09.12.2011.
EU - za hrvatsko gospodarstvo šansa i izazov
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju za hrvatsko će se gospodarstvo otvoriti nove velike mogućnosti plasmana domaćih roba i usluga na to veliko tržište od 500 milijuna stanovnika, no to donosi i velike izazove za domaće gospodarstvo, pogotovo njegove konkurentnosti i proizvoda koje će moći plasirati na zahtjevna tržišta zemalja Unije.
Zemlje EU i sada su najzastupljenije u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, na njih otpada oko 60 posto hrvatskog robnog izvoza i uvoza, stranih izravnih ulaganja u Hrvatsku najviše dolazi iz država EU-a, a najveće banke u Hrvatskoj također su u većinskom vlasništvu banaka iz pojedinih zemalja EU.
U hrvatskom turizmu također dominiraju gosti iz zemlja Unije. Prvih pet zemalja po udjelu u ukupnim noćenjima sve su odreda iz EU-a, a na njih otpada također više od 60 posto svih inozemnih noćenja.
S obzirom na sve te visoke udjele, aktualna ekonomska situacija i gospodarska kretanja u EU i pojedinim državama Unije izravno se reflektiraju na hrvatske gospodarske odnose s inozemstvom i ukupno gospodarstvo.
Po podacima statistike, hrvatski robni izvoz u zemlje EU-a u prvih deset mjeseci ove godine iznosio je 4,4 milijarde eura, što predstavlja 59,9 posto ukupnog izvoza, a smanjen je za 2,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Uvoz iz EU-a je istodobno iznosio 7,5 milijardi eura (što je udio od 60,6 posto u ukupnom uvozu) i povećan je za 2,2 posto.
|
Po veličini hrvatskog i izvoza i uvoza na prvom je mjestu Italija, u koju je u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno robe u vrijednosti većoj od 1,2 milijarde eura, a to je za 12,2 posto manja vrijednost izvoza izraženog u eurima nego u istom razdoblju lani.
Po vrijednosti hrvatskog izvoza uz zemlje EU svrstala se BiH u koju je hrvatski izvoz u tom vremenu iznosio nešto 895 milijuna eura, uz rast od 6,9 posto.
Po visini hrvatskog izvoza na trećem je mjestu Njemačka u koju je izvezeno robe za 742 milijuna eura ili 3,4 posto manje nego u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci. .
U susjednu Sloveniju izvezli smo robe u vrijednosti od 583 milijuna eura, što je pak povećanje za 3,1 posto, porastao je i hrvatski izvoz u Austriju za 4,2 posto, na 403 milijuna eura, a visok rast izvoza, od 28 posto, bilježi se u Luksemburg, u koji je u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno robe za 306 milijuna eura.
Austrija je na prvom mjestu po veličini izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku.
Ukupna inozemna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja lipnja ove godine, po podacima HNB-a, iznosila su 24,7 milijardi eura, od čega se 6,2 milijarde eura odnosi na ulagače iz Austrije.
Sa 3,7 milijardi eura ulaganja u Hrvatsku u tom razdoblju slijede ulagatelji iz Nizozemska, sa gotovo tri milijarde eura investitori iz Njemačke, a 2,3 milijardi eura su iznosila ulaganja iz Mađarske.
Sa ulaganjima većim od milijarde eura su ulagatelji iz Luksemburga (1,4), Francuske (1,3) i Italije (1,2 milijarde eura).
Među stranim turistima u Hrvatskoj prednjače gosti iz Njemačke. Od više od 53 milijuna noćenja stranih turista u prvih devet mjeseci ove godine na njemačke goste otpada čak 22,6 posto.
Slijede turisti iz susjedne Slovenije sa udjelom od 11,8 posto u ukupnom broju noćenja, potom gosti iz Italije sa udjelom od 9,2 posto, Austrije 8,8 posto, Češke 8,2 posto. (H)
|
|
|
|