|
|
 |
|
|
 |
03.06.2011.
Mavrović gasi proizvodnju kruha i otpušta 30-ak radnika
Bivši boksač Željko Mavrović pokušava naći partnere kako bi sačuvao ekoprojekt
"Recesija mi nije slomila krila u jednom trenu, ali me pomalo glodala i glodala na svim razinama te je dobar dio poslovnog projekta koji sam vodio urušila. Nešto na čemu smo svih ovih godina živjeli, a to je proizvodnja kruha koja je bila finalizacija i kruna naše priče, u idućih desetak dana zatvaram", rekao je Večernjem listu Željko Mavrović, slavni svjetski boksač koji je prije desetak godina krenuo u ekološku poljoprivredu.
"Već se neko vrijeme borim s vjetrenjačama. Silno se trudim sačuvati ekoprojekt, barem njegov temelj, za neka bolja vremena za koja se nadam da će doći.
Zbog toga sam posljednjih mjeseci obilazio naše najpoznatije poljoprivredne i prehrambene tvrtke nudeći im imanje na kupnju ili u partnerstvo", kaže Mavrović.
No osim empatija za sada nitko nije pokazao interes za ovu, zasigurno, našu najkompletniju ekopriču koja nije uključivala samo proizvodnju nego i edukaciju i iz čega su nikli brojni ekopoljoprivrednici. Opovrgnuo je neke napise da je nekomu dužan.
Mavrović će u idućih desetak dana otpustiti tridesetak radnika, a ostat će ih raditi još dvadesetak. Za sada radnici plaću, doduše, minimalac, redovito dobivaju, s nekoliko dana zaostatka.
Sada se sva proizvodnja povlači u Sloboštinu kraj Požege, odakle je sve i počelo. Ovdje je više od 400 hektara površina, od čega je stotinjak hektara u Mavrovićevu vlasništvu, a ostalo je u koncesiji.
Ovih dana ovdje će se, gdje već postoji 150 krava pasmine argus, doseliti i 150 muznih krava, u planu je preseliti i dio svinjogojske proizvodnje, a ostali će se dio ugasiti.
Sloboština se želi sačuvati kao temelj na kojem će poslije izrasti neka nova priča s možda nekim novim vlasnicima.
Iako mnogi vjeruju da Mavrović ima nekih skrivenih financijskih rezervi, on tvrdi da svih ovih godina kada je poslovao s dobiti nije novac stavljao na stranu nego ga je, kao i onaj što ga je zaradio u boksu, ulagao u ekoimanje jer nikada nije očekivao da će projekt zapasti u financijske poteškoće, piše Večernjak.
One su posljedica manje kupovne moći građana koji silom prilika sada kupuju jeftiniju hranu, a ne eko koja je skuplja. Zbog nastale situacije dio površina u proljetnoj sjetvi, oko 20 posto, na kojima je zasijan kukuruz i soja, više nije čisto ekološki. (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|