Seniko studio
Broj 1/2012
Izdvajamo iz broja:
Broj 1-2012 - Ante Gavranović
Investicije potiču razvoj - Ante Gavranović, Branko Pavlović i Srećko Sertić
Hrvatskoj hitno treba institut za tekstil, a tekstilcima proizvodnja za državu
EU fondovi kao vjetar u leđa hrvatskom tekstilu
Pogled iz drugog ugla ili: ništa iznenađujuće - prof. dr. sc. Nikola Knego
Put prema uspješnoj marki (1) - prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek
Preuređeni Super Konzum Črnomerec otvoren od 0 do 24 sata
METTLER TOLEDO u Mozartovoj kući u Salzburgu
METTLER TOLEDO na sajmu EuroCIS 2012
Lanjski prihodi Mercatora porasli 5,3 posto
HGK dodijelila zlatne kune
Održana Supply Chain Management Arena
Kradljivci tereta nemaju šanse - kako se transportna branša može braniti od kriminalaca
S a d r ž a j - 1 - 2012
Važno je sačuvati svako radno mjesto
Ante Gavranović i Srećko Sertić
Razgovor s Dragutinom Ranogajcem, predsjednikom Hrvatske obrtničke komore o aktualnim problema obrtništva
Hrvatska obrtnička komora slavi ove godine 160. obljetnicu svoga postojanja. To je i povod za razgovor s čelnikom HOK-a, u kojem nastojimo prikazati stanje i probleme hrvatskog obrtništva kao snažne i neophodne sastavnice ukupnoga hrvatskog gospodarskog bića. Predsjednika Ranogajeca stoga pitamo kako sagledava ulogu HOK-a u današnjim okvirima i njenu buduću ulogu.

HOK djeluje, evo, već kroz treće stoljeće – započela je u 19., a sada smo u 21. stoljeću. To je punih 160 godina brige o obrtništvu, koje obilježavamo s jasnom porukom i motom: Poštujući tradiciju – ulažemo u budućnost. Naša budućnost je obrazovanje, jer se pokazalo da bez kvalitetnog obrazovanja nema ozbiljnog napretka.

Naš glavni posao – a to je ono što se najčešće slabo vidi – jest sprječavanje donošenja zakonskih odredbi koje idu na štetu opstanka i razvoja obrtništva ili mu otežavaju poslovanje. U godinama koje dolaze HOK treba postati istinski partner nadležnom ministarstvu kako bi takvih pokušaja bilo što manje.

Najave nove Vlade u tom pogledu daju prostora određenom optimizmu. Nažalost, u dosadašnjoj praksi Vlade uglavnom nisu prepoznavale gospodarske potencijale obrtništva. U ranijem glomaznom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva obrtništvo se gubilo. Ministarstvo se pretežno bavilo tzv. velikim sustavima, na primjer brodogradnjom, da bi zapostavili obrtništvo koje je izgubilo 50.000 radnih mjesta.

Pritom se zaboravljalo da gubitak tih radnih mjesta znači dvostruki gubitak broja zaposlenih, jer je riječ pretežito o obiteljskim obrtima, gdje barem jedan član obitelji sudjeluje u radu. Bilo je naznaka da će se i problemi obrtništva nešto konkretnije rješavati, ali je sve uglavnom ostalo samo na pokušajima. Ipak, u 2011.

Ministarstvo je na našu inicijativu proguralo dva važna zakona: Zakon o zabrani sprječavanja neregistriranih djelatnosti i Zakon o prodaji i otkupu poslovnih prostora. Čekamo donošenje provedbenog akta za potonji zakon i vjerujemo da će aktualna Vlada to provesti do kraja.
Prije posljednjih parlamentarnih izbora postavili ste budućoj Vladi sedam konkretnih zahtjeva. Možete li sada, nakon formiranja nove Vlade, reći u kojoj su mjeri ti zahtjevi uvaženi i kakav će utjecaj imati na budući rad HOK-a?
Veseli me što je nova Vlada prepoznala suštinu naših zahtjeva. Oko 60 posto naših zahtjeva prepoznali smo u planu i programu Vlade. Sada je vrijeme da zajednički krenemo s riječi na djela. Dobili smo Ministarstvo poduzetništva i obrta u čemu vidimo konkretnu mogućnost da jasnije artikuliramo naše specifične interese i više sudjelujemo u oblikovanju konkretne ekonomske politike koja se odnosi na obrtništvo.

Nadalje, prihvaćene su naše sugestije oko financijske discipline, obrazovanja gdje očekujemo da ćemo ojačati javne ovlasti HOK-a, promicanja cjeloživotnog učenja i, možda, ako se steknu uvjeti, stvaranja posebne zaklade za stipendiranje učenika koji se opredjeljuju za deficitarna zanimanja.

To bi svakako bio dodatni iskorak. U svim našim traženjima najviše pregovaramo o uvjetima za stvaranje veće konkurentnosti hrvatskog obrtništva, što je posebno važno s obzirom na naš ulazak u Europsku uniju u 2013. godini. Tu, prije svega, mislimo na sufinanciranje certifikata ISO standarda i tehničkih normi.

Da li neki od sedam konkretnih zahtjeva nisu naišli na podršku ili pozornost u Vladinim krugovima?
Zasad nismo raspravljali o jednakopravnom položaju gospodarskih subjekata u poslovanju, pri čemu mislimo na prava, ali i odgovornost obrtnika.

To je značajan problem i njega svakako treba riješiti, jer je neodrživo da obrtnik svojom cjelokupnom imovinom garantira u odnosu na trgovačka društva. Prednost smo u ovom trenutku dali uvođenju financijske discipline. Ipak, inzistiramo na tome da se razriješi ovaj nesklad u odgovornosti koji otežava daljnji razvoj obrtništva. Izgledne su izmjene u Zakonu o obrtu, koje bi trebale ukloniti takve nelogičnosti.

Očekujemo i neke druge promjene. Tako, na primjer, netko ne bi mogao otvoriti frizersku radnju ako nema već u startu nekoga s položenim majstorskim ispitom. To je, jasno, samo mali dio onoga što želimo, a to se može svesti pod jedinstvenu sintagmu: hoćemo uspostaviti red na tržištu. Očekuju nas i razgovori oko fleksibilnosti tržišta rada. Čekamo rasplet razgovora Vlade sa sindikatima.

Mi se zalažemo za mogućnost legalnog privremenog i povremenog rada bez zasnivanja ugovora o radu, kako bi se izbjegao rastući problem rada na crno. Govorimo o posebnom ugovoru o privremenim poslovima, čemu se sindikati zasad opiru, a ne znamo iz kojih razloga.

To je, po našem mišljenju, zaštita i radnika, ali i poslodavca. Jedino na obostrano zadovoljavajućim rješenjima može se očekivati novi val zapošljavanja i tu bez odgovarajuće fleksibilnosti teško možemo postići neki napredak.
Svakodnevno se susrećemo s osipanjem obrtničkih redova. U posljednje tri godine svaki je šesti obrtnik stavio ključ u bravu: nestalo je 30.000 radnih mjesta. Može li se taj nepovoljan trend zaustaviti i kako?
Nažalost, tržište odlučuje. Imamo niz obrtničkih zanimanja za koja opada interes i nema realnih potreba, kao na primjer kovače ili košaraše. U tim obrtima se traže rješenja, pa te svoje proizvode pretvaraju u suvenire i na taj način osiguravaju svoj opstanak.

Kad govorimo o jačanju ukupne konkurentnosti obrtništva, onda moramo voditi računa i o tim djelatnostima, jer su one početak ukupnog razvoja obrtništva i industrije. Gdje najviše gubimo radnih mjesta? Osjetan pad bilježimo najviše u građevinskim radovima, zatim u trgovini koja sučeljena s velikim trgovinskim centrima teško pronalazi svoje mjesto pod suncem.

Tu upozoravamo lokalne zajednice na potrebu drukčijeg pristupa, jer će se uskoro naći pred nepremostivim problema u opskrbi malih i udaljenih mjesta koje najvećim dijelom pokriva upravo obiteljska trgovina. Njihovim nestankom opskrba dolazi u pitanje. U svakom slučaju, najvažnije je u narednom razdoblju ojačati proizvodnju, koja daje zamah razvoju potrebnih proizvoda i usluga.

Veza proizvodnje i građevinarstva osigurava pak onu potrebnu širinu i potiče na povećanje ukupne konkurentnosti. Velikim dijelom sve to ovisi o tome hoće li Vlada uspjeti pokrenuti novi investicijski ciklus koji je najavljen.

Ministar poduzetništva i obrta najavio je otvaranje novih radnih mjesta, novih poduzeća i obrta. Jesu li to samo želje ili iza tih najava stoji i i čvrsta namjera odnosno realna šansa da se to i ostvari?
Vjerujem da je ta vizija ostvariva do kraja mandata ove Vlade, možda čak i prije. Potrebno je, međutim, ostvariti neke preduvjete, među kojima posebno ističemo financijsku disciplinu i dosljednu primjenu Zakona o sprečavanju neregistriranih djelatnosti, pri čemu je izuzetno važna uloga inspekcijskih službi.

Nije tu samo riječ o sprječavanju rada na crno, već o ukupnom smanjivanju sive ekonomije kao trajnom neprijatelju u borbi za očuvanje radnih mjesta – sada i u budućnosti. Bez čvrste podrške u tom pogledu teško je zaustaviti osipanje obrtničkih redova.
Stalno ističete potrebu jačanja financijske discipline. Kako sada stoje stvari u tom pogledu na području obrtništva?
Krajem 2011. bilo je u Hrvatskoj neplaćenih računa u vrijednosti 41,7 milijardi kuna. U broju poslovnih subjekata kojima je blokiran račun više od 360 dana nalazi se i 12.614 insolventnih aktivnih obrtnika. Onih do 360 dana blokade je ukupno 4400 obrtnika. Analiza pokazuje da njihova pojedinačna dugovanja nisu velika, pa bi trebalo pronaći mehanizme da im se pomoću kredita omogući normalno poslovanje, što bi olakšalo financijski pritisak na tržištu. Uspostavom čvrste financijske discipline najvećim bi dijelom ovaj problem gotovo nestao.

Na čelu ste HOK-a nešto više od godinu dana. Kako Vi, kao čelni čovjek, vidite prioritete u rješavanju nagomilanih pitanja na obrtničkoj pozornici?
Zakonodavni okvir je ono što nas najviše tišti i čemu posvećujemo najveću pozornost. Već sam isticao da je najvažnije stvoriti stabilne uvjete privređivanja, koji se neće stalno mijenjati i koji obrtniku daju sigurnost da će ono što isporuči biti i naplaćeno. Stoga posebno ističemo potrebu financijske discipline, bez koje nama nema opstanka.

Drugo, potrebno je ponovno uspostaviti međusobno povjerenje, unijeti dašak optimizma u našu sumornu privrednu svakodnevicu. Smatramo također da je potrebno više pozornosti posvetiti ulazu stranih proizvoda na domaće tržište, jer se time stvara manevarski prostor za vlastitu proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta.

Obrtništvo ima značajne potencijale za povećanje izvoza. U kojoj su mjeri sada korišteni?
Puno premalo. Vrijednost izvoza ostvarena od obrtnika u 2011. godini iznosi 102,16 milijuna USD što čini samo 0,83 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Tri zemlje – Italija, Slovenija i Njemačka – apsorbiraju više od 50 posto toga izvoza, što samo po sebi govori da su šanse široko otvorene.

Upravo stoga pokušavamo raditi na povećanju ukupne konkurentnosti obrtništva, jer to pridonosi i realnim mogućnostima povećanog plasmana proizvoda i usluga na inozemnim tržištima.
Koje su glavne inicijative HOK-a predviđene u 2012.?
HOK želi pomoći članstvu u prilagodbi prema novim tržišnim uvjetima koji nas očekuju ulaskom u EU. Stvoren je EU-tim sa ciljem da pomažemo obrtnicima kod pripreme konkretnih projekata. Nadam se da ćemo, zajedno s nadležnim ministarstvom, uskoro pripremiti Vodič za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova, gdje ćemo jasno propisati koje su potrebne radnje za apliciranje na sredstva EU.

To znači da obrtnici već sada moraju razmišljati o razdoblju od barem pet godina unaprijed i onda svoje projekte usmjeravati prema tako postavljenim ciljevima. Potrebne su nam, međutim, određene informacije o tome koje će djelatnosti uopće moći postavljati zahtjeve u tom pogledu. Prema nekim informacijama, vrlo teško će na takvim natječajima prolaziti ugostiteljska i trgovinska djelatnost. No, realne šanse se otvaraju na prostoru novih tehnologija, zelenih tehnologija i slično.

HOK će obrtnicima svesrdno pomoći pružanjem adekvatnih informacija, što već i sada obilato čini svojim sustavom SMS-obrtnik. I ovim putom pozivamo sve obrtnike da se u što većoj mjeri uključuju direktno u taj sustav. Na kraju, uspostavljamo savjetodavnu službu gdje obrtnici pozivom na telefon 062 000026 mogu dobiti tražene informacije po cijeni običnog telefonskog impulsa.
Što se promijenilo u radu HOK-a u ovih godinu i nešto više dana? Krenuli ste s vrlo ambicioznim programom. Što se od toga uspjelo realizirati?
Kad smo pred godinu dana govorili o resornom ministarstvu to je izgledalo smiješno. Sada ga imamo. No, to smatramo tek početkom naših nastojanja da preko Ministarstva izborimo i ostale naše zahtjeve. Možda je najvažnije reći da smo uspjeli HOK transformirati u moćan servis obrtništvu, gdje će obrtnik dobiti istu razinu usluge u Iloku, Krapini, Puli ili Dubrovniku.

To podrazumijeva stalnu edukaciju tajnika udruženja, ali i inzistiranje na konkretnim zadacima. I dalje se zalažemo za promjenu zakonodavnog okvira kako bismo ojačali utjecaj HOK-a kao predstavnika obrtništva.

Uputili smo zahtjev predsjedniku Sabora da se izmijeni Pravilnik o radu sa nastojanjem da bismo ušli u rad još 5-6 saborskih odbora kako bismo mogli jasnije progovoriti o problemima obrtništva i sudjelovati u oblikovanju gospodarske politike koja stvara pogodan okvir oporavka i daljnjeg razvoja ukupnog gospodarstva, pa time i obrtništva.

Ostaje nam otvoreno pitanje već spomenuti problem jamstva cjelokupnom imovinom obrtnika, jer je sadašnjim propisima rizik jednostavno prevelik, neracionalan je i predstavlja veliku kočnicu otvaranju novih obrta. Naš prijedlog ide u pravcu da se obrtnicima dodijeli poseban OIB za obrt čime bi se poslovna sfera financijski odvojila od privatne.

Nadamo se da će Vlada te i neke druge inicijative razmotriti i unijeti potrebne izmjene u Zakon o obrtu. Zadovoljni smo prihvaćanjem obrtničkih zahtjeva u izmjeni poreznih zakona koji rasterećuje poslovanje obrtnika i omogućavaju razvoj, a time i novo zapošljavanje.

To se posebno odnosi na zahtev za povećanjem limita za ulazak u sustav PDV-a te diferenciranu stopu PDV-a u turizmu koja stvara preduvjete za povećanu dodanu vrijednost u vanpansionskoj potrošnji. Ohrabruje i činjenica da HBOR u većoj mjeri kreditira projekte povećanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u čemu vidimo i realnu šansu za projekte obrtništva.

Imate u razradi brojne konkretne projekte koji su usmjereni na povećanje konkurentnosti obrtništva. Koji su to projekti i što nastojite njima postići?
Spomenuo bih i neke nove inicijative u pogledu nastupa na inozemnim sajmovima. Tako prvi put idemo u Tursku i Makedoniju. Isto tako, projekt INTERSME – internacionalizacija malog i srednjeg poduzetništva u jugoistočnoj Europi, u kojem sudjeluju predstavnici Austrije, Rumunjske, Albanije, BiH, Makedonije, Srbije i Hrvatske sa ciljem poboljšanja poslovne suradnje i trgovine na pronalaženju razvoja tehnoloških rješenja.

Novi je projekt i IR-OVE, inovativna prekogranična regija OVE, koju razrađujemo s Ekonomskim institutom u Mariboru, a cilj mu je povećanje konkurentnosti i energetske učinkovitosti, uključivo povećanje prihoda od izvoznih poslova.
Već sam spomenuo projekt SMS obrtnik, kojim nastojimo jačati konkurentnost hrvatskog obrtništva primjenom informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Moram spomenuti i naš projekt „Obrtnička kartica“ koju imamo sa četiri naša strateška partnera – Zagrebačka banka, Croatia-osiguranje, HT i Velprom. Ta kartica bi trebala prerasti u kodeks ponašanja obrtnika čime se štite profesionalni interesi i osigurava međusobnu sigurnost u poslovanju i uspostavlja poslovno povjerenja koje je osjetno ugroženo.

Kako ćete obilježiti obljetnicu postojanja Hrvatske obrtničke komore?
Želimo to obilježiti s barem tri tematska skupa na kojima bismo progovorili o povijesti HOK-a. Pokazuje se da su mnogi problemi obrtništva gotovo isti u cijelom razdoblju postojanja HOK-a. Radi se samo o novom stupnju ukupnog razvoja, među kojima posebno mjesto zauzima korištenje novih tehnologija i njihovo uvođenje u praktičan život obrtnika. Razmišljamo i o uvođenju virtualnih sajmova i web-shopova, posebno za tradicijske obrte, gdje očekujemo aktivnu suradnju i podršku turističkih zajednica.

Spomenuli ste projekte vezane uz tradicijske odnosno umjetničke obrte. Što to podrazumijeva?
Znak i uvjerenje „Obrt s tradicijom“ trebao bi, na neki način, postati zaštitni znak poznavanja zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti koje se zasnivaju pretežito na udjelu ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikim, oslanjaju na obrtničku tradiciju.

Naša je želja da ovi proizvodi na neki način simboliziraju lokalni, regionalni i nacionalni identitet. Tim obrtima, nažalost, prijeti ozbiljna opasnost opstanka. HOK to želi spriječiti upravo kroz njihovu novu tržišnu afirmaciju. Stoga predlažemo niz pogodnosti za nositelje ovog znaka koji se dobiva na temelju pomno raz-rađenog Pravilnika. Nadamo se da će praksa potvrditi potrebu ovakvog pristupa.
Kako se hrvatski obrtnici uklapaju u kretanja unutar EU?
Nedavno smo imali konferenciju o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. S nama su bile kolege iz Bavarske koji su predstavili svoja iskustva upravo u tom dijelu. Uspjeli su na taj način velikim dijelom zaposliti građevinsku operativu upravo na tim poslovima, tj. obnavljanja starih zgrada – primjenom toplinskih fasada, uspostavljanjem toplinskih ćelija čime se štedi energija.

Riječ je o uvođenju inovativnih tehnologija na ovom području djelatnosti, gdje treba osposobiti certificirane djelatnike, koji su stručno osposobljeni za taj novi posao. To otvara novo tržište, a ujedno i prostor za okupljanje raznih struka u klastere koji bi im omogućili da organizirano krenu u potragu za novim poslovima na domaćem terenu, ali i šire.

U kojoj su mjeri obrtnici osposobljeni za prihvat sredstava iz EU-fondova?
Sredstva EU fondova obrtnici su mogli koristiti u jako suženim razmjerima. EU-tim bi upravo trebao educirati zainteresirane i pomagati obrtnicima u apliciranju na ta sredstva. Tu nema prostora za improvizacije. No, mogućnosti su velike. A o našoj spremnosti ovisi hoćemo li pružene mogućnosti iskoristiti i hoćemo li učvrstiti našu poziciju u okviru regionalne suradnje.

Imate li neku završnu misao vezanu za kompleksnu problematiku obrtništva?
Potrebna nam je stabilnost u poslovanju; potrebna je čvrsta financijska disciplina i stalna edukacija o novim uvjetima poslovanja; potrebno je stvoriti realne preduvjete za snažniji zamah u razvoju, koji će otvoriti i nova radna mjesta. Potrebno je shvatiti da se za svako radno mjesto bilo da ga sačuvamo ili otvaramo novo – moramo istinski boriti kvalitetom. Na taj način osiguravamo svoju budućnost, ali i budućnost naših potomaka.
Krajem prošle godine bilo je 88.629 vlasnika/ortaka obrta, koji su zapošljavali 109.051 radnika. Ukupno je dakle u obrtništvu krajem 2011. godine bilo 197.680 zaposlenih.

U uslužnim obrtima krajem 2001. godine bilo je aktivno 29.734 obrta, odnosno 34,4%, slijedi ugostiteljstvo i turizam sa 14.925 obrta (17,3%), trgovina sa 14.005 obrta (16,2 %), proizvodno zanatstvo sa 9.708 (11,2 %) te prijevoz sa 7.841 (9,1%), frizeri i kozmetičari sa 5.385 (6,2%) i ribari i poljoprivrednici sa 4.826 (5,6%).

Realizacija upisa u obrtnička zanimanja u posljednje tri godine:
2009./2010. – 9787
2010./2011. – 9559
2011./2012. – 8596

Učenika koji pohađaju industrijske i obrtničke škole ima puno više.

U zadnje tri godine najviše učenika koji pohađaju programe obrazovanja za obrtnička zanimanja imamo u slijedećim zanimanjima:
1. Kuhari (4.148)
2. Frizeri (3.282)
3. Automehaničari (2.772)
4. Konobari (2.398)

Izdvajamo iz broja:
Broj 1-2012
Investicije potiču razvoj
Hrvatskoj hitno treba institut za tekstil, a tekstilcima proizvodnja za državu
EU fondovi kao vjetar u leđa hrvatskom tekstilu
Pogled iz drugog ugla ili: ništa iznenađujuće
Put prema uspješnoj marki (1)
Preuređeni Super Konzum Črnomerec otvoren od 0 do 24 sata
METTLER TOLEDO u Mozartovoj kući u Salzburgu
METTLER TOLEDO na sajmu EuroCIS 2012
Lanjski prihodi Mercatora porasli 5,3 posto
HGK dodijelila zlatne kune
Održana Supply Chain Management Arena
Kradljivci tereta nemaju šanse - kako se transportna branša može braniti od kriminalaca
S a d r ž a j - 1 - 2012
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa