02.12.2006.
INA-ina dionica do 2.500 kuna u prvih sat vremena
INA-inom dionicom do 14 sati i 45 minuta na Zagrebačkoj burzi 160 mil. kuna prometa
INA-ina dionica, najnovija dionica u najvišoj kotaciji Zagrebačke burze, unutar prvih sat vremena trgovanja u jednom je trenutku dosegnula cijenu i od 2.500 kuna no nakon toga cijena se spustila te se oko 14 sati i 45 minuta kretala oko razine od 2.150 kuna. U prvih sat vremena trgovanja promet tom dionicom premašio je 90 milijuna kuna, da bi do ranih poslijepodnevnih sati promet dosegnuo 160 mil. kuna, što je samo potvrda interesa, ali i atraktivnosti ove dionice među domaćim investitorima.
Ugovor o uvrštenju INA-inih dionica u petak su u 11 sati i 15 minuta u zagrebačkom hotelu Esplanade potpisali čelni ljudi Zagrebačke burze i INA-e, Roberto Motušić i Tomislav Dragičević. Trgovanje je započelo odmah, a istovremeno je započelo trgovanje i dionicama GDR-ova INA-e na Londonskoj burzi.
Na Londonskoj burzi je najviša cijena INA-ine dionice do 12 sati i 15 minuta bila 420 dolara, a najniža 361 dolar, a protrgovalo se čak četiri puta više dionica nego na Zagrebačkoj burzi. Cijena se neposredno nakon podneva kretala oko razine od 370 dolara odnosno oko 2.060 kuna.
Početak trgovanja na Zagrebačkoj burzi obilježilo je i nekoliko poništenih transakcija po, primjerice, 4.000 kuna.
Cijena od 2.500 kuna je gotovo 50% viša od 1.690 kuna koliko je bila cijena INA-ine dionice na javnoj ponudi, dok je 2.150 kuna, razina na kojoj se, izgleda, stabiliziralo trgovanje, 27% viša od cijene javne ponude. Najniža cijena po kojoj se trgovalo je bila 2.010 kuna.
Premijer Ivo Sanader, koji je također prisustvovao potpisivanju Ugovora potvrdio je u petak kako će država u proljeće kroz javnu ponudu prodati i 20% dionica Hrvatskog telekoma, te je najavio dodatnu prodaju 7% dionica INA-e zaposlenicima i bivšim zaposlenicima te kompanije.
Prema podacima Raiffeisen banke, koja je bila agent izdanja, ukupna potražnja za dionicama INA-e tijekom javne ponude iznosila je 19,6 mlrd kuna, od čega je domaća potražnja iznosila 5,3 mlrd kuna. Interes je, dakle, bio 7 puta veći od ponuđenog iznosa. Oko 71% ponude je alocirano na domaćem tržištu, od čega 56% stanovništvu, a 15% domaćim institucionalnim investitorima. Ostatak su dobili inozemni investitori.
Izvor: Bankamagazine
|
|
|
|