Info
Seniko studio
Zaposlenost / plaće
07.11.2006. Hrvati podržavaju "flexicurity" više od europskog prosjeka
Većina Europljana podržava fleksibilnije tržište radne snage, a Hrvati su po tome čak i iznad prosjeka u Europskoj uniji, pokazuju rezultati posebnog Eurobarometra posvećenog zapošljavanju i socijalnoj politici, koji je objavljen u ponedjeljak u Bruxellesu

U Europskoj uniji, koja nastoji povećati svoju konkurentnost na svjetskom tržištu, vodi se velika rasprava o skandinavskom modelu kombinacije fleksibilnijeg tržište radne snage i veće socijalne sigurnosti, tzv. "flexicurity". Taj koncept ne štiti radno mjesto, nego osobu koja izgubi posao i dosad se u sjevernim članicama EU-a pokazao vrlo uspješnim.

Na pitanje "trebaju li ugovori o radu postati fleksibilniji radi stvaranja radnih mjesta, 72 posto anketiranih u 25 zemalja članica odgovorilo je potvrdno, a u Hrvatskoj čak 83 posto ispitanih.

Najveće razlike razlike među zemljama pokazale su se u pogledu životne dobi odlaska u mirovinu. Većina Mađara (73 posto) i Hrvata (71 posto) smatraju da njihovi sugrađani prerano odlaze u mirovinu, dok ti postoci u dvije baltičke zemlje Estoniji i Litvi iznose samo 17 odnosno 16 posto.

Istraživanje pokazuje da je mobilnost radne snage postalo realnost u Europi. Većina ispitanih (55 posto) promijenilo je od jednog do pet poslodavaca u svom radnom vijeku.

Što je manja stopa nezaposlenosti, to je veće povjerenje ljudi da će zadržati svoj sadašnji posao. Tako je primjerice u Švedskoj 92 posto ljudi odgovorilo da su čvrsto uvjereni da će predstojećih mjeseci zadržati svoj sadašnji posao, a u Slovačkoj, koja ima najveću stopu nezaposlenosti, samo 49 posto. Prosjek u 25 zemalja članica EU-a iznosi 84 posto, a u Hrvatskoj je 83 posto odgovorilo potvrdno.

Stvari nešto drukčije stoje kada je u pitanju ostanak na sadašnjem poslu u sljedeće dvije godine. U 25 zemalja EU-a 46 posto ih je čvrsto uvjereno da će zadržati sadašnji posao i u sljedeće dvije godine, a u Hrvatskoj 37 posto. Najsigurniji su Nizozemci (62 posto), Danci i Britanci (61 posto), Šveđani (60 posto), dok su Mađari (33 posto), Poljaci i Slovaci (29 posto) najmanje uvjereni u takvu mogućnost.

Velike su razlike zabilježene u pogledu profesionalnog osposobljavanja. Primjerice, u posljednjih 12 mjeseci u nekoj vrsti dodatnog osposobljavanja sudjelovalo je 54 posto Šveđana, 42 posto Nizozemaca i 41 posto Finaca. S druge strane u Hrvatskoj ih je bilo samo 13 posto, u Rumunjskoj 10, Bugarskoj 9 i Turskoj 7 posto. (H)

Povezani članci
30.10.07 Vijesti
Razgovori poslodavaca i političkih čelnika
29.06.07 Vijesti
SSSH traži uspostavu posebnog Ministarstva rada i socijalne politike
27.06.07 Šira regija
Europska komisija: "Flexicurity" najbolji odgovor na izazove globalizacije
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa