15.07.2011.
Hrvatska se najsporije oporavlja od svih tranzicijskih država
Hrvatska se najsporije oporavlja od svih tranzicijskih država, pokazuje analiza poslovanja hrvatskih poduzeća objavljena u publikacijama o 400 najvećih hrvatskih tvrtki i financijskoj industriji u 2010. koje je pripremio Privredni vjesnik.
Na današnjem predstavljanju tih publikacija ekonomski analitičar Žarko Primorac istaknuo je kako će s gospodarskim rastom u ovoj godini od oko 1 posto Hrvatska ostati na začelju tranzicijskih zemalja, koje će ove godine bilježiti prosječan rast od 3,9 posto, a iduće godine 4,2 posto.
Najveći problem hrvatskih tvrtki je "frapantna" nelikvidnost zbog koje je u blokadi više od 80.000 privrednih subjekata, a nepodmirene obveze veće su od 38 milijardi kuna. Nelikvidnost se, nažalost, i dalje širi, a dosadašnje Vladine mjere pokazale su se neadekvatnim, ocijenio je Primorac.
Uz to, hrvatsko gospodarstvo pogađa i smanjivanje investicija, pa su tako investicije u dugotrajnu imovinu lani iznosile samo 41 posto onih iz 2009. godine.
Hrvatskim tvrtkama se posljednjih godina stalno smanjuje profitabilnost - dok je 2007. konsolidirana neto dobit hrvatskog gospodarstva iznosila 24,6 milijardi kuna, u prošloj godini ukupna hrvatska privreda ostvarila je neto gubitak od 1,6 milijardi kuna.
Primorac je zbog toga upozorio da bi nastavak dosadašnjih ekonomskih trendova mogao gurnuti Hrvatsku u znatno težu situaciju nego danas.
Analizirajući pregled financijske industrije u prošloj godini, Primorac je ocijenio kako je bankarski sustav stabilan ali nužno je sve više opreza.
Ukupna imovina bankarskog sektora lani je porasla za 3,3 posto, što je neznatno više nego u 2009., a to pokazuje relativno nisku poslovnu aktivnost, posebno u području kreditiranja u odnosu na pretkrizne godine.
No, u prošloj godini povećao se i broj banaka u gubicima, tako da je devet banaka ostvarilo financijske gubitke od 277,4 milijuna kuna, čime su ukupni gubici u bankarskom sektoru porasli za 57,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Procjenjuje se da je razina loših kredita na kraju prošle godine iznosila 11,2 posto, te da će stupanj loših kredita nastaviti rasti i ove godine.
Viceguverner HNB-a Davor Holjevac upozorio je na sve veće raslojavanje između velikih i malih banaka, pri čemu male banke upadaju u sve veće probleme iz kojih se neće izvući ako ne dođe do njihova spajanja i pripajanja većim bankama.
Publikacija "400 naj" donosi rang ljestvice 400 najvećih hrvatskih tvrtki, kao i 400 najvećih tvrtki u svakoj županiji, po podacima o poslovanju u 2010. godini. Prva na listi je Ina, a slijede Konzum, HEP, HT, Prirodni plin, HEP-Proizvodnja, Zagrebački holding...
|
|
Pregled financijske industrije u 2010. obuhvaća četiri specijalna priloga - o bankarstvu, osiguranju, leasingu i fondovima, od kojih svaki sadrži rang ljestvice. Najveća banka u Hrvatskoj i dalje je Zaba, a slijede PBZ, Hypo Alpe-Adria-Bank, Raiffeisen te Erste und Steiermarkische Bank. (H)
|
|
 |
|