08.03.2011.
Hrvatska 34. u svijetu po konkurentnosti turizma
Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je danas najnovije rezultate Izvješća o konkurentnosti turizma prema kojem je Hrvatska zadržala 34. mjesto u konkurenciji 139 zemlje svijeta.
Ovogodišnje izvješće pod nazivom "Nakon krize" poseban naglasak stavlja na umjereno optimističnu perspektivu, ali i mnoge prepreke koje očekuju ovu industriju, a koje se moraju premostiti kako bi se osigurao jači rast sektora u budućnosti.
Kriza je posebno naglasila potrebu razumijevanja utjecaja gospodarskih ciklusa na industriju, važnost cjenovne konkurentnosti u privlačenju turista te ulogu turizma u razvoju tzv. zelenog gospodarstva.
Pozicija Hrvatske razmjerno je visoka (34. od 139.), no u odnosu na zadnje izvješće objavljeno u 2009. Hrvatska je zadržala istu poziciju. Za razliku od Hrvatske, značajni pomak zabilježila je Crna Gora te se pomaknula za 16 mjesta i sad se nalazi na 39. poziciji.
Od ostalih susjednih zemalja najlošija je BiH (97.) koja unatoč lošijoj usporednoj poziciji bilježi pomak od 10 mjesta prema gore u odnosu na 2009. Srbija se nalazi na 82. mjestu; napredak od 6 pozicija u odnosu na zadnje istraživanje.
Najkonkurentnije turističke zemlje na svijetu treću godinu za redom su Švicarska, Njemačka i Francuska a slijede ih Austrija i Švedska.
Rezultati jasno pokazuju da najkonkurentnije zemlje na svijetu ujedno imaju i podržavajući poslovni okvir i prirodne resurse te da ulažu napore u stvaranje okruženja koje potiče razvoj sektora turizma i putovanja. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju pripalo je afričkoj državi Čad.
Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakonodavnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj poslovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara.
Indeks se sastoji od ukupno 14 stupova (Mjere politike i regulativa, Ekološka održivost, Zaštita i sigurnost, Zdravlje i higijena, Prioritetnost sektora turizma i putovanja, Zračna infrastruktura, Kopnena infrastruktura, Turistička infrastruktura, ICT infrastruktura, Cjenovna konkurentnost sektora, Ljudski kapital, Sklonost putovanjima i turizmu, Prirodni resursi i Kulturni resursi).
|
Od navedenih 14 stupova, stup cjenovna konkurentnost hrvatskog sektora putovanja i turizma ocijenjen je najlošije ove godine (101. pozicija). Ova pozicija odraz je poreznog tereta općenito (134.), davanja i poreza na zrakoplovne karte (90.) te cijene goriva (90.).
Kvaliteta ljudskog kapitala u Hrvatskoj, posebno obrazovanost (73.), opseg obuke osoblja (128.) i raspoloživost stručnog osoblja (91.), kao i regulativa vezana uz tržište rada, poput prakse zapošljavanja i otpuštanja (106.) te lakoća zapošljavanja stranaca (128.), ocijenjene su niskim ocjenama.
Regulatorni okvir, koji uključuje pokazatelje poput rigidnosti pravila vezanih uz FDI (131. pozicija), opseg stranog vlasništva (110.), te visinu vladinog ulaganja u ovaj sektor (119. pozicija), predstavlja ograničenje u konkurentnosti hrvatskog turizma.
Nadalje, kvaliteta hrvatske zrakoplovne infrastruktura (72.), uključenost u međunarodne zračne tokove (100.), kao i kvaliteta lučke infrastrukture (79.) predstavljaju područja koja treba poboljšati kako bi se doprinijelo kvaliteti turističkih usluga.
S druge strane, pozitivno su ocijenjeni turistička infrastruktura (4. pozicija) i sklonost turizmu i putovanjima (9. pozicija).
Izrazito povoljna ocjena naše turističke infrastrukture posljedica je velikog broja hotelskih soba u odnosu na broj stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija i razvijenosti mreže bankomata.
Pozitivna ocjena sklonosti turizmu i putovanju u velikoj je mjeri posljedica naše otvorenost prema turizmu (13. pozicija).
|
|
|
|