|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Uredništvo
|
|
|
|
|
Dragica Mišeljić
Godišnji susret sindikata iz djelatnosti trgovine, koji se pod nazivom „Bečki dijalozi” održao od 2. do 4. studenog u Beču, okupio je predstavnike Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Poljske, Slovenije i Sindikata trgovine Hrvatske. Tema neformalnog sastanka odnosila se na problematiku slobodne nedjelje, koje je svaki sindikat promicao u svojim matičnim zemljama.
Hrvatska je u tom pogledu ponajdalje odmakla jer smo to pitanje imali tretirano zakonom i to u dva navrata, dok se u ostalim zemljama nije došlo do te razine. Iako ′neradna nedjelja′ niti u našoj zemlji nije bila dugoga vijeka, u STH smo nastavili s naporima kako bi se taj problem riješio nadnacionalno, pa smo protekle godine krenuli s inicijativom prema Europskom parlamentu kako bi se taj problem riješio na razini cijele Europske unije.
Htjeli bismo da se rad nedjeljom okvirno uredi na razini Unije jer držimo da za takvo uređenje postoje brojni razlozi, a kršćanska tradicija Europe i pravo radnika na odmor samo su neki od njih.
Prijedlog ne podrazumijeva da se rad nedjeljom u cijelosti zabrani, nego se predlaže da rad nedjeljom bude prije svega dragovoljan i adekvatno plaćen. To je pošteno rješenje jer će uvijek biti radnika koji će biti zainteresirani za rad nedjeljom, a poslodavci će imati priliku trgovati ukoliko im se isplati s obzirom na povećane troškove.
To je prijedlog od kojeg nećemo odustati, zaključeno je na Bečkim dijalozima, a sindikalni predstavnici zemalja članica EU preuzeli su na sebe obvezu da će preko svojih predstavnika lobirati u Europskom parlamentu za takvo uređenje odnosa i uvjeta po kojima bi se tijekom godine radilo u europskim trgovinama.
Drugo važno pitanje o kojem je bilo riječi na sastanku u Beču, a smatramo ga posebno važnim za Hrvatsku, vezano je za Međunarodni okvirni sporazum za multinacionalne kompanije. Naime, u Hrvatskoj posluje veliki broj takvih kompanija u kojima dosad nismo imali kućne kolektivne ugovore, nego su prava radnika uređena shodno odredbama Kolektivnog ugovora djelatnosti koji propisuje relativno nisku okvirnu razinu prava.
Posljedica toga je da multinacionalne kompanije iznimno dobro posluju na hrvatskom tržištu, ostvaruju znatan profit, a radnici pritom primaju minimalna osobna primanja koje propisuje Kolektivni ugovor. STH namjerava oživjeti inicijativu, koju smo pokrenuli još 1996. godine, kojom bi se jasno propisali uvjeti i načini postupanja multinacionalnih kompanija prilikom njihova dolaska na hrvatsko tržište.
Krucijalni zahtjev je da bi hrvatski radnici zaposleni u tim kompanijama trebali imati jednaka prava kao što ih imaju i domicilni radnici u zemljama iz kojih te kompanije dolaze. Naravno da se pritom podrazumijeva da prava moraju biti usklađena sukladno uvjetima koji vladaju na hrvatskom tržištu te razini uspješnosti svakog pojedinog poslovnog subjekta.
|
Taj stav dijele i ostale članice Bečkih dijaloga, a međunarodni okvirni sporazum, kojim će se taj stav artikulirati u cijelosti, bit će usvojen tijekom sljedeće godine u Madridu na konferenciji europskog udruženja sindikata trgovine UNI Europa.
STH sa svoje strane kani ′testirati′ naše multinacionalne kompanije već početkom 2011. godine, jer smo uvjerenja kako bi mnoge od njih morale imati znatno višu razinu materijalnih prava. Spremamo se u tom kontekstu krenuti s realizacijom kolektivnog ugovora za društvo Mercator Hrvatska, s prijedlogom koji je na tragu rješenja koje su naše kolege iz Slovenije postigle s Mercatorom Slovenija, te za Metro Cash&Carry Hrvatska.
Tijekom iduće godine sustavom kolektivnih ugovora planiramo obuhvatiti i SPAR Hrvatska s kojim dosad nismo imali uspjeha u pregovorima, no nadamo se boljim rezultatima tijekom 2011. godine. U tom dijelu veliku prepreku predstavlja mišljenje Ministarstva gospodarstva dano na zahtjev Hipermarketa Coop, koji sada posluju u sastavu Spara, a prema kojemu postojanje kućnog kolektivnog ugovora nije potrebno ukoliko postoji Kolektivni ugovor djelatnosti.
No, nadamo se da će se i to riješiti u sklopu pregovora koje sindikalne središnjice vode s Vladom Republike Hrvatske i koji bi, prema dogovoru, morali završiti najkasnije do lipnja 2011. godine. Smatramo kako je nedopustivo da nam u cijeloj djelatnosti trgovine više od 60 posto djelatnika radi za minimalnu plaću što svakako želimo promijeniti u ovim pregovorima.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|