04.07.2011.
Poljoprivredna politika ključna za EU inflaciju
Problemi s kojima se suočava poljoprivredni sektor Europske Unije prijete podizanju cijena na tržištu hrane, što može dovesti do povećanja inflacije za 0,50 posto
Nedostatak kiše koji posljednjih mjeseci muči europske poljoprivrednike mogao bi uzrokovati ozbiljne probleme cjelokupnom gospodarstvu Europske unije te tako još više otežati njegov oporavak, navodi Christine Di Domenico, profesorica ekonomije na ET Lyon poslovnoj školi u Francuskoj, za The Wall Street Journal.
Stručnjaci smatraju kako potencijalna poljoprivredna kriza prijeti povećanju sveukupne razine inflacije u Europi za polovinu postotnog boda.
Volatilnost cijena hrane bila je središnja tema na G-20 sastanku održanom prošli mjesec u Parizu. Predstavnici vlada europskih zemalja raspravljali su o zajedničkom djelovanju kako bi spriječili daljnje pogoršanje gospodarske situacije.
Državni dužnosnici smatraju kako veličina grčkog duga i neizvjesnost njegova restrukturiranja u posljednje vrijeme prijete stabilnosti eura. Takva neizvjesnost stvara spiralni efekt u kojem zbog "valutne volatilnosti" reakcije potrošača i njihovo djelovanje uvelike utječu na cijene hrane.
Francuska – kriza poljoprivrednog sektora
Francuska, koja je drugi najveći svjetski poljoprivredni izvoznik i najjača poljoprivredna sila Europske Unije, najviše je pogođena problemom nedostatka padalina.
Francuski poljoprivrednici suočavaju se sa smanjenim prinosima i rastućim troškovima prehrane stoke. Također, rastući troškovi energije, uz sve prethodno navedene probleme, doveli su do brojnih gubitaka.
Kako bi pomogla poljoprivrednom sektoru, francuska vlada je povukla mnoge poteze. Sa željezničkim operaterom SNCF, koji je u državnom vlasništvu, dogovorila je subvencionirani prijevoz stočne hrane, te ubrizgala 800 milijuna eura u razne fondove poljoprivrednog sektora.
Brojne banke i osiguravajuća društva svojim zajmovima i odgodom naplate dospjelih obveza klijenata, pokušavaju pomoći francuskom poljoprivrednom sektoru.
|
Smjernice za oporavak
Kako bi se utjecalo na oporavak poljoprivrednog sektora, dani su brojni prijedlozi, no svi državnici se slažu u jednome: "treba prestati s povećanjem i poticanjem nepotrebnih usjeva".
Naime, brojne poljoprivredne vrste uglavnom proizvedene u velikim količinama, ali male vrijednosti (poput kukuruza) propadaju jer ne donose željene povrate, a njihova proizvodnja potiče se uglavnom zbog očuvanja tradicije te nasljeđa zastarjele poljoprivredne politike.
Iz tog razloga, reforme idu u smjeru fleksibilnosti u davanju subvencija i razdvajanju izravnih plaćanja. Time se više ne prisiljava poljoprivrednike da proizvode točno određene poljoprivredne kulture.
Poljoprivrednici su u mogućnosti sami odrediti koje će kulture uzgajati te ovakav način funkcioniranja predstavlja prvi korak prema stvaranju ponude uistinu orijentirane prema potrošačima.
Kako Latinske zemlje i Kina zbog niskih troškova ostvaruju velik prinose poljoprivrednih kultura male vrijednost, veća orijentacija Europe na uvoz tih kultura predstavlja mnogo efikasnije rješenje.
Europski poljoprivrednici će biti u mogućnosti koncentrirati svoja sredstva i pažnju na proizvodnju obujmom manjih, ali visoko vrijednih kultura, poput organske hrane i kultura za proizvodnju bio goriva.
Međutim, kako je objašnjeno na G-20 sastanku, velika orijentacija na proizvodnju kultura za dobivanje bio goriva, dovodi do veće volatilnosti cijena hrane i otvara put financijskoj špekulaciji.
Zaštititi tržište hrane od navedene špekulativne djelatnosti moguće je, zaključak je sastanka zemalja G-20, uvođenjem Poljoprivrednog sustava informacija pomoću kojeg bi se povećala transparentnost cijena hrane. (Bankamagazin)
|
|
 |
|