24.11.2011.
Predstavljeni rezultati Analize potreba za edukacijom malih i srednjih poduzeća
Poduzetnici izrazili potrebu za edukacijom na području informatike te komunikacijskih vještina
Predstavljanje rezultata Analize potreba za edukacijom malih i srednjih poduzeća s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama održano je 24. studenoga u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva potpisalo je u srpnju 2008. godine s Hrvatskom gospodarskom komorom Ugovor o suradnji na projektu izrade analize obrazovnih potreba u malom gospodarstvu. Od 2010. godine Hrvatska gospodarska komora samostalno provodi istraživanje, a uključeni su i obrtnici.
Glavni cilj projekta je uspostava cjelovite metodologije i trajnog praćenja potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzećima s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama i znanjima.
Zdenka Peternel, pročelnica Ureda predsjednika HGK i direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK, istaknula je kako HGK i HOK odlično surađuju na brojnim projektima. Već godinama HGK i HOK sustavno upozoravaju na nesklad realnog sektora i obrazovnog sustava što rezultira brojnim poteškoćama na tržištu radne snage.
Uz pomoć ovog projekta olakšava se realno praćenje potreba za obrazovanjem, a tijekom ovih nekoliko godina provedbe znatno je poboljšana metodologija istraživanja. Kvalificirana, odnosno kompetentna radna snaga od iznimne je važnosti za konkurentnost poduzeća bez koje nije moguće profitabilno poslovati unutar EU.
Pri tome je cjeloživotno učenje postalo imperativ. Nedavno je HGK usvojila dokument Hrvatska – društvo i država blagostanja koji može poslužiti kao podloga za strateško planiranje hrvatskog razvoja. U dokumentu se jasno i argumentirano ističe značaj, pored ostalog, ljudskih potencijala te uloge obrazovanja i znanosti. Pored informatičke pismenosti važne su komunikacijske vještine, umijeće rješavanja problema, timski duh, poduzetnička kultura, inovativnost i umrežavanje, rekla je Zdenka Peternel.
Nadalje, Peternel je dodala kako će rezultati analize koristiti za kreiranje i financiranje obrazovnih potreba poduzetnika, uključivanje poduzetništva kao ključne kompetencije u cjeloviti obrazovni sustav Hrvatske, te za potrebe projekta Regionalnog centra za poduzetničke kompetencije za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL – South-East European Centre for Entrepreneurial Learning), Regionalno istraživanje potreba za obrazovanjem.
|
Navedeno istraživanje provodi se tijekom studenoga ove godine u osam zemalja regije (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Albanija, Turska i Hrvatska). Temelj regionalnog upitnika kao i metodologija preuzeti su iz iskustva Hrvatske. Rezultati Regionalnog istraživanja bit će dostupni u ožujku 2012. godine.
Europska komisija razmatrala je doprinos Europe u otvaranju novih radnih mjesta kao i mogućnosti unapređenja obrazovnog sustava i cjeloživotnog učenja te je izrađen dokument "Nove vještine za nove poslove" kao i strategija razvoja do 2020.
Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje HOK-a, kazala je da bez kvalitetnog obrazovanja nije moguće prevladati krizu te ostvariti odgovarajuću konkurentnost. U ovogodišnjoj Analizi nije se povećao odaziv obrtnika, ali je uzorak dovoljan za generalno zaključivanje.
Naime, više od 70 posto poslodavaca zadovoljno je znanjem učenika strukovnih škola pri čemu je neophodno osigurati vertikalnu prohodnost učenika, odnosno mogućnost studiranja.
Danas znanja ubrzano zastarijevaju pa je cjeloživotno učenje postalo nužnost. Jedan dio poslodavaca plaši se mogućeg izbivanja s radnog mjesta prilikom obrazovanja kao i mogućnosti da ih djelatnici napuste nakon stjecanja novih znanja i vještina.
Rezultate Analize potreba za edukacijom malih i srednjih poduzeća s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama prezentirala je Vesna Štefica, pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK. Prvo istraživanje provedeno je u svibnju 2009. godine, drugo u rujnu 2010., a treće u svibnju 2011. godine. U drugo i treće istraživanje uključeni su i obrtnici.
Hrvatska gospodarska komora, preko svojih županijskih komora, provela je online istraživanje o potrebama za edukacijom malih i srednjih poduzeća te obrtnika s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama. Nositelji aktivnosti bili su Centar za razvoj ljudskih potencijala HGK, Centar za informatiku i statistiku HGK, županijske komore, HOK i područne obrtničke komore. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 9. do 30. svibnja 2011. godine.
Štefica je rekla da je anketiranje bilo neobavezno, a ispitanicima je dostavljen poziv za anketiranje te su oni na vlastitu inicijativu odlučili hoće li pristupiti ili ne. Ipak, u odnosu na prethodne godine zamjetan je relativno slabiji odaziv pristupanju popunjavanja upitnika.
U segmentu trgovačkih društava popunjavanju upitnika pristupilo je 510 (17,7 posto) od ukupno 2.882 malih i srednjih poduzeća iz baze HGK, a 455 (15,8 posto) ih je popunilo anketu u cijelosti. Kod obrtnika popunjavanju upitnika pristupilo je 250 od ukupno 3.856 obrtnika iz baze HOK (6,5 posto) od čega ih je 223 odgovorilo na pitanja (5,8 posto).
|
Najveći udio u obrazovnoj strukturi poduzeća (oko 60 posto) odnosi se na srednju trogodišnju ili četverogodišnju stručnu spremu, dok je udio visokoobrazovnog kadra oko 18 posto, što je četiri postotna boda više nego u uzorku iz 2010.
Prosječno 77 posto zaposlenika u anketiranim obrtima ima srednju stručnu spremu od kojih je 43 posto s četverogodišnjom školom. Taj je udio daleko veći nego kod trgovačkih društava, dok s druge strane obrtnici bilježe znatno niži udio niskoobrazovanog (11 posto u odnosu na 18 posto u MSP-u), ali i visokoobrazovanog kadra (sedam posto u odnosu na 18 posto u MSP-u).
Ovo je na neki način i logično budući da se za obavljanje poslova u obrtničkim djelatnostima češće traže odgovarajuća znanja, vještine i kompetencije koje su ishodi učenja i izobrazbe na razini srednjoškolskih programa.
Prema procjenama ispitanika većina poduzeća (prosječno 71 posto) nije mijenjala iznos financijskih sredstava koje odvajaju za razvoj i obrazovanje zaposlenika, 12 posto njih je povećalo, dok je ostalih 17 posto ta sredstva smanjilo.
U ovogodišnjem istraživanju statistike za obrtnike su povoljnije jer 37 posto obrtnika iz uzorka izrađuje plan razvoja poslovanja, a 24 posto financijske planove obrazovanja i razvoja zaposlenika.
Prosječan udio MSP koji su koristili državne potpore u vidu poreznih olakšica iznosi 12 posto, što je za tri postotna boda manje nego u istraživanju provedenom 2010. godine.
Srednje velika ih poduzeća znatno više koriste od mikro i malih poduzeća (23 posto u odnosu na 7 posto u mikro, odnosno 14 posto u malim poduzećima), što je izravna posljedica veće potrebe za kontinuiranim razvojem zaposleničkih kompetencija, za što se u srednje velikim poduzećima češće izrađuju i strateški planovi.
Prosječan udio obrtnika koji su koristili državne potpore u obliku poreznih olakšica iznosi 9 posto, što je znatno više od 2,5 posto u istraživanju provedenom 2010.
Najveći je dio obrtnika državne potpore koristio za nabavku stručne literature te naknade za treninge, kongrese, usavršavanja i specijalizacije, a najmanje za otpis uređaja i opreme korištenih u obrazovanju.
Puno je zanimljivije, u kontekstu nedovoljnog korištenja potpora, analiziranje razloga zbog kojih se one nisu koristile. Glavni je razlog nekorištenja potpora, kao i proteklih godina, složena procedura za dobivanje potpore (37 posto od ukupnog broja analiziranih MSP), zbog koje ih anketirani očito nemaju motivaciju uopće ni tražiti. Sljedeći važan razlog nekorištenja potpora neinformiranost je ispitanika o postojanju sustava državnih potpora (33 posto poduzeća iz ukupnog uzorka).
|
Za obrtnike glavni razlog nekorištenja potpora je složena procedura njihovog dobivanja (34 posto od ukupnog broja analiziranih obrtnika), zbog čega ih anketirani očito nemaju motivaciju uopće ni tražiti. Sljedeći važan razlog nekorištenja potpora je neinformiranost ispitanika o postojanju sustava državnih potpora (29 posto obrtnika iz ukupnog uzorka), te zadovoljavajuća postojeća razina znanja i vještina zaposlenika (28 posto).
U MSP-u internet je iznimno važno sredstvo komunikacije, budući da je od ukupno 455 poduzeća u uzorku, njih 445 odgovorilo potvrdno na to pitanje, a svaki od oblika korištenja interneta u poslovanju zastupljen je s više od 20 posto. Najveći postotak poduzeća, njih čak 98 posto, otpada na korištenje elektroničke pošte u redovnom poslovanju.
Korištenje interneta u poslovanju nešto je manje izraženo kod obrtnika nego kod trgovačkih društava. Primjerice, dok se 91 posto obrtnika služi elektroničkom poštom, kod MSP-a taj udio iznosi 98 posto.
Vesna Štefica je ustvrdila da je u odnosu na istraživanje provedeno 2010. godine, u ovom istraživanju uočen izvjestan napredak u pogledu korištenja državnih potpora za razvoj i obrazovanje zaposlenika, odnosno sudjelovanja na sufinanciranim programima edukacije.
Mala i srednja poduzeća i obrtnici otprilike jednako koriste državne potpore u obliku poreznih olakšica (12 posto MSP-a i 9 posto obrtnika), najčešće za nabavku stručne literature te naknade za treninge, kongrese, usavršavanja i specijalizacije.
S druge strane, kod sudjelovanja na sufinanciranim programima edukacije uočena su značajnija odstupanja kod MSP-a i obrtnika pa tako prosječan udio poduzeća koja su sudjelovala u programima edukacije, a koje je sufinancirao MINGORP, iznosi 18 posto (u odnosu na 8 posto kod obrtnika), jedinice lokalne i regionalne samouprave 17 posto (u odnosu na 8 posto kod obrtnika), dok je postotak sudjelovanja na edukacijama sufinanciranih iz projekata EU 12 posto (u odnosu na 3 posto kod obrtnika).
|
|
 |
|