16.04.2012.
NL: Minimalac raste na 3.040 kuna
Iznos minimalne plaće od 2814 kuna nije se mijenjao tri godine, iz vlade neslužbeno najavljuju da će minimalnu plaću uskladiti sa zakonom, na razinu 39 posto prosječne plaće. Veću plaću bi trebalo dobiti više od 200 tisuća radnika, piše Novi list
Sindikati i poslodavci uskoro bi mogli dobiti poziv resornog ministarstva rada na razgovore o minimalnoj plaći, piše Novi list.
Naime, Vlada planira povećati iznos minimalca koji od 2009. godine iznosi 2.814 kuna bruto, no prije toga valja obaviti međuministarske konzultacije, odnosno konzultacije s ministarstvom financija,ali i gospodarstva te poduzetništva. Neslužbeno se može čuti kako je plan da se zadrži udio minimalne plaće u prosječnoj plaći. To znači da bi bruto iznos minimalne plaće rastao za nepunih 230 kuna.
Osnova za primanja
Prema zakonu o minimalnoj plaći, njen udio u prosječnoj plaći na razini države je 39 posto. Kako je prosječna plaća u državi lani iznosila 7.796 kuna to znači da bi minimalna plaća trebala porasti na 3.040,44 kune i taj bi se iznos minimalca trebao primjenjivati od lipnja ove godine do kraja svibnja iduće godine.
Radnik koji danas na ruke primi 2.244,32 kune minimalne plaće (pod uvjetom da je samac i plaća prosječni iznos prireza) ubuduće bi u neto iznosu primao 157 kuna više.
Na minimalnu plaću, prema podacima sindikata, prijavljeno je oko 115 tisuća radnika u zemlji, odnosno svaki 12-ti zaposleni. Međutim, rast minimalne plaće imat će daleko veći obuhvat.
Naime, mnogim je radnicima čije su plaće ugovorene kolektivnim ugovorima upravo minimalac osnova za izračun primanja, odnosno iznos minimalca se množi s koeficijentom složenosti radnog mjesta u svakom konkretnom slučaju. Tako bi rast minimalne plaće imao daleko veći obuhvat. Na lagani rast plaća tako bi moglo računati i dodatnih stotinjak tisuća radnika.
Rast minimalne plaće zasigurno će izazvati velike otpore, prije svega poslodavaca. Tim više, jer ove godine ističe prijelazno razdoblje u kojem su zaposleni u tekstilnoj, drvoprerađivačkoj i kožarsko-obućarskoj industriji primali sniženi minimalac.
Kada je zakon donesen 2008. godine, naime, za te je industrije propisano četverogodišnje prijelazno razdoblje u kojem su zbog specifičnosti položaja zaposleni u njima primali nešto nižu minimalnu plaću.
No, od lipnja bi i preko 40 tisuća radnika u tekstilnoj, drvoprerađivačkoj i kožarskoj industriji trebali primati »normalan« minimalac, odnosno više ne bi smjelo biti izuzetaka.
Sporan izračun
Zakon o minimalnoj plaći proteklih godina u dogovoru vlade, sindikata i poslodavaca, nije dosljedno provođen. Želi li sadašnja Vlada, kao što se neslužbeno najavljuje zadržati udio minimalne plaće u prosječnoj plaći, i ona će prekršiti zakonske odredbe o minimalnoj plaći.
|
Naime, zakon predviđa usklađivanje minimalca s realnim rastom BDP-a u prethodnoj godini. I da se do sada strogo držalo tog zakona, minimalna plaća bi padala jer protekle tri godine nije bilo rasta BDP-a već je on padao.Tako je u 2009. pad BDP-a bio šest posto, dok je 2010. iznosio 1,2 posto, a prema preliminarnim podacima lani je ostvaren nulti rast. A kako i onako ugroženi radnici ne bi bili još ugroženiji u protekle tri godine iznos minimalca nije mijenjan, iako je realno trebao padati.
Proteklih godina sporilo se oko još jednog momenta za izračun minimalne plaće- iznosa državnog prosjeka. Pa se tako u prve dvije godine primjene zakona pod godišnjim prosjekom plaće zapravo krio devetomjesečni prosjek plaća u 2007., odnosno 2008. godini. Nakon toga je uslijedila kriza i s njom zamrzavanje minimalca.
Sindikati traže porast na 40 posto prosječne plaće
Sindikalne središnjice prošli su tjedan ministru rada i mirovinskog sustava uputile inicijativu za korekciju minimalne plaće tražeći izmjenu formule za njen izračun te porast minimalca na 40 posto prosječne plaće.
Sindikati su pritom upozorili kako je intencija zakona bila da minimalac kroz godine dosegne udio od 50 posto prosječne plaće. Međutim, umjesto da je rastao, nije uspio zadržati niti zakonom propisani udio od 39 posto, već je pao na razinu od 36 posto prosječna plaće. (Novi list)
|
|
 |
|