10.12.2010.
Audio umjesto HFP-a
U povijest odlaze Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Njihove poslove i zaposlenike preuzima nova agencija skraćenoga imena Audio - Agencija za upravljanje državnom imovinom
Početkom 2011., nakon 19 godina rada koji su obilježili skandali, kontroverze, netransparentnost i loše upravljanje državnom imovinom, kao i nerad i inertnost koja je u nizu slučajeva dovela do smanjenja vrijednosti te imovine, te uglavnom zatvorenost prema javnosti, u povijest bi trebao otići Hrvatski fond za privatizaciju.
Zajedno s HFP-om u povijest bi trebali otići i zastarjeli zakoni o pretvorbi i privatizaciji, te Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom o kojem javnost uglavnom znade samo da postoji. Poslove i zaposlenike Fonda trebala bi preuzeti nova agencija skraćenoga imena Audio (Agencija za upravljanje državnom imovinom).
"Današnji sustav upravljanja državnom imovinom nema utvrđeno izvještavanje na zahtjev i primjereno redovito izvještavanje što onemogućuje tijelima javne vlasti nadzor nad raspolaganjem državnom imovinom i valoriziranje učinaka, te omogućuje različite pritiske prilikom upravljanja državnom imovinom.
Neprikladni načini odlučivanja o primjeni pojedinog modela raspolaganja za posljedicu imaju nedovoljno učinkovito raspolaganje državnom imovinom i smanjene financijske učinke, a negativni učinci upravljanja prepreka su za kvalitetne investicijske projekte i utječu na ukupnu ulagačku klimu", priznaje se u obrazloženju zakonskog prijedloga, koji uskoro postaje zakon.
Njime bi, osim forme institucije, trebalo biti promijenjeno i ponešto sadržaja. Po novome bi se dionice iz državnog portfelja prodavale na više od dva dosad moguća načina (javni natječaji i dražbe), jer će se sada Audio moći javljati i na javne pozive za preuzimanje dioničkih društava što dosad nije mogao, pa su mu, umjesto da ih dobro unovči, u portfelju ostajale nelikvidne dionice. Bit će tu i mogućnost dokapitalizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu, zatim raspolaganje kroz model inicijalne javne ponude vrijednosnih papira, te naravno prodaja preko burze.
|
No, značajniji dio portfelja nove Agencije ipak će predstavljati nekretnine. Slavko Linić, član nadzornog odbora HFP-a, podržava donošenje ovako napisanog zakonskog prijedloga te smatra da će ono omogućiti fleksibilnije upravljanje i stavljanje državne imovine u funkciju, ali i upozorava da je u Hrvatskoj redovito problematična provedba zakona.
Linić je također skrenuo pozornost na važnost kvalitetne procjene vrijednosti nekretnina, za što je nažalost dosad često nedostajalo novca.
"Imovina se registrira, ali bez podataka o vrijednosti, a kod prodaje bitno je da imate svježe procjene vrijednosti, odnosno prave baze sa svim mogućim podacima", kaže Linić. Ističe kako je važno da nova agencija bude aktivna i fleksibilna, kako bi mogla "propustiti" što više potencijalnih investitora.
Ravnatelj nove Agencije, a ne bi bilo iznenađenje da to bude dosadašnji predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, mogao bi postati jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji s obzirom na vrijednost imovine pod upravljanjem, koja zapravo i nije poznata jer ne postoji ni cjelovita evidencija o njoj.
Svu državnu imovinu se nije uspijelo evidentirati i procijeniti ni u gotovo dva desetljeća, što je uistinu neshvatljivo. A ukoliko bi se u ovu imovinu uračunale i poljoprivredne površine i šume, riječ je svakako o stotinama milijardi kuna. Registar državne imovine trebao bi za nekoliko mjeseci konačno osvanuti na web stranicama Audia. (Bankamagazin)
|
|
|
|