12.10.2011.
Intermodalni prijevoz uvjet razvoja prometnog sustava
Regionalna konferencija „Intermodalni prijevoz i razvojni projekti“ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Klastera intermodalnog prijevoza, a pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, održava se 12. i 13. listopada 2011. u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Mario Babić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i veza, rekao je kako se konferencija održava u pravo vrijeme odnosno neposredno pred naš planirani ulazak u EU.
Za korištenje budućih financijskih sredstava strukturnih fondova EU treba se pripremiti, a u tom pogledu od velikog značaja bit će Strategija prometnog razvitka RH koja je u izradi, kazao je Babić te dodao kako se u okviru EU godišnje ukupno preveze 3,5 milijardi tona robe i 500 milijuna putnika dok se istovremeno u Hrvatskoj ukupno preveze 24 milijuna tona robe i tri milijuna putnika.
Međutim, ne smijemo se bojati konkurencije tim više što imamo određene komparativne prednosti za razvoj i intermodalnog prijevoza. U EU se uklanjaju uska grla u prometu prvenstveno smanjivanjem administrativnih prepreka a u tom pogledu se i u Hrvatskoj mogu učiniti značajni pomaci poput na primjer usklađivanja radnih vremena pratećih službi, poručio je Babić.
Promet predstavlja integralni dio mnogih društvenih aktivnosti iz čega proizlazi potreba adekvatnih transportnih usluga sa zadovoljavajućom kvalitetom usluge i kapacitetom sustava. Pritom organizacija transporta zahtijeva novu viziju integrirane mreže koja koristi prednosti pojedinih modova transporta i minimizira nedostatke pojedinačnih.
Današnji ekonomski razvoj zahtijeva uvođenje međunarodnog intermodalnog transporta u većem obimu. Intermodalni transport u odnosu na postojeće tehnologije transporta ima prednosti brzine, dostupnosti, pristupnosti, pouzdanosti, zaštite, održivosti i orijentiranosti prema krajnjem korisniku. Intermodalni prijevoz također omogućuje učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture sa smanjenim negativnim utjecajima na okoliš. Dosadašnja istraživanja ukazuju da će u okviru EU 2020 skoro 40 posto transporta tereta biti u obliku intermodalnog prijevoza, rečeno je na konferenciji.
Liberalizacija željezničkog tržišta u Hrvatskoj započela je 2003. godine usvajanjem Zakona o željeznici, naglasio je Slavko Štefičar iz Saveza za željeznicu.
Željezničko tržište djeluje u skladu s temeljnim tržišnim zakonitostima ali ima i brojne specifičnosti. Trenutno najveći broj operatera u sektoru željeznice unutar EU djeluje u Njemačkoj, a nakon toga slijedi Poljska.
Željeznica je masovni prijevoznik ali usluga mora biti orijentirana korisniku što podrazumijeva analizu interesa potrošača. Na taj način se omogućuje uspješna odnosno profitabilna liberalizacija.
|
Na konferenciji se raspravlja o pojednostavljenim carinskim postupcima kao generatoru razvoja intermodalnog prijevoza u regiji, regionalnim logističkim centrima, poslovnom udruživanju, informatizaciji, te ekološkom aspektu regionalnog intermodalnog sustava. U sklopu Konferencije održat će se 6. Međunarodno znanstveno savjetovanje „Ports and Waterways“ – POWA, čiji se radovi bave problematikom vodnog i kopnenog prometa.
Drugi dan konferencije namijenjen je upoznavanju s europskim fondovima koji su namijenjeni ili mogu doprinijeti razvoju prometnog sustava. Bit će riječi o fondovima FP7, TEN-T, Marco Polo II, IPA (Adriatic, SEE; MED, bilateralni), CIP te o Operativnom programu.
Osim teoretskog upoznavanja u poslijepodnevnim satima održat će se radionice za sve polaznike kako bi se olakšao proces prijave za neke od spomenutih fondova. Svi sudionici imat će priliku na praktičnim primjerima upoznati se s cjelokupnom dokumentacijom i procesom prijave na natječaje za svaki pojedini program.
|
|
 |
|