25.05.2011.
PD: Dioničarima hrvatskih kompanija barem pet milijardi kuna
Najave i već isplaćena dobit govore o impresivnom iznosu nagrade dioničarima, no većina toga otići će državi i većinskim vlasnicima
Vlasnici dionica hrvatskih kompanija ove se godine mogu nadati dividendi od barem pet milijardi kuna. Podaci koji se trenutno nalaze u kalendaru isplate dividendi Zagrebačke burze zajedno s još nekim najavama govore o najmanje pedesetak srednjih i većih kompanija koje će svoje dioničare nagraditi isplatom dijela ili cjelokupne zarade.
Najizdašnija je ona Hrvatskog telekoma (HT) koji je svoje dioničare u ponedjeljak razveselio s čak 1,8 milijardi kuna, odnosno 22,76 kuna po dionici. Nakon te isplate i još desetak kompanija koje su već nagradile svoje dioničare ulagači na tržištu mogu očekivati još barem 2,8 milijardi kuna.
Nakon HT-a najveću ukupnu dividendu isplatit će Ina. Riječ je o 480 milijuna kuna, što je polovica prošlogodišnje dobiti.
Iduća po veličini, među onima čije su dionice izlistane na domaćem tržištu kapitala, dividenda je Ericssona Nikole Tesle koja će posljednjeg dana lipnja sjesti na račun dioničara i obogatiti ih za 251,3 milijuna kuna.
Druga hrvatska banka po veličini, PBZ, već je svojim vlasnicima isplatila nešto više od 300 milijuna kuna. Također se izdašnim nagradama mogu nadati vlasnici dionica Adrisa, Siemensa, Končara, kao i nekih banaka poput Erste, RBA, i Volksbanke.
Erste banka bi prema najavama trebala isplatiti gotovo 460 milijuna kuna, Raiffeisen 188 milijuna, a Volksbanka je u svojem pozivu na Glavnu skupštinu najavila isplatu 93,8 milijuna kuna.
|
Možda i šest milijardi
Najveća domaća banka, Zagrebačka banka, zasad ne najavljuje isplatu dividende. No ponovi li se slučaj od prošle godine kad je tek najesen, neočekivano, isplaćeno 1,2 milijarde kuna dobiti, ukupan iznos koji će dobiti vlasnici dionica hrvatskih kompanija penje se na više od šest milijardi.
Za dio kompanija još se ne zna kad će točno dividenda biti isplaćena. Najveća domaća naftna kompanija je u ponedjeljak u zadnji čas dopunila dnevni red za Glavnu skupštinu te najavila isplatu dividende najkasnije do 21. lipnja.
Za desetak drugih kompanija to se još ne zna. Prema pravilniku Hanfe od ožujka, kompanije čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi u svojim godišnjim izvještajima pored standardnih podataka o poslovanju u prethodnoj godini moraju objaviti i odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka.
To konkretno znači da uprave kompanija moraju objaviti hoće li ili neće predložiti isplatu dividende, što su sve i napravile.
Tako tvrtke kao što su Konzum ili Kapitalni fond u svojim godišnjim izvještajima točno specificiraju koliki će se dio dobiti isplatiti i koliko je to po dionici. Budući da glavne skupštine još nisu sazvane, nije poznato kada će dividende biti isplaćene.
Pitanje reinvestiranja
Prva dividenda koja će biti isplaćena nakon HT-ove je ona Auto Hrvatske koja svojim dioničarima namjerava isplatiti još 2,25 milijuna kuna, odnosno pet kuna po dionici. Auto Hrvatska je već isplatila predujam od 15 kuna za svaku dionicu.
Osim Ericssona NT-a i Ine, jedna od kompanija koja daje dividendu iznad 100 milijuna kuna je Adris. Ta rovinjska tvrtka vlasnicima redovnih dionica isplaćuje 67,3 milijuna, a vlasnicima povlaštenih 47,5 milijuna kuna, odnosno sedam kuna po dionici u oba slučaja.
Budući da kompanije svojim vlasnicima isplaćuju pet milijardi kuna, postavlja se pitanje hoće li se taj kapital reinvestirati na burzi i hoće li od toga profitirati domaće tržište kapitala?
Problem koji stoji na putu takvog scenarija je činjenica da dobar dio novca odlazi stranim, većinskim vlasnicima ili državi.
Tako će mađarski Mol i Vlada RH dobiti ukupno 442,5 milijuna kuna (92,1 posto dividende), Intesa Sanpaolo i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dobili su 294,7 milijuna (97,5%), a švedskom Ericssonu ide 124,2 milijuna kuna (49,1%).
Većinski vlasnik HT-a, Deutsche Telekom, dobio je 950,5 milijuna kuna, odnosno 51 posto ukupne dividende, dok će austrijski Siemens dobiti 45,5 milijuna (96,6%).
U slučaju Konzuma pak Agrokor, Jamnica i Investco dobivaju 92,5 posto dividende, odnosno 36,1 milijun kuna, za koju se također može pretpostaviti da se neće vratiti na burzu. Končar elektroindustrija daje 16,4 milijuna kuna (52,9%) državi, Kapitalnom fondu i HZMO-u.
|
Novca ima dovoljno
Akteri tržišta kapitala nadaju se da će barem dio isplaćenih dividendi biti reinvestiran, no nema razloga za veći optimizam.
Na tržište bi se mogao vratiti tek dio isplaćen fondovima, no to ne bi trebalo imati veću važnost. Kako kaže sugovornik Poslovnog dnevnika, nije problem u novcu, nego u prilikama.
"Novca na tržištu ima, što se može primijetiti kad se objavi neka pozitivna vijest, što se odrazi na povećan promet i rast cijene. Na tržištu nema prilika za ulaganje. Veći efekt ima približavanje Europskoj uniji nego dividende", kaže naš sugovornik.
Iako se možda može očekivati da bi malo veći ulagači, poput fondova ili osoba "dubljeg džepa", svježi kapital mogli ponovno vratiti na tržište, za ostale to nije slučaj.
Naime, kod malih ulagača situacija je potpuno drukčija. Njihovo razmišljanje ide u smjeru da će taj novac iskoristiti za plaćanje dugova, kredita ili režija, stoga bilo kakav vid vraćanja dividende na tržište kapitala zapravo ne dolazi u obzir. (Bankamagazin / Poslovni dnevnik)
|
|
 |
|