11.10.2011.
Investicijski forum: Hrvatska treba specijalizaciju i kvalitetu
David Fass iz investicijske banke Macquarie smatra da korupciju treba što manje spominjati u kontaktima s stranim investitorima
Hrvatska se treba specijalizirati za određena područja i u njima nuditi vrhunsku kvalitetu, a investitorima omogućiti fer natjecateljske uvjete i nastaviti sa suzbijanjem korupcije i uklanjanjem administrativnih zapreka ulaganjima kako bi u punoj mjeri iskoristila skoro članstvo u EU za privlačenja stranih investicija.
To su naglasci sa prve panel diskusije u okviru međunarodnog investicijskog foruma „Invest in Croatia 2011“, koji je počeo u ponedjeljak poslije podne u organizaciji Vlade i uz potporu HGK I HUP-a.
Ferit Sahenk, predsjednik i glavni izvršni direktor Dogus Grupe iz Turske, smatra da je ulazak Hrvatske u EU važan jer postavlja standarde koji podižu sigurnosti stranih investitora.
Frank Stronach, osnivač najveće kompanije za proizvodnju dijelova u automobilskoj industriji Magna International, drži da se Hrvatska kao mala zemlja mora specijalizirati jer se ne može s velikima natjecati u serijskoj proizvodnji. Stoga, kako je rekao, treba posvetiti pažnju kvaliteti obrazovanja putem manjih, specijaliziranih visokoškolskih ustanova.
Prema njegovom mišljenju, područja u kojima Hrvatska ima šansu u globalnoj utakmici su elitni turizam i proizvodnja visokokvalitetnih ekoloških poljoprivrednih proizvoda.
I šeik Mohamed Althani, član kraljevske obitelji i poslovni čovjek iz Katara, turizam, o kojem je općenito bilo najviše riječi tijekom rasprave, drži važnim područjem za plasman stranih investicija. Kaže da je hrvatski turizam još uvijek „djevičansko područje“ za strane investitore.
Na pitanje kako ocjenjuju antikorupcijsku kampanju i njezine rezultate u Hrvatskoj, sudionici rasprave ponudili su različite odgovore. Tako David Fass iz međunarodne investicijske banke Macquarie smatra da temu korupcije ne treba prečesto „potezati“ odnosno da je treba što manje spominjati u kontaktima sa stranim investitorima, dok drugi sudionici među kojima i potpredsjednik Vlade Domagoj Milošević, ističu kako je dobro da ulagači budu upoznati s antikorupcijskim aktivnostima.
Sudionici rasprave smatraju da ključni rezultat borbe protiv korupcije treba biti jednakost domaćih i stranih investitora u nadmetanju za projekte iz javnog sektora. Konkurencija je poželjna, a mi želimo ravnopravno natjecanje na natječajima, stav je nekoliko sudionika panela.
Šeik Althani pritom upozorava da, ako problem korupcije i nakon primjerice godinu dana bude prisutan u mjeri u kojoj je trenutno, zanimanje investicijske zajednice za Hrvatsku može opasti.
|
Sudionici u raspravi smatraju da Hrvatskoj na neki način na ruku ide i trenutna kriza u eurozoni, kao i globalni slom špekulantskog kapitalizma. Tako David Fass smatra da se investitori od „prebacivanja papira“ vraćaju realnoj ekonomiji i proizvodnji što bi Hrvatska mogla iskoristiti. Također drži da je tajming ulaska Hrvatske u EU sjajan, jer, kako je rekao aludirajući na krizu EU-a „u kaosu je puno mogućnosti“.
Frank Stronach ocjenjuje kako nije problem što Hrvatska nije dio eurozone, štoviše, smatra da zajednička valuta EU-a nije dobra zamisao zbog velikih povijesnih i mentalitetnih razlika europskih nacija.
Investicijski forum nastavlja se u utorak izlaganjem predsjednika HGK Nadana Vidoševića „Hrvatska - samostalnošću do EU integracije“, a na temu „Hrvatska u svjetskoj ekonomiji“ govorit će Andrew Scott iz Londonske poslovne škole. Nakon toga održat će se paneli o ulaganjima dijaspore u Hrvatsku, geostrateškom potencijalu Hrvatske odnosno mogućnostima ulaganja u infrastrukturu, logistiku i distribuciju, te mogućnostima ulaganja u energetiku, proizvodnju i visoku tehnologiju i turizam.
Po podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja prvog tromjesečja ove godine iznosila su ukupno 24,3 milijardi eura.
Po djelatnostima, najveći se iznos od 8,5 milijardi eura odnosi na ulaganja u banke. Slijede ulaganja u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini u iznosu od 2,7 milijardi eura u proteklih nešto više od 18 godina, u proizvodnju naftnih derivata 1,5 milijardi eura, te poslovanje nekretninama u što su stranci uložili ukupno 1,4 milijarde eura.
U razdoblju od 1993. do kraja ožujka ove godine najviše su u Hrvatsku investirali ulagači iz Austrije (6,1 milijarda eura), a slijede ulagači iz Nizozemske (3,7 milijardi eura), Njemačke (više od 3 milijarde), Mađarske (2,2 milijarde eura) i dr. (H)
|
|
 |
|