08.03.2011.
Zagreb: Održana konferencija o elektroničkim komunikacijama
Digitalna agenda za EU, investicije i konsolidacija telekom sektora u regiji, nove mrežne tehnologije i konvergencija telekoma, IT-a i medija bile su glavne teme 7. SEE Telekom Arene, konferencije o elektroničkim komunikacijama koja je jučer održana u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade.
Na konferenciji se okupilo više od 170 sudionika iz šest zemalja te EU, predstavnika telekom operatera, regulatornih tijela i telekom industrije.
Otvarajući konferenciju, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Danijel Mileta, istaknuo je da bi Hrvatska ove godine trebala usvojiti Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2015., te u sklopu usklađivanja s EU provesti izmjene i dopune postojećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama.
"Strategija predviđa da bi do 2013. fiksni pristup širokopojasnom internetu trebao biti dostupan za 75 posto građana Hrvatske, a uključujući i mobilni pristup, taj bi postotak trebao iznositi 90 posto", naglasio je Mileta i dodao da se za ostvarivanje tog cilja, što znači oko milijun fiksnih priključaka, u telekomunikacijsku infrastrukturu planira uložiti oko 654 milijuna kuna, uz dodatnih 90 milijuna kuna za ostvarenje ciljanih pola milijuna optičkih fiksnih priključaka do 2015.
Na trendove u telekomunikacijama osvrnula se Nives Sandri, članica Uprave Nokia Siemens Networks.
Istaknula je da se komunikacijsko okruženje dramatično mijenja i ustvrdila da se pred operaterima nalaze tri izazova – kako zadovoljiti zahtjeve za sve većim prometom koje nameću nove aplikacije i uređaji, kako u uvjetima oštre konkurencije i niskih cijena zadržati lojalnost korisnika, te kako promijeniti način razmišljanja i poslovanja u smjeru širenja suradnje s različitim područjima društva kroz npr. e-učenje, e-zdravstvo i e-upravu.
|
Tih tema dotakli su se i sudionici prvog panela o Digitalnoj agendi za EU, koji su raspravljali može li taj dokument, kao strateški okvir za razvoj digitalnog društva, ponuditi smjernice za razvoj i suradnju u regiju, potaknuti inovacije i investicije u telekom infrastrukturu, te poboljšati kvalitetu života građana.
Slobodan Marković, pomoćnik ministrice Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo Republike Srbije, pritom je ustvrdio kako problemi koji danas postoje u razvoju telekomunikacijskog sektora u regiji ne leže u samoj strategiji, već u nedostatku političke volje i svijesti o potrebi suradnje među operaterima, regulatorima i svim tijelima državne vlasti u njenom provođenju.
Sudionici su se složili da nema novih usluga ako nema infrastrukture te da su ulaganja u nove mrežne kapacitete nužnost, a Maja Mandić, direktorica odjela za korporativne regulatorne poslove Hrvatskog Telekoma istaknula je da je HT spreman na daljnja ulaganja u tom smjeru.
Moderator panela, Direktor Public Affairs - Digital Europe, Damir Filipović, naglasio je i da bi se i lokalne zajednice trebale aktivnije uključiti u izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, a na raspolaganju su im razni izvori financiranja, npr. javno- privatno partnerstvo i fondovi EU.
Direktor regulatornih poslova i implementacija, Tele 2, Dubravko Horvatić, je pak upozorio na neodrživost sadašnjeg modela poslovanja te predložio model zajedničke izgradnje i korištenja infrastrukture od strane različitih operatera.
U sklopu panela o investicijama i akvizicijama telekom sektora u regiji istaknuto je da se one odvijaju u četiri smjera – u infrastrukturu, akvizicije drugih operatera, širenje telekom operatera na druga područja kao što je pružanje IT usluga, te širenje dodatnih usluga na područje energetike.
"Telekom industrija je na pragu velikih investicija, kako u mobilnu, tako i u fiksnu mrežu, iako okruženje, uz porezno opterećenje za mobilne operatore od šest posto, te pad prihoda, a time i pad investicijskog potencijala, nije povoljno", istaknuo je operativni direktor sektora za pravne i regulatorne poslove i pitanja tržišnog natjecanja T-HT-a, Siniša Đuranović.
Dodao je i da kapaciteti postojeće mreže nisu dovoljni i ograničavaju razvoj novih servisa, te da bez ulaganja u optičku infrastrukturu fiksna mreža nema budućnosti. Naglasio je i važnost pozicioniranja hrvatskih operatera kao regionalnih igrača kroz akvizicije u regiji.
|
Govoreći o osiguranju kvalitete usluga na panelu o novim mrežnim tehnologijama, Carl Piva, direktor u CA Technologies, najvećoj software management tvrtki u svijetu, istaknuo je da je kvaliteta usluga sve važnija tema zbog drastičnih promjena na tržištu.
Među tim promjenama najveći izazovi su rast prometa od 50 posto godišnje, kao i ogroman rast mobilnog prometa, uz istovremeni pad prihoda, i razvoj cloud computinga. Piva je naglasio da se u telekom sektoru događa revolucija, jer se mijenja ponašanje potrošača, te se događaju nagli razvojni skokovi i redistribucije profita.
Dobar primjer, ustvrdio je, je iPhone koji je omogućio potpuno novi način korištenja mobilnog uređaja te Appleu omogućio prihode s tržišta na kojem do tada nije bio prisutan. "Cilj i dalje ostaje isti – osigurati kvalitetu usluga, pri čemu želimo shvatiti stvarne potrebe korisnika i zadovoljiti ih. Sredstva su ta koja se mijenjaju", zaključio je Piva.
Direktor Odjela za planiranje i razvoj komutacijske i transportne mreže T-HT-a, Nenad Šlibar, kazao je kako su pred telekomunikacijskim sektorom što se novih mrežnih tehnologija tiče mnogi izazovi kao što su fleksibilnost mreže, sigurnost i pouzdanost usluga, kapaciteti koji mogu zadovoljiti potrebe, te troškovna efikasnost mreže.
Pritom je istaknuo kako T-HT prepoznaje potrebu i spreman je ulagati u mreže novih generacija, koje se temelje na optičkim kabelima.
"U Hrvatskom Telekomu svojim korisnicima nastojimo najnaprednije usluge ponuditi u istom trenutku kada su one dostupne i na svjetskom tržištu. Tako smo primjerice prvi unutar DT Grupe te u cijeloj regiji korisnicima ponudili MAXtv, prvu interaktivnu pay-TV uslugu. Intenzivno radimo na implementaciji LTE mreže za koju očekujemo da će još više unaprijediti iskustvo korištenja podatkovnih usluga te otvoriti prostor za brojne nove multimedijske usluge", istaknuo je Šlibar.
|
Na konferenciji je bilo riječi i o konvergencija telekoma, IT-a i medija pri čemu je istaknuto da mediji danas ne mogu bez telekomunikacijskih i informatičkih rješenja, ali ni obrnuto.
Isprepletenost je velika, a granice između telekomunikacija i medija nestaju. Korisnici danas žele sve i odmah, ne žele čekati na informaciju, a tu potrebu zadovoljavaju socijalne mreže i cloud computing.
Korisnici žele pristup u pokretu, stalnu vezu i dostupnost, te uslugu po mjeri, a rizici se javljaju na području zaštite privatnosti, sigurnosti i mreža.
Kada se govori o isprepletenosti telekoma, IT-a i medija nezaobilazna tvrtka je Iskon, čiji je član Uprave za prodaju i marketing, Jere Dumanić istaknuo da je Iskon prošle godine prvi u regiji započeo s integracijom interneta i TV-a uvođenjem Youtubea i Facabooka na TV ekrane.
"S druge strane, upravo testiramo našu novu uslugu Iskon.TV player koja omogućuje praćenje TV sadržaja na mobilnim uređajima i računalima kojom smo pokrenuli obrnuti proces, seljenje tipičnih TV sadržaja na internet", dodao je Dumanić i naglasio da mediji koji neće biti dostupni kroz nove tehnologije neće biti konkurentni, a tehnologija bez atraktivnih i korisnih sadržaja ne može biti sama sebi svrha.
O konvergenciji inovativnih tehnologija govorio je predsjednik uprave vodećeg sistem integratora u Hrvatskoj Combis d.o.o., Ivan Gabrić.
"Combis je danas odlično pozicioniran kao ICT tvrtka s velikim iskustvom u područjima Cloud Computinga, naprednih mobilnih aplikacija, virtualizacije i konvergentne infrastrukture, tehnologijama koje predstavljaju ključne točke transformacije današnjeg ICT tržišta. Tako smo regionalni lider u području virtualizacije s devet tisuća virtualiziranih radnih mjesta u posljednjih par godina. Isto tako, prvi smo u svijetu instalirali i testirali Microsoft Cloud izvan središnjice same tvrtke u Redmondu. Konvergencija je naša svakodnevnica te sudjelujemo u transformaciji revolucionarnih u opće prihvaćene tehnologije".
|
Konvergencija je bila jedna od ključnih riječi na konferenciji i naznačena je kao putokaz za razvoj telekomunikacijskog sektora u budućnosti.
To se ne odnosi samo na konvergenciju među tehnologijama i platformama, već i na onu među operaterima, regulatorima i tijelima lokalne i državne vlasti odgovornima za provedbu strateških razvojnih dokumenata.
Izazove telekomunikacijskom sektoru predstavljaju sve glasniji zahtjevi za sve "bržim" i "širim" internetom, žestoka konkurencija, pad prihoda operatera, uz istovremeno održavanje visoke kvalitete usluga i sve zahtjevnije korisnike. No, digitalna revolucija se upravo odvija, a mogućnosti razvoja su, doslovno, neslućene.
|
|
 |
|