radu Koordinacije Vlade RH te imenovanje predstavnika obrtnika u saborske odbore.
5. Povećanje konkurentnosti obrtništva
Tražimo:
- sufinanciranje certificiranja i ispunjavanja zahtjeva drugih normi,
- efikasniju gospodarsku diplomaciju i jači marketing izvoznih aktivnosti,
- bolju informiranost i edukaciju za korištenje sredstava iz EU fondova,
- potporu inovatorima, uvođenje inovacija i novih tehnologija u proizvodnju.
6. Fleksibilnost korištenja radne snage (Prilika za zaposlene i nezaposlene)
Tražimo:
- omogućiti gospodarstvu lakše zapošljavanje – sklapanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima,
- dosljednu zaštitu prava radnika.
7. Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva („Marginalizacija malih gospodarskih subjekata zbog problema velikih. Hrvatsko obrtništvo i malo poduzetništvu u najvećem dijelu je u vlasništvu hrvatskih građana.“)
Tražimo:
Tražili smo osnivanje ministarstva za obrt, a što smo i dobili osnivanjem Ministarstva za poduzetništvo i obrt.
|
EU je ovu godinu proglasila godinom zadrugarstva, vi danas u okviru Komore raspravljate o klasterima, jednom od oblika povezivanja. Kako vidite ulogu klastera/zadruga u daljnjem razvoju obtništva?
Kao jedna od mogućih i potrebnih mjera, a koja može pomoći hrvatskim gospodarskim subjektima, a posebice obrtnicima u povećanju konkurentnosti, jest provedba koncepcije klastera. Taj model pravilnom primjenom na različitim razinama gospodarske razvijenosti može bitno utjecati na povećanje konkurentnosti cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske. Ono ključno u cijelom procesu jest shvaćanje moguće dubine pozitivnih primjena koje proizilaze iz pravilne primjene modela klastera kao i njegove uspješne provedbe koja ovisi isključivo o spremnosti socijalnih partnera.
Obrtnici su zainteresirani da povezivanjem u klastere postignu veću konkurentnost na tržištu, a što se posebno kod profila naših obrtničkih zanimanja može iskoristiti u snižavanju troškova zajedničke nabave opreme, osnovnih sredstava, repromaterijala, energenata, osiguranja i drugih usluga od zajedničkog interesa.
Također, pored snižavanja ulaznih troškova, tu je i zajednički plasman proizvoda i usluga na tržištu, gdje bi obrtnici suradnjom na zajedničkom proizvodu, usluzi, kao i povezivanjem s velikim gospodarskim subjektima mogli pronaći svoj tržišni prostor.
Ono na što bi bilo potrebno danas ovdje odgovoriti je:
Kako privući obrtnike u klastere?
Koji su instrumenti osiguranja članova klastera u slučaju da neki od članova ne ispunjavaju preuzete obaveze?
Koju podršku klasteru u osnivanju može dati Ministarstvo poduzetništva i obrta, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave (financijsku, logističku, stručnu).
Koje garancije klasterima može dati država u smislu održavanja stabilne porezne, fiskalne i carinske politike, visine doprinosa, održavanja kamatnih stopa, cijena energenata, tržišne stabilnosti, ograničavanju uvoza konkurentnih proizvoda i usluga, a u cilju izrade elaborata isplativosti osnivanja klastera, odnosno njegove uspješnosti.
Koji su mogući oblici javno-privatnog partnerstva na državnoj i regionalnoj razini u cilju povećanja konkurentnosti klastera, posebno kod opskrbe javnih poduzeća proizvodima i uslugama.
|
Posebno nam je drago da surađujemo s ljudima iz Poljske i Slovenije te predstavnicima Drvnog klastera sjeverozapadne Hrvatske od kojih očekujemo njihova iskustva u osnivanju i radu klastera u praksi.
Sigurno je da u procesu uključivanja u EU utakmicu usvajanje standarda i normi ima značajnu ulogu. Kako ocjenjujete činjenicu da se procesi standardizacije i usvajanja svjetskih normi po nekima vrlo sporo odvijaju. Ulazak u EU je na vratima. Kako očekujemo prihvatiti standarde i norme? /Naime, preko 58% poduzetnika u RH ne smatra značajnim proces certifikacije po EU standardima i normama značajnim/rezultati istraživanja Agencije …./
Prošle godine je Ministarstvo poduzetništva i obrta u dijelu razvoja malog poduzetništva i obrtništva osiguralo značajna financijska sredstva za jačanje konkurentnosti i nastupa na EU tržištu. Cilj ovih sredstava upravo je jačanje i podizanje konkurentnosti obrtnika na razinu europskih obrtnika.
Poseban dio ovih sredstava namijenjen je stjecanju certifikata i europskih standarda koji će omogućiti obrtnicima da brže ulaze na europsko tržište. Iako su pokazatelji skromni, u 2010. godini zabilježen je porast izvoza hrvatskih obrtnika za 2%.
U svjetlu razvoja obrtništva i EU integracija Obrtnička komora Zagreb je jedan od osnivača Obrtničkog učilišta. Molimo za Vašu ocjenu uloge učilišta u cjeloživotnom učenju i razvoju obrtništva.
Naveo bih neke od EU projekata koje realiziramo putem našeg Obrtničkog učilišta. Trenutno su u realizaciji sljedeći projekti:
- Leonardo da Vinči – usavršavanje u Engleskoj za obrtnike iz Zagreba i Zagrebačke županije – engleskij jezik i poslovanje za potrebe obrtnika,
- Leonardo da Vinči 2 – stručno osposobljavanje naučnika iz Njemačke,
- Grundtvig partnerstvo – projekt cjeloživotnog učenja,
- Grundtvig partnerstvo 2 – informatizacija obrazovnih sustava,
- LDV mobilnost – usavršavanje nastavnika obrtnika u Italiji,
- Leonardo da Vinči 3 – promidžba obrtničkih zanimanja među učenicima.
|
Pored EU projekata koje realiziramo putem našeg Obrtničkog učilišta (usavršavanje engleskog jezika za poslovanje obrtnika, projekt cjeloživotnog učenja, informatizacija obrazovnih sustava i dr.), važno je spomenuti i regionalni projekt namijenjen građevinskoj djelatnosti.
Stoga smo 29. ožujka 2011. godine potpisali sporazum o strateškoj suradnji s WIFI d.o.o. za poduku, seminare i savjetovanje, a sporazumu su pristupili i Udruženje obrtnika grada Zagreba i Obrtničko učilište. Cilj sporazuma je dugoročno razviti edukacijski koncept za provedbu praktične nastave za građevinske djelatnosti. Kao prvi zajednički projekt započeli smo provoditi edukacijske programe za građevinarstvo u okviru međugraničnog projekta austrijske razvojne agencije ADA, a partneri u projektu su Austrija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Srbija.
Zajednička je zadaća sporazumnih strana istražiti mogućnosti za korištenje EU sredstava za razvoj i daljnju izgradnju infrastrukture za optimalno provođenje praktične nastave.
Razgovarali Ante Gavranović i Srećko Sertić
|
|
|
|