05.03.2012.
Erste analitičari: Cijena nafte dostići će novi povijesni rekord
Prosječna cijena nafte od 123 dolara po barelu očekuje se do ožujka 2013.
U 2011. godini cijena sirove nafte tipa Brent dosegla je povijesni rekord od prosječnih 111 dolara po barelu. Čak i kada se uračuna inflacija, ovo je viša cijena nego u 2008. godini te viša nego za vrijeme tzv. drugog naftnog šoka 1979.-1980, ističu analitičari Erste banke u analizi naftnog tržišta.
Faktori koji su utjecali na rast cijene nafte bili su opskrba i nemiri koji su se prošle godine proširili od Maroka do Irana. Čitava regija proizvodi gotovo 30 milijuna barela dnevno (mb/d), a izvozi više od 21 mb/d. Sve ekspanzivnije monetarne politike Američke središnje banke (FED), Europske središnje banke (ECB), Engleske središnje banke i Kineske središnje banke također su imale stimulirajući utjecaj.
Kako je FED sada spreman svoju politiku nultih kamatnih stopa produžiti do kraja 2014. godine, to bi trebalo pružiti poticaj čitavom robnom sektoru, a posebice sektoru nafte i zlata. Stvoreni su temelji za nove povijesne rekorde.
"U 2012. godini očekujemo da će prosječna cijena iznositi 123 dolara po barelu nafte tipa Brent", rekao je Ronald Stoeferle, analitičar za tržišta roba u Erste grupi. Više cijene nafte mogle bi uskoro imati utjecaj na gospodarstvo u Europi. U eurima, cijena nafte tipa Brent već je dosegla povijesno rekordne razine.
Nadalje, čini se da OPEC trenutačno drži cijenu nafte pod strožom kontrolom no ikad prije. U trenutačnom okruženju, cijene u rasponu od 90 do 110 dolara još uvijek ne bi trebale rezultirati bilo kakvim oblikom uništenja potražnje.
Čini se kao da cijena nafte stalno testira tu kritičnu razinu koja se zatim malo poveća sa svakim takvim pokušajem. Međutim, lijek za visoke cijene su visoke cijene, što znači da se u zemljama članicama OECD-a i potražnja i ponuda (nekonvencionalna nafta, nove metode proizvodnje, itd.) prilagođavaju.
Premda je u razdoblju sporazuma iz Bretton Woodsa nakon Drugog svjetskog rata prosječna cijena nafte s uračunatom inflacijom iznosila 6,1 dolar po barelu, ona je naglo narasla nakon što je napušten „Zlatni standard“. Od posljednjeg puta kada je američki dolar imao pokriće u zlatu, jedan barel nafte koštao je u prosjeku 20,6 dolara, s uračunatom inflacijom. Premda je cijena nafte računata u zlatu ostala stabilna, odnos dolara naspram nafte naglo je pao za više od 98% njegove kupovne moći.
|
Ronald Stoeferle identificirao je još jedan čimbenik koji služi kao poticaj cijenama u situaciji dostizanja vrhunca proizvodnje nafte: „Po mom mišljenju, već smo premašili maksimalnu globalnu količinu konvencionalno dobivene nafte. Premda pretpostavljam da bi nekonvencionalne metode vađenja mogle to u velikoj mjeri nadomjestiti, izvori koje je moguće lako eksploatirati već su mahom iscrpljeni,“ objašnjava Stoeferle. U svojem izvješću „Prognoze za energetski sektor u 2010. godini“, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) također je izvijestila da je konvencionalna proizvodnja nafte dosegla vrhunac u 2006. godini.
Mnogo viša „cijena pokrića“ također je važan faktor. Dok Saudijska Arabija treba cijenu nafte u visini od 80 dolara kako bi postigla uravnotežen budžet, u Rusiji će ove godine ta cijena iznositi 126 dolara. Zbog toga velik dio izvoznika treba cijenu nafte od barem 80 do 90 dolara. „Fiskalna ranjivost“ je visoka.
Nadalje, OPEC-ovi rezervni kapaciteti dostigli su kritičnu razinu. Budući da Saudijska Arabija nikad nije održivo proizvodila više od 10 milijuna barela dnevno, moguće je da ćemo saznati postoje li zaista rezervni kapaciteti tek kada se dogodi izvanredna situacija. Potražnjom očito dominira Azija. 70% dodatne potrošnje nafte otpada na Kinu i Indiju. „Postojeće pomake u paradigmi ilustrira, na primjer, činjenica da je prošle godine Kina prestigla SAD kao najveći svjetski potrošač energije,“ dodaje Stoeferle.
Širenje političkih nemira u Libiji tijekom 2011. godine i posljedični građanski rat jasno su demonstrirali rizike prekida proizvodnje u politički nestabilnim zemljama. Premda Libija, čija proizvodnja nafte iznosi oko 1,65 milijuna barela dnevno, predstavlja tek oko 2% globalne proizvodnje, cijena sirove nafte tipa Brent porasla je za otprilike 25% u razdoblju od veljače do travnja prošle godine.
|
U ovom trenutku zabrinuto promatramo Iran, trećeg najvećeg izvoznika nafte na svijetu. Čini se da bi latentna iranska kriza koja vrije ispod površine mogla svaki čas eksplodirati. Posljednji su manevri, prijetnje, sankcije i embarga, kao i trenutni skriveni rat, još više užarili situaciju. „Čak i kratka blokada Hormuškog tjesnaca imala bi dramatične posljedice. Cijena nafte sasvim bi sigurno dosegla nove povijesne rekorde, budući da se 20% globalno proizvedene nafte prevozi kroz ovu morsku ušicu igle,“ ističe analitičar Erstea.
Preokretanje trendova u proizvodnji nafte u SAD-u jasno pokazuje moć inovacije koju industrija posjeduje. Proizvodnja nafte, koja opada od 1970-ih godina, ponovno se naglo povećala nakon niskih razina u 2008. godini. Razlog: proizvodnja nafte iz naftnog škriljevca.
Prema riječima najvećih proizvođača, vađenje nafte iz škriljevca postaje profitabilno uz cijenu od 60 dolara po barelu naviše. Po trenutnim cijenama od oko 100 dolara po barelu (WTI nafte), nagli porast u novim izvorima nafte je razumljiv. Također se može očekivati da će u nadolazećim godinama nafta iz škriljevca poprimiti golemu važnost i u Europi.
„U Europi brzo napreduje razvijanje dobivanja plina iz škriljevca,“ pojašnjava Stoeferle. Postojeća panika koju potiču bojazni vezane uz ekološke rizike čini se pretjerana. Iduća generacija koja koristi metodu dobivanja plina znanu kao „čisto hidrauličko frakturiranje“ značajno će umanjiti ekološke rizike i povećati eksploataciju te će time vađenje plina iz škriljevca učiniti učinkovitijim, isplativijim i čišćim. Uvjerenje da je fosilna goriva moguće brzo zamijeniti alternativnim izvorima energije čini se iluzijom u svjetlu postojećeg obujma investicija i političkih izjava namjere. „Stoga ove metode vađenja, koje se temelje na najnovijim ekološkim standardima, imaju stvarnu šansu u budućnosti,“ zaključuje Stoeferle.
|
|
 |
|