|
|
 |
|
|
 |
21.06.2006. (Marinko Petković )
Mali posjedi postali su ozbiljna kočnica
Prosječan poljoprivredni posjed u Hrvatskoj velik je samo 2,8 hektara, dok je taj prosjek u EU veći od 20 hektara
Mali obiteljski poljoprivredni posjedi, koji su U Hrvatskoj u prosjeku veliki svega 2,8 hektara poljoprivrednog zemljišta (pet hektara kod komercijalnih poljoprivrednika iz Upisnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva), postali su ozbiljna kočnica razvoju poljoprivrede. Naime, povrće, voće, vinogradi ili cvijeće još se može podizati na hektar ili dva zemljišta, ali za ozbiljniju ratarsku ili stočarsku proizvodnju za tržište potrebno je imati između 15 i 20 hektara. Primjerice, po jednoj kravi potrebno je imati jedan hektar poljoprivrednog zemljišta. Prosjek veličine zemljišta u zemljama EU veći je od 20 hektara.
Prema izmijenjenom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, ide se ka ubrzavanju izrade programa korištenja državne zemlje, a vlasnici neobrađenog zemljišta plaćat će porez za zemlju zaraslu u korov. Cilj je da se poljoprivredno zemljište, odnosno neobrađeno šumsko zemljište što više obrađuje. Tako, ako općine u roku dva mjeseca ne dostave programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, to će morati učiniti županije.
U zakupu i prodaji državnoga poljoprivrednog zemljišta prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade (voćnjaci, vinogradi i maslinici) i baviti se govedarstvom. Kroz prihvaćene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, općinska i gradska vijeća dobila su mogućnost ograničiti maksimalnu površinu zakupa, a državno zemljište iznimno će se moći prodati izravnom pogodbom kad je to u interesu države, te ako se za kupnju javi škola, fakultet i sl..
U Hrvatskoj je u privatnom vlasništvu nešto više od tri milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno više nego u državnom vlasništvu - 1,2 milijuna hektara. Od toga je 440.000 hektara poljoprivrednog zemljišta obradivo. Ali država ni nakon tri godine od donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije uspjela privatizirati značajniji dio zemljišta u svome vlasništvu.
U Ministarstvu napominju da rezultati do sada provedenih programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem što su ih predložili gradovi i općine nisu ispunili očekivanja. Od 531 općina i gradova u Hrvatskoj, njih 332 imaju državno poljoprivredno zemljište, ali 128 općina i gradova nije donijelo programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Kompletan program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem donijele su samo tri županije: Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska. Poljoprivredno zemljište u unutrašnjosti tradicionalno se slabo prodaje, a kada se i proda, upitan je prijenos vlasništva zbog nesređenih zemljišnih knjiga.
Izvor: vjesnik.com
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|