29.03.2011.
Hrvati više vjeruju euru nego članice eurozone
Istraživanje mjesečnika Reader's Digest pokazalo je da od institucija Hrvati i drugi Europljani najviše povjerenja imaju u brak i radio i televiziju; Vladi vjeruje samo 7 posto građana Hrvatske, 39 posto vjeruje bankama, a nisko je i povjerenje u EU
Hrvati više vjeruju u euro, nego stanovnici nekih zemalja članica eurozone, pokazalo je istraživanje koje časopisa Reader's Digest provedeno u 16 europskih zemalja, među kojima i u Hrvatskoj.
Istraživanje je, inače, primarno fokusirano na povjerenje potrošača u brandove proizvoda i usluga, ali mjeri i razinu povjerenja raznim institucijama i zanimanjima, a ove su godine pitanja dodatno fokusirana na stavove građana prema EU i euru.
U istraživanju, čiji su rezultati u utorak predstavljeni u HGK, sudjelovalo je više od 33.000 Europljana, stanovnika Austrije, Belgije, Češke, Finske, Francuske, Hrvatske, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunjske Rusije, Slovenije, Švedske i Švicarske. U Hrvatskoj su u anketi sudjelovale 1.022 osobe.
Polovica anketiranih tvrdi da imaju malo ili nimalo povjerenja u euro. Među državama koje imaju euro povjerenje je negdje oko 51 posto, dok je u Hrvatskoj 52 posto.
Euru najviše vjeruju Finci (69 posto), Belgijanci (62 posto), a najmanje Česi koji nisu u zoni eura (27 posto). U Sloveniji je povjerenje u euro oko 51 posto.
Također je zanimljivo da veliki dio zemalja koje su u zoni eura (8 od 16 anketiranih zemalja) želi povratiti svoje nacionalne valute (43 posto). Tako primjerice povratak franka želi 54 posto Francuza, a euru ne vjeruje čak 55 posto Nizozemaca. Uz Hrvate, veće povjerenje u euro od građana eurozone imaju i Rumunji.
Malo manje od 40 posto Europljana vjeruje bankama. Povjerenje u banke značajno se razlikuje od zemlje do zemlje – od 78 posto u Finskoj do 19 posto u Francuskoj, a u Hrvatskoj je 39 posto.
U 9 zemalja povjerenje u banke je raslo, posebno u Portugalu (+19 posto). Poražavajuće je u Rumunjskoj gdje je za 12 mjeseci povjerenje palo za 33 posto, od 43 posto na 29 posto).
|
Kad je riječ o povjerenju u EU, u svih 16 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju povjerenje je nisko (37 posto). Među državama članicama je nešto više (40 posto), u Sloveniji 36 posto, a u Hrvatskoj 35 posto.
Najveće povjerenje u EU imaju Poljaci (56 posto), Mađari (52 posto) i Rumunji (51 posto). U zadnjih 12 mjeseci povjerenje u EU je poraslo među Fincima (za 30 posto), a najviše je opalo u Češkoj (-28 posto).
Europljani ne vjeruju institucijama, pokazalo je istraživanje, a jedine dvije koje su premašile 50 posto glasova anketiranih su brak (67 posto) i televizija i radio (51 posto). Najmanje vjeruju oglašavanju (14 posto). Čak 74 posto građana ne vjeruje svojim vladama, a 67 posto ih ne vjeruje javnim službenicima.
U Hrvatskoj se u instituciju braka vjeruje još više (81 posto) nego u drugim zemljama, dok povjerenje u televiziju i radio doseže 58 posto.
Slijedi Internet (54 posto), institucije, poduzeća i civilne akcije koje vode brigu o okolišu (53 posto), euro (52 posto), novine (47 posto) i Crkva (47 posto).
Hrvati najmanje vjeruju Vladi (7 posto) i pravnom sustavu (14 posto). Inače, Hrvati i Rumunji najmanje vjeruju svojim vladama u cijeloj Europi.
Od zanimanja najviše se vjeruje vatrogascima - 93 posto i u Hrvatskoj i u ostatku anketiranih zemalja. U Hrvatskoj potom slijede piloti (90 posto), medicinske sestre (89 posto), pa liječnici (86 posto).
Najmanje se vjeruje političarima – u Hrvatskoj im vjeruje samo 3 posto, a u Europi 8 posto građana. U Hrvatskoj je nisko povjerenje i u turističke agente (12 posto), prodavače automobila (16 posto) i nogometaše (18 posto).
Sindikalnim vođama i u Hrvatskoj i u Europi vjeruje 24 posto građana, a novinarima 38 posto Hrvata, odnosno 29 posto Europljana. Svećenicima vjeruje samo 40 posto hrvatskih građana i 39 posto Europljana.
Kad je riječ o robnim markama od povjerenja (Trusted Brands), istraživanje je pokazalo da Europljani najviše vjeruju markama koje su pobijedile u više od 7 zemalja, a to su Nivea (koja je najuspješniji europski brand), zatim Nokia, Visa, Canon, HP/HP Compaq, Ariel, Kellogg's, Nestle i Miele.
|
Nagradu Trusted Brands Hrvatska 2011 koju je po peti put organizirao Reader's Digest u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobio 21 domaći i 13 stranih brandova.
Među pobjednicima su Zagrebačka banka, Generalturist, Croatia osiguranje, Ina, Cedevita, Neofen, Maxflu, Zvijezda, Lino, Jana, Dukat, Franck, Kutjevo, Domestos, Konzum, Ledo, Gavrilović, 24 sata i Zirodent. Inače, nominirano je 3000 brandova, a njih samo 55 nosi znak Trusted Brand.
Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta kazala je kako HGK podržava ovaj projekt koji predstavlja podršku domaćim brandovima, a mnogi od nagrađenih nose znak Izvorno hrvatsko ili Hrvatska kvaliteta.
Zaključila je da je ova inicijativa poticajna za gospodarstvo, jer mu daje smjernice za daljnji razvoj.
Inače, istraživanje je tijekom rujna i listopada 2010. organizirala britanska agencija Wyman Dillon iz Bristola.
Obiteljski mjesečnik Reader's Digest u Hrvatskoj od 2006. izdaje Mozaik knjiga (članica grupe Mladinska knjiga iz Slovenija), a pretežito putem pretplate prodaje se u 30.000 primjeraka. (Bankamagazin)
|
|
 |
|