09.11.2011.
Konferencija o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala EDUCA PLUS
„Ljudi - potencijal danas, kapital sutra“ tema je ovogodišnje dvodnevne Međunarodne konferencije o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala EDUCA PLUS, koja je otvorena 9. studenoga u Vijećnici HGK u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
Već devetu godinu zaredom Centar za razvoj ljudskih potencijala HGK okuplja stručnjake i nastavlja informirati poduzeća, institucije i organizacije te sve koji se bave ovom problematikom o suvremenim trendovima s područja ljudskih potencijala.
Otvarajući konferenciju, direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala, HGK Zdenka Peternel, naglasila je kako je misija Centra podizati svijest gospodarstvenika o važnosti uključivanja u proces cjeloživotnog učenja te razvoja ljudskih potencijala.
Komora je u rujnu ove godine usvojila materijal „Hrvatska društvo i država blagostanja“ u kojem su iznijeti mogući pravci razvoja Hrvatske; osobito je istaknuta demografska komponenta, ali i važnost obrazovanja i znanosti u društveno-gospodarskom razvoju, kao i energetski potencijali, prometna infrastruktura te druga područja u kojima bi mogli postići rezultate.
Peternel je istaknula teme konferencije i to Hrvatski kvalifikacijski okvir, čija važnost postaje sve izraženija ulaskom u EU, a koji će omogućiti da razina obrazovanja pojedinca bude usporediva s europskim razinama kao i to što poslodavci mogu očekivati od radne snage.
Primjeri za privlačenje te zadržavanje talenata također je tema konferencije, a kako je rekla Peternel, Komora upozorava na nedovoljno sudjelovanje gospodarstva i obrazovanja u području studentskih praksi, koju bi trebalo točnije definirati.
Među temama je i društveno odgovorno poslovanje, koje predstavlja cjelovitu strategiju tvrtke, a uključuje i brigu o ljudskim potencijalima, istaknula je Peternel.
|
Govoreći o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), prof. dr. sc. Mile Dželalija sa Sveučilišta u Splitu naglasio je kako sve zemlje u svijetu razvijaju svoje kvalifikacijske okvire, koji su različiti te se prilagođavaju lokalnom kontekstu s različitom strukturom.
Kvalifikacijski okvir je instrument klasifikacije kvalifikacija, povezivanje dionika i koordinacija svih aktivnosti u kvalifikacijskom sustavu. U Europi kvalifikacijski okvir obuhvaća 32 plus dvije zemlje i to u dva sustava - Kvalifikacijski okvir prostora visokog obrazovanja, poznat kao Bolonjski proces te Europski kvalifikacijski okvir.
Postoji 10 kriterija te dodatnih sedam plus šest kriterija za Europski kvalifikacijski okvir. Hrvatski kvalifikacijski okvir je okvir osiguranja kvalitete, istaknuo je Dželalija, napomenuvši kako je temeljna uloga međusobno povezivanje i komunikacija, prikazivanje obrazovnog sustava te reformiranje. Obuhvaća sve vrste visokog i strukovnog te općeg obrazovanja, sve klase - cjelovite i djelomične, kao i sve vrste formalnog i neformalnog učenja.
Hrvatski kvalifikacijski okvir ima 12 razina, kazao je Dželalija zaključivši kako je kod Hrvatskog kvalifikacijskog okvira važna suradnja dionika, donošenje Zakona o HKO, što se očekuje sljedeće godine, izgradnja i provedba sustava osiguranja kvalitete te reforma i razvoj.
O povezivanju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) s Europskim kvalifikacijskim okvirom i Kvalifikacijskim okvirom europskog prostora visokog obrazovanja govorila je prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, istaknuvši kako za povezivanje s Kvalifikacijskim okvirom europskog prostora visokog obrazovanja postoji sedam kriterija i šest procedura dok je za povezivanje s Europskim kvalifikacijskim okvirom definirano 10 kriterija i devet zajedničkih principa.
Istaknula je važnost nacionalnog tijela koje razvija okvir za visoko obrazovanje imenovano od nadležnog ministra, jasna i dokaziva veza razina nacionalnih kvalifikacija s razinom oba europska okvira, nacionalni okvir i kvalifikacije koje se temelje na ishodima učenja i ECTS bodovanju, transparentnost postupka za uključivanje kvalifikacija u NKO te nacionalni sustav za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju.
Uloga gospodarstva u provedbi HKO-a je u pružanju potpore u izradi prijedloga zakona HKO, širenju informacija i razvoju HKO-a u procesu povezivanja, sudjelovanje predstavnika gospodarstva itd., kazala je Beljo Lučić istaknuvši kako su u procesu povezivanja i provedbi HKO osobito od važnosti ljudski resursi.
|
Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru predstavio je Želimir Janjić, državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, naglasivši kako je potrebno uspostaviti zakonodavni i institucionalni okvir u razvoju i provedbi HKO-a, dovršiti Izvješće o povezivanju te nastaviti povezivanje HKO s dva europska okvira.
Zakonom HKO uspostavlja se hrvatski kvalifikacijski okvir, uređuje se njegova provedba te uloga i nadležnosti dionika, definiraju osnovni ciljevi i načela razvoja kao i kriteriji i procedure te povezivanje s europskim okvirima.
Ključnu ulogu ima koordinacijsko tijelo, istaknuo je Janjić dodavši kako su u tijeku konzultacije, predstavljanje Nacrta prijedloga zakona Povjerenstvu za HKO, zatim slijedi javna rasprava, usvajanje Zakona te povezivanje HKO sa EKO te izrada provedbenih propisa.
Očekuje se da će se javna rasprava dovršiti do božićnih blagdana, a prijedlog zakona bi trebalo uputiti u proceduru donošenja nakon 15. siječnja sljedeće godine. Zakon HKO bi mogao biti donesen u prvoj polovici sljedeće godine, istaknuo je Janjić.
Uloga poslodavca u razvoju kvalifikacija predstavila je Ivanka Baglama na primjeru Petrokemija d.d, iz Kutine. Tvrtka ima 2318 radnika, od kojih je 13 posto visokoobrazovanih, a 74 sa srednjom stručnom spremom većinom strojarske i kemijske struke.
Od važnosti je imati stručne i kompetentne radnike, provoditi stalno učenje te postići visoku motivaciju, a osobito je od važnosti uskladiti kompetencije radnika sa zahtjevima radnog mjesta, istaknula je Baglama dodavši kako poslodavac treba definirati svoje potrebe za određena zanimanja, obrazovanje se treba provoditi sukladno potrebama tržišta rada, a nacionalni sustav treba biti fleksibilan, inovativan te prilagođen potrebama tržišta rada.
U dijelu konferencije posvećenom „Privlačenju i zadržavanju talenata“ predstavljeni su uspješni primjeri suradnje poslovne zajednice i visokih učilišta što pridonosi jačanju konkurentnosti mladih na tržištu rada, odnosno povećanju njihove zapošljivosti.
Pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK Vesna Štefica, iznijela je primjere s Europskog foruma održanom u ožujku 2011. u Bruxellesu o suradnji između tvrtki i sveučilišta, a u vezi inovacija i razvoja.
|
Studenti, iako nije obvezno, u tvrtkama kroz trening i praksu surađuju na projektima, istaknula je Štefica. Seida Savić iz Adriadiesela d.d. iz Karlovca, navela je iskustva sa studentima iz Karlovca i Zagreba koji praksu provode u njihovoj tvrtki, a koja tako stvara bazu potencijalnih zaposlenika. Kako je istaknula, primjećuje se nedostatak tehničke logike što se studentima nastoji prenijeti, no 30 dana prakse je vrlo malo.
Drugog dana konferencije bit će riječi o efikasnosti ljudskog kapitala i društveno odgovornom poslovanju (DOP), a prikazat će se na koji način ljudski faktor utječe na profitabilnost, produktivnost i konkurentsku prednost društveno odgovornog poduzeća.
|
|
|
|