09.04.2012.
Održana konferencija o elektroničkom poslovanju "e-biz 2012"
Ema Culi, Ministarstvo gospodarstva
Krajem ožujka održana je 11. konferencija o elektroničkom poslovanju “e-biz 2012” na kojoj su prezentirana isprobana rješenja iz prakse, preporuke i dobra iskustva, kako strana, tako i domaća, ali i poteškoće s kojima se ovaj sektor susreće.
Po prvi puta na e-biz konferenciji pretežno se govorilo o iskustvima (i o konkretnim financijskim uštedama), a prema procjeni Europske komisije radi se o 240 milijardi eura koje se mogu uštedjeti u razdoblju od šest godina.
Konferenciju je i ove godine tradicionalno otvorila Ema Culi iz Ministarstva gospodarstva (Sektor uprave za trgovinu i unutrašnje tržište). Naglasila je da su uštede koje se postižu primjenom ePoslovanja dobro poznate, ali pojavom Interneta i XML norme te uštede su sada dostupne i malim i srednjim poduzećima. Zbog tih velikih ušteda EU traži da e-Račun postane dominantan oblik u poslovanju do 2020. te da se proširi na segment malih i srednjih poduzeća.
Kako bi se u EU ostvario taj ambiciozan cilj pokrenut je niz aktivnosti s ciljem nadzora stanja, razvoja standarda i promocije e-Računa. Jedna od aktivnosti je osnivanje EU Višedioničkog foruma za e-Račun, tijela zaduženog za koordinaciju aktivnosti na pospješivanju korištenja e-Računa.
|
Dijana Dimov (Ministarstvo gospodarstva), predstavnica RH u European Multi-Stakeholder Forumu za eInvoicing
Predstavnik Hrvatske u tom Forumu, Dijana Dimov iz Ministarstva gospodarstva, izvijestila je na konferenciji o radu Foruma u trogodišnjem razdoblju kao i o Akcijskom planu za e-poslovanje EK te o preporukama, zadacima i ciljevima koji su u njemu navedeni.
Uloga Foruma je identifikacija preostalih barijera koje sprječavaju razmjenu računa unutar EU, razmjena dobrih praksi i monitoring korištenja e-Računa u pojedinim državama te koordinacija s nacionalnim Forumima.
Rješenje e-Računa traži nove tehnologije, znanja i poznavanje normi (npr. CEN norme) koje polagano ali sigurno ulaze u primjenu. Da bi se to postiglo Darko Gulija iz tvrtke Infodom prezentirao je norme, probleme, projekte i iskustva EU.
Europa više godina provodi značajne aktivnosti: PEPPOL projekt i CEN BII (Business Interoperability Interfaces) radionica. One su pretežno usmjerene na procese javne nabave, koji također uključuju prekograničnu razmjenu e-Računa.
PEPPOL je vrlo dobro prihvaćen u pojedinim zemljama, a uključena je i sama Europska Komisija koja preko njega prihvaća vlastite e-Račune (putem e-Prior projekta). Povezivanje na PEPPOL infrastrukturu najavilo je ili već implementiralo više od 30 informacijskih posrednika.
|
EU PEPPOL project, Carmen Ciciriello: „Završni rezultati projekata Peppol i ePrior“
Uvodni blok predavanja zaokružio je Ranko Smokvina (voditelj projekta za e-Račun) sa svojim predavanjem "eRačun u Republici Hrvatskoj – kako dalje?". Napravio je usporedbu dosad učinjenog u EU i Hrvatskoj kao i planove do 2020. (krajnjeg roka uvođenja e-Računa u EU).
Kao i ranijih godina i ovoj konferenciji odazvali su se vrhunski stručnjaci iz Europske Unije među kojima su najznačajniji Tomasz Kassel (ekspert za poreze, eRačune i e-Arhive), i Carmen Cicirielo (Europska komisija - prezentirala je projekte javne nabave Peppol i e-PRIOR, projekt Europske komisije za javnu nabavu).
Ti projekti se nakon pokusnog rada već primjenjuje u nizu zemalja, a posebno su interesantne preporuke Europske Komisije. Projekti obuhvaćaju sve elemente javne nabave a koje treba ostvariti i u Hrvatskoj (da bi uspjelo uvođenje elektroničkog sustava javne nabave i ostvarivanje planiranih koristi).
Hrvatska je na tom području u zaostatku i predavači su višekratno ukazali da imamo priliku lakšeg uključenja koristeći preporuke iz europskih projekata i dobre prakse.
Posebno je na konferenciji istaknuto da je CEN radionica za e-Račun na plenarnoj sjednici u veljači ove godine (nakon više od dvije godine rada), prihvatila novi set CWA dokumenata.
Ukupni cilj treće faze radionice bio je „Integracija napora u standardizaciji i razvoju“ u području standarda, sukladnosti (compliance), implementacije i poslovnih procesa.
Ciljna grupa na koju su fokusirani novi dokumenti bila je mala i srednja poduzeća (SME), zbog toga što njima treba najviše pomoći da implementiraju e-Poslovanje u vlastite poslovne procese, ali i zbog činjenice da nude najveći potencijal za rast i razvoj tržišta e-Računa.
|
Igor Javor (Agrokor), "eSupplyChain u koncernu Agrokor"
Prezentacija je predstavila sve dokumente kreirane u sklopu Radionice i njihov utjecaj na MSP segment, kao što su vodiči „Procesi e-Računa u Europi i omogućavanje njihovog učinkovitog korištenja u MSP segmentu“ i „Sukladnost e-Računa (Compliance guidelines)“, „Code of practice“ za informacijske posrednike te unaprjeđenja na CEN e-Invoice Gateway portalu s ciljem unaprjeđenja sposobnosti malih i srednjih poduzetnika da dođu do relevantnih informacija.
Svoja višegodišnja praktična iskustva na uvođenju ePoslovanja prezentirali su pioniri uvođenja elektroničkog poslovanja kao što su Agrokor (Igor Javor, Hrvoje Ljubičić), Naše klasje (Marina Šimunić), te Spar Slovenija (Andrej Rajh).
Od 1. kolovoza 2011. u Hrvatskoj je moguće izdavanje računa i u elektroničkom obliku (temeljem Izmjena pravilnika o PDV-u) koji mora zadovoljiti važeće uvjete za izdavatelje i primatelje elektroničkih isprava. Zbog toga je na konferenciji najviše pažnje posvećeno upravo e-Računu.
|
Okrugli stol "Teškoće uvođenja e-Računa"
Zbog važnosti uvođenja e-računa održan je okrugli stol na temu „Teškoće pri uvođenju eRačuna“. Pozvani su sudionici iz Ministarstvo gospodarstva, Ministarstva financija (koji su bili prisutni ali se nisu odazvali na javnu raspravu), tvrtki (Agrokor, Infodom), i banaka (ZABA, PBZ).
Prisustvovali su: Slavenka Došen (Zagrebačka banka), Darko Gulija (Infodom), Andreja Kajtaz (FINA), Tomasz Kassel (Price Waterhouse Coopers), Hrvoje Ljubičić (mStart – Agrokor), Ivan Magdalenić (FOI), Damir Sabol (Računi.hr), i Ranko Smokvina (Infoexpert).
Za teme okruglog stola bile su unaprijed najavljene teme za diskusiju:
1) Za e-poslovanje i njegov razvoj trenutno su zadužena tri ministarstva (Ministarstvo uprave, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija. Neophodna je koordinacija na nivou ministarstava da bi zamah e-poslovanja bio snažniji. Kako istu osigurati? Tema je ostala bez pravog odgovora jer prisutni predstavnici ministarstava nisu javno iznosili svoje stavove (nisu imali ovlaštenje??).
2) Na okruglom stolu višestruko je postavljeno pitanje hoće li Ministarstvo financija, Porezna uprava donijeti Pravilnik ili neki drugi dokument vezano za provođenje nadzora? O tome je trenutno u članku 159, stavak 7, jedino propisano: “Porezni obveznik na zahtjev Porezne uprave ili nekog drugog tijela nadležnog za nadzor mora omogućiti uvid u ispostavljene i primljene račune.” No to je preopćenita definicija koja nimalo ne ukazuje na to kako to izvesti.
|
infoExpert, Ranko Smokvina „eRačun u Republici Hrvatskoj – kako dalje“
Uz ovo pitanje karakteristična je diskusija Hrvoja Ljubičića: „Mislim da bi naglasak okruglog stola trebali prenijeti nadležnima vezano uz primjenu Pravilnika, tj. trebamo identificirati razloge zašto nemamo porast implementacije e-računa bez papira (barem u B2B segmentu koji ja pratim) unatoč tome što već osam mjeseci imamo novi Pravilnik i što trebamo učiniti da to promijenimo u što je moguće kraćem roku. Očito pravilnik nije do kraja jasan i ostavio je neka otvorena pitanja - kao što je Smokvina naveo, čak ni nama koji se bavimo ovim područjem neke stvari nisu jasne. Osim toga, sam pravilnik nije dovoljan, vjerojatno nam nedostaju još neki drugi dokumenti (gđa Došen je navela Pravilnik ili neki drugi dokument vezan za provođenje nadzora)“
3) Pojavljuje se sve više novih informacijskih posrednica (i na ovoj konferenciji) što je s jedne strane dobro jer će se time postići brža implementacija, a time i stvaranje kritične mase korisnika. No postavljeno je pitanje: „Tko će i kako kontrolirati da informacijski posrednik ispunjava uvjete navedene u članku 104.a Pravilnika, stavak 3, točke 1 do 5“?
4) Nužno je oformiti središnju evidenciju/registar/katalog svih korisnika usluge e-račun. FINA ima svoju, Redok iRačun nudi svoju za javno korištenje! Što poduzeti i pravno regulirati kako bi hitno riješili ovo goruće pitanje?
Uz ovu točku ističemo diskusiju Ranka Smokvine: „Posebno naglašavam da je oslanjanje na OIB dobro rješenje ali primjećujem da je Fina već kao alternativu ponudila i GS1 GLN te, što je posebno važno za velike tvrtke, identificirala i radne jedinice (koje nemaju svoj OIB ali imaju GLN). To je novi i dobar pogled na stvar. Mislim da u RH ipak imamo snage, znanja i volje da to napravimo. Nabrajam moguće nositelje: racuni.hr, HUB, HUP, HGK a moguć bi bio i neprofitni konzorcij kojeg spominje FOI studija. Nama je važna interkonekcija među IP-ima a za to nam treba e-Registar. Pričama da se to da izvesti i bez središnjeg registra ne vjerujem.“
|
Odvjetnik, Tin Matić: „Elektronički račun – hrvatska regulativa“
Odvjetnik Tin Matić održao je predavanje i radionicu na kojoj je prikazao pravnu stranu i ukazao na neodređenost postojećih propisa a posebno na neusklađenost s preporukama EU. Na radionici je prikazao je i strukturu ugovora o elektroničkoj razmjeni podataka uz prikaz ugovora i međunarodnu i hrvatsku zakonsku regulativu. Svi polaznici radionice dobili su (jedine dostupne o toj problematici) knjige predavača (izdane od strane Ministarstva gospodarstva). Na konferenciji bila je i promocija njegove najnovije knjige: „Pravo virtualnih pravnih odnosa: ELEKTRONIČKA TRGOVINA“ (izdane u petak 23.03.2012.!).
Ako se dobavni lanac izravno poveže na financijski lanac (Financial chain) tada su uštede još i veće no za to je potrebna automatizacija cijelog lanca. Zbog toga ove godine uveli smo blok predavanja o e-Plaćanju.
Pozvani predavač Fabio Sorrentino (iz talijanske bankarske udruge - Italian Banking Association) prezentirao je na konferenciji nove norme za plaćanje (ISO 20022). No čuli smo i domaćeg predavača Zdenko Rupnik (PBZ) sa temom novih oblika platnih naloga i izvoda koji se uvode od sredine ove godine. Danas su nezaobilazna mobilna plaćanja putem mobitela. Dva pristupa toj temi čuli smo kroz dvije prezentacije (Igor Gržalja – Asseco SEE i Tomislav Car – Infinum).
|
Izložbeni štand glavnog pokrovitelja Financijske agencije (FINA)
Da bi se ePoslovanje moglo ostvariti partneri razmjenjuju podataka putem elektroničkih dokumenata. Razmjenu omogućuju informacijski posrednici koji su svoje usluge prezentirali u utorak. Taj drugi dan slušali smo teme vezane uz ePlaćanje i informacijske posrednike.
Na našem tržištu već djeluje više stranih i domaćih informacijskih posrednika koji su prikazati svoju ponudu. Ivan Magdalenić prezentirao je temu o normi i potrebi za izradu tzv. Pouzdanih lista što je u EU već stupilo u upotrebu. Partneri u ePoslovanju moraju imati uvid u te liste pouzdanih partnera u procesu elektroničkog poslovanja.
Glavni pokrovitelj konferencije FINA prezentirao je svoj projekt dugotrajni (petgodišnji) “Fina eRačun”. FINA je prezentirala sve faze koje su prošli i koji su daljnji trendovi.
Treba svakako istaknuti da je ova prezentacija FINE predavača Andreje Kajtaz u anketi ocijenjena kao najbolja prezentacija konferencije. Ona je zajedno sa Zagrebačkom bankom (Slavenka Došen) objavila prva iskustva s praktičnim radom s e-Računima. Istaknut je i osnovni problem: normiranje nadzora PDV-a kod eRačuna (za to očekujemo donošenje odgovarajućeg pravilnika) jer ulaskom u EU eRačuni će kolati prema Hrvatskoj i unutar nje pa će u nadzoru hitno trebati postupati na novi način.
Na kraju drugog dana konferencije moglo se čuti i o temi vezanoj uz Social Commerce (Miho Pitarević) tj. iskustvima e-Poslovanja vezanu za socijalne mreže koje postaju sve značajnije za upravu i posebno za gospodarstvo. Aktualna tema za ova krizna vremena je primjena ekonomične platforme za e-Poslovanje: računalstvo u oblacima (Cloud Computing). Temu je obradio u svom predavanju Igor Streharski (ECS).
Treći dan bio je posvećen rješenjima za upravu i javnu nabavu te sigurnost. Javna uprava nam je informatički nepovezana i neracionalna. Božo Zeba iz Ministarstva uprave prezentirao viđenje kako će nam informatizirana i povezana uprava olakšati život. Govorio je o tehnologijama namijenjenima radu uprave i njenoj većoj efikasnosti i uštedama povezivanja aplikacija na temelju OIB-a (ali i putem javne nabave).
|
Darko Josipović iz Državnog ureda za središnju javnu nabavu prezentirao je novosti u Zakonu o javnoj nabavi. Nastavili su Zvonimir Jukić iz Narodnih novina i Boris Blumenschein (Infodom) koji su prezentirali novi e-Oglasnik javne nabave kao i sljedeće faze u provedbi, jer instalirana platforma uspostavlja preduvjete za čitav niz novih elektroničkih servisa i integracija te pružanje složenih poslovnih usluga (e-Licitacija, e-Tendering i e-Awarding, …).
Laszlo Ketszeri prezentirao je poslovni model i aplikacije javne nabave u Mađarskoj. U Republici Hrvatskoj je aktivno djeluje globalni elektronički katalog eCROKAT hrvatske GS1 organizacije, baziran na međunarodnoj normi za eKataloge GS1 što je prezentirao Damir Šegović.
Što se tiče teme sigurnosti (neophodan element procesa elektroničkog poslovanja) bilo je više predavača i predavanja kao što su Saša Jušić (trećerangirani predavač iz ankete slušača konferencije), iz Infigo IS, priznate tvrtke s međunarodnom reputacijom svojih eksperata za sigurnost poslovanja na Internetu.
Balansiranje sigurnosnih i poslovnih rizika i ulaganja u zaštitu informacijskih sustava predstavljaju temelj za učinkovito upravljanje informacijskom sigurnošću te zahtjeva značajne resurse, kako ljudske tako i financijske. Zbog toga su u program uvrštena i predavanja o alatima kriptiranja i nadzora sigurnosti (SafeNet).
|
Na kraju konferencije veliku pažnju privukla je više puta spominjana tema o potrebi normizacije arhiviranja (najnovija je MoReq2010) koju je prezentirao Ellis Missoni iz Fine.
Na konferenciji bilo je organizirano više kvalitetnih radionica (u trajanju od 90 minuta) koje su držali eminentni stručnjaci (odlično ocijenjene u anketi sudionika). Radionice su se odnosile se na:
- EDI povezivanje dobavljača i kupaca kompanija s koncernom Agrokor (Hrvoje Ljubičić),
- Ugovarane elektroničkog poslovanja (Sve faze koje trebaju proći tvrtki da bi se omogućila praktična primjena elektroničkog poslovanja i elektronička razmjena podataka (Tin Matić),
- e-Račun (integracija sa srednjim i velikim sustavima radi ostvarenja elektroničkog poslovanja i izdavanja eRačuna Fine - Juraj Marković),
- Digitalni dokumenti u javnoj upravi (Poslovna komunikacija primjenom PDF-a) koju su održali Goran Pećarina i Juraj Urbanke iz HSM Informatike.
|
|
 |
|