|
|
 |
|
|
 |
18.07.2011.
Šumoposjednici sutra o problematici gospodarenja privatnim šumama
U Zagrebu se sutra održava Regionalna konferencija šumoposjednika jugoistočne Europe, dvodnevni međunarodni stručni skup s glavnom temom: «Kako mobilizirati sirovinu iz privatnih šuma»
Stanje u privatnim šumama u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Europe (JIE) ne može se ocijeniti kao zadovoljavajuće. Očigledna je slaba mobilizacija sirovine, a preko 600.000 hrvatskih privatnih šumoposjednika ne uspijeva nametnuti svoje interese nadležnim institucijama.
Stanoviti napredak postignut je osnivanjem Šumarske savjetodavne službe, no istu je prošle godine u sklopu anti-kriznih mjera Vlada ukinula.
Ulaskom u EU očekuje se jačanje i unaprjeđivanje gospodarenja u privatnim šumama, što otvara potrebu za primjenom najnovijih tehnologija sječe, vuče i izvlačenja drvne sirovine, za okrupnjavanjem posjeda, uvođenjem turističkih djelatnosti u šumarstvu, ali i potrebu za izradom projekata koji će se moći kandidirati za EU sredstva iz strukturnih fondova.
Kako bi se cjelokupne tržišne prilike još snažnije konsolidirale i šumoposjednici uputili u predstojeće promjene, u Zagrebu će se sutra u hotelu Westin održati 1. Regionalna konferencija šumoposjednika jugoistočne Europe, dvodnevni međunarodni stručni skup na kojem će prisustvovati više od 200 šumovlasnika i drugih zainteresiranih sudionika.
Za inozemne sudionike organizirat će se posjet šumama u okolici Zagreba i središnje Hrvatske te, prema potrebi, osigurati B2B susreti.
|
Glavna tema konferencije je «Kako mobilizirati sirovinu iz privatnih šuma», a obradit će se i druge aktualne teme kao što su poticaji za biološku obnovu, okrupnjavanje privatnih posjeda i kapitalna ulaganja, OKFŠ i njegova preraspodjela, gospodarenje usitnjenim i mikro posjedima (ispod 1 ha), nacionalna šumarska inventura, stanje u zemljišnim knjigama (razlike u gruntovnim i katastarskim izvodima), privatne šume u sklopu parkova prirode, bioraznolikost, gospodarenje i zaštita prirode, korištenje EU fondova u šumarstvu (istraživački projekti i operativna sredstva za šumovlasnike), šumska biomasa kao nedovoljno iskorišteni komercijalni potencijal u privatnim šumama, velik interes investitora za pošumljavanje brzorastućim šumskim kulturama, edukacija i potreba za dodatnim obrazovanjem šumovlasnika, Natura 2000 i njene posljedice na privatne šume u RH, lobiranje za privatne šume kod hrvatskih i EU institucija, bolje gospodarenje privatnim šumama kao mogućnost jačanja konkurentnosti lokalnih samouprava itd.
Pokrovitelj konferencije je UNECE/FAO Forestry and Timber Section, suorganizator CEPF – Europsko udruženje privatnih šumovlasnika te Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, regionalni partner je EFI – Europski institut za šumarstvo / FOPER projekt, a glavni partner HUP – Udruga poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pratećim djelatnostima.
Svoje sudjelovanje također su potvrdili predstavnici nadležnih institucija za pitanje šumarstva i privatnih šuma iz Španjolske, MaĎarske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine te predstavnici udruga privatnih šumovlasnika iz zemalja jugoistočne Europe.
Konferencija se održava pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski uz simultani prijevod, a skup je namijenjen privatnim šumoposjednicima odnosno šumovlasnicima, javnim šumarskim tvrtkama u državnom vlasništvu, tvrtkama za izvođenje radova u šumarstvu i preradi drva kao i tvrtkama s interesom za proizvodnju energije iz drva, dobavljačima najnovijih tehnologija za radove u šumarstvu i preradu šumske biomase, projektantima i ovlaštenim inženjerima, članovima strukovnih komora, predstavnicima lokalne samouprave, državnih institucija, studentima, istraživačima te sveučilišnim i srednjoškolskim profesorima. Očekuje se potpora i aktivno sudjelovanje hrvatskih institucija nadležnih i zainteresiranih za gospodarenje privatnim šumama.
S obzirom da je 2011. godina proglašena na hrvatsku inicijativu Međunarodnom godinom šuma, nazočnim predstavnicima medija bit će podijeljene sadnice tipičnih hrvatskih vrsta drva.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|