15.06.2011.
Obnovljivi izvori ključ energetski održive budućnosti
Istraživanje i razvoj kroz daljnje investicije u energetski sektor te regionalna suradnja mogu pridonijeti oporavku energetskog sektora u regiji i jačanju njegove konkurentnosti, istaknuto je na otvaranju 3. regionalne Energetske Arene.
Regionalna konferencija o energetskom sektoru pod naslovom "Imamo li 'energije' za rast?" održava se u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade u organizaciji Infoarena grupe te pod pokroviteljstvom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
|
Vesna Pusić
"Hrvatska je mala zemlja, koja relativno kasno ulazi u Europsku uniju, a kada ste mali i kasnite trebate pokazati inovativnost, kreativnost i sinergiju u svim područjima pa tako i u energetskom sektoru“, komentirala je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH Europskoj uniji tijekom otvaranja konferencije.
EBRD već godinama pokazuje interes za ulaganje u energetski održive projekte u regiji putem Fonda za Zapadni Balkan, o čemu je govorila i Zsuzsana Hargitai, direktorica te banke za Hrvatsku.
"Tražimo nove projekte u Republici Hrvatskoj i regiji, ispitujemo što je moguće izvedivo, kako istražiti nove načine iskorištavanja energije, a sve s ciljem veće regionalne suradnje pri čemu se osobito zalažemo za veće promicanje investicija država", istaknula je Hargitai, navodeći kao uspješan investicijski pothvat EBRD-a izgradnju termoelektrane Šoštanj u susjednoj Sloveniji.
|
Zsuzsanna Hargitai
Zaključila je kako su istraživanje i razvoj novih tehnologija ključan pokretač oporavka ovog sektora, ali i cjelokupnog gospodarstva.
Da su ulaganja u nove projekte i tehnologije ključan recept za uspjeh složio se i izvršni direktor za Segment djelatnosti istraživanje i proizvodnju nafte i plina za INA d.d., Želimir Šikonja.
"Zadnjih nekoliko godina bile su teške za energetske kompanije, ali unatoč tomu uspjeli smo privesti kraju investicijske projekte, poput modernizacije riječke i sisačke rafinerije u što je INA u posljednjih pet godina uložila 4 milijarde kuna“, rekao je Šikonja, komentirajući kako su sadašnje investicije kompanije ulaganja u budućnost, i kao takva su nužna ukoliko ova kompanija odnosno Hrvatska želi ostvariti epitet strateški značajne zemlje u Jugoistočnoj Europi.
U uvodnom predavanju pod nazivom „Perspektive nafte i plina“ Ingo Schroeter, Principal za AT Kearney, govorio je o trendovima u industriji nafte i plina ističući kako dinamika ponude i potražnje usmjeravaju profitabilnost čitavog sektora.
„Potražnja energije će se povećati u budućnosti za oko 30% do 2035. godine, što treba zadovoljiti obnovljivim izvorima energije, čiji će udio za 25 godina iznositi oko 23%“, rekao je Schroeter.
|
Želimir Šikonja
Uz isticanje sadašnje, a osobito buduće važnosti, nekonvencionalnih izvora energije, naglasio je potrebu specijalizacije naftnih tvrtki. „Specijalizacija je ključna u ovoj industriji, što zahtijeva implementaciju novih poslovnih modela, budući da 'čisti' igrači bilježe veći rizik uslijed turbulencija na energetskom tržištu“, zaključio je Schroeter.
„Gledajući sve te užasne scene iz Japana, pomislite da je najbolje zatvoriti sve te nuklearke, a opet s druge strane je teško zamisliti nuclear-free Europu.“ istaknula je Davorka Tancer, direktorica Sektora upravljanja investicijama, INA d.d. tijekom panela o utjecaju japanske nuklearne katastrofe i najnovijih previranja na Bliskom Istoku na energetski sektor.
Pritom je napomenula kako će nuklearna energija i dalje biti važna u budućnosti, ali da valja uzeti u obzir proizvodnju alternativne energije. „Prirodni plin ima veliku ulogu na europskom i svjetskom tržištu, i na njemu se treba temeljiti daljnji razvoj, pri čemu njegovi izvori zahtijevaju diverzifikaciju kao i daljnja ulaganja“, zaključila je Tancer.
|
„Nove tehnologije u energetskom sektoru izuzetno su važne za postojeća, fosilna goriva, a pogotovo za nova, alternativna goriva“, istaknuo je Tomislav Čorak, Principal za AT Kearney, moderirajući panel o novim tehnologijama u energetskom sektoru.
„Doprinos razvoju gospodarstva kroz otvaranje novih industrija, novih radnih mjesta te minimalan štetan utjecaj na okoliš ključne su prednosti obnovljivih energetskih izvora“, istaknuo je Stjepan Car, predsjednik Uprave za Končar – Institut za elektrotehniku d.d.
„U Hrvatskoj se planiraju uložiti oko 3 milijarde eura do 2020., odnosno 2030. u izgradnju novih elektrana s obnovljivim izvorima poput vjetroelektrana, geotermalnih, fotonaponskih i elektrana na biomasu, te malih hidroelektrana“, kazao je Car.
U sklopu panela „Investicije u energetski sektor“ panelisti su se složili kako je potrebno stvoriti povoljno okruženje za ulaganja, aludirajući prvenstveno na trenutnu neefikasnu administraciju i postojeću zakonsku regulativu u zemljama regije što je nepoticajno za investitore.
Ipak, Ante Markov, predsjednik Uprave za Janaf d.d., istaknuo je da postoje novi projekti, koje u posljednje dvije godine financiraju iz vlastitih izvora, a taj će se trend nastaviti i ove godine u kojoj se investicije tvrtke kreću između 550 i 600 milijuna kuna.
„Naši planovi teku u dva smjera - transport i skladištenje sirove nafte pri čemu sadašnje kapacitete za sirovu naftu, koji trenutno iznose milijun tona, namjeravamo povećati za još jedan milijun, a u tijeku je i najveća izgradnja spremišnih kapaciteta od Siska, Omišlja i drugih lokacija “, zaključio je Markov.
„Planiramo 15 projekata u iznosu od 2 milijarde eura, od kojih ćemo one manje financirati sami, a izradom kompletnog investicijskog portfelja nadamo se strateškom partnerstvu i suradnji sa Svjetskom bankom kao i Europskom bankom za obnovu i razvoj“, komentirao je investicijski ciklus u bosanskohercegovačku elektrodistribuciju, Elvedin Grabovica, generalni direktor za JP Elektroprivreda BiH.
„Bitno je da državna vlada ima sluha prema investitorima. Pravite greške, ali idite naprijed kada je u pitanju realizacija investicijskih odluka“, poručila je okupljenima moderatorica ovog panela, Zsuzsana Hargitai, direktorica za EBRD Hrvatska.
„Ukoliko ovo tržište želi da bude izvor vlastite, te zaleđe europske energetske sigurnosti, treba biti unificirano, pa se do 2020. mogu očekivati daljnje akvizicije, pri čemu je integriranje nužno jer ćemo bez njega i dalje biti u situaciji da postoji puno nerealiziranih projekata na našem malom i usitnjenom tržištu“, napomenuo je uvodničar posljednjeg panela, Slobodan Sokolović, profesor Tehnološkog fakulteta na Univerzitetu u Novom Sadu.
|
Regija jugoistočne Europe ima daljnjeg potencijala za rast i ostvarivanje značajnije pozicije na europskoj energetskoj karti, pri čemu su bitna ulaganja u nove tehnologije iskorištavanja konvencionalnih, a osobito nekonvencionalnih energetskih izvora, kao i daljnja istraživanja. To je pokretač oporavka ovog sektora, ali i cjelokupnog gospodarstva u regiji, uslijed čega je važan povoljan zakonodavni okvir i obećavajuća domaća klima koji će privući nove investitore. Okretanje obnovljivim izvorima energije je ključ energetski održive budućnosti. Zaključci su to 3. regionalne Energetske Arene.
|
|
|
|