02.12.2010.
Profil sretnog Hrvata
Ako živite u Zagrebu ili u većem gradu u Dalmaciji, ako ste mladi, muškoga spola, obrazovani, s prihodima iznad 8500 kuna po kućanstvu, sretniji ste od većine građana
Građani Zagreba i Dalmacije daleko su zadovoljniji od prosjeka Hrvatske, dok su najnesretniji građani Like, Korduna i Banije, pokazalo je posljednje istraživanje Nacionalnog indeksa sreće. Najveći je indeks sreće zabilježen kod građana mlađe dobne skupine koji žive u velikim sredinama, dok je kod muškaraca značajno viši nego kod žena. Obrazovaniji i oni s najvišim prihodima (iznad 8500 kn za sve članove obitelji) mnogo su zadovoljniji od ostalih građana.
|
Zanimljivo je međutim da su kućanice sa svojih 55,4 boda najnesretnija skupina u Hrvatskoj, nesretnije od nezaposlenih (62,0), ali i od umirovljenika (57,6).
Opća razina NIS-a u listopadu blago je smanjena, i to najviše zbog pada dviju komponenti, Zadovoljstva osobnim i socijalnim razvojem (-3,2) te Emotivnog stanja (-2,2), koje ćemo u nastavku detaljnije analizirati.
Na zadovoljstvo osobnim i socijalnim razvojem utječe naš osobni razvoj (u listopadu pad od 0,8 bodova), obitelj i prijatelji (-2,1), mjesto u kojemu živimo (-2,0) te država (-8,0). Upravo je pad zadovoljstva državom, za čak 8 bodova, najviše utjecao na nižu opću razinu NIS-a. Kako su pokazale i naše prijašnje analize po regijama i sada su se dvije iskazale kao najbolje za osobni i socijalni razvoj, Zagreb i Dalmacija te sjeverna Hrvatska kao najnepovoljnija. Zanimljivo, vrlo su male razlike zadovoljstva zaposlenih (67,0) i nezaposlenih (66,3) - svega 0,7 bodova. Kad je riječ o dobi najnezadovoljniji su Hrvati srednjih godina (od 35 do 54), jer su najmlađi (od 15 do 24) i stariji (od 55 do 64 te iznad 65) značajno zadovoljniji svojim osobnim razvojem i socijalnom okolinom.
U odnosu na prethodni mjesec znatno se pogoršalo i emotivno stanje građana najviše zbog zbog velike odsutnosti ljubavi, koja je manja za čak 10,7 bodova (vidi tablicu).
Nešto manja izraženost emocija - poput zabrinutosti, tuge, ljutnje i stresa - ukazuje na porast ravnodušnosti građana, no uočljiv je istodoban značajan pad u doživljajima svih pozitivnih, ispunjujućih emocija, poput ljubavi, sreće, smijanja, užitka i poštovanja.
Promatrano regionalno (ponovno) Zagrepčani i Dalmatinci svoje emotivno stanje ocjenjuju najboljim, a žitelji Like, Korduna i Banije najlošijim. Emotivno stanje građana u sredinama iznad 100.000 stanovnika značajno je bolje u odnosu na sve manje sredine.
|
Promatrano po dobnim skupinama vidljiv je trend pogoršanja emotivnog stanja građana s porastom životne dobi, dok je emotivno stanje muškaraca značajno bolje u odnosu na žene. S rastom obrazovanja emotivno stanje značajno se poboljšava, a najlošije emocije imaju kućanice i umirovljenici.
Od komponenti NIS-a koje su rasle izdvajamo Radnu okolinu (+1,1 boda), i to zahvaljujući boljem tretmanu od nadređenih osoba, iako se na NIS Konferenciji o radu i sreći Može li se živjeti od rada?, koja je održana 24. studenoga, moglo čuti da je taj aspekt radne okoline problematičan u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da građani ne očekuju pogoršanje života u sljedeće dvije godine, a dublja bi analiza pokazala je li to odraz njihove ravnodušnosti ili (neutemeljnog) optimizma.
Metodologija
Indeks je vrijednost koja se kreće na skali od 0 do 100 bodova.
Vrijednost 0 znači da je situacija najgora moguća, a 100 najbolja moguća. Vrijednost indeksa od 50 bodova označava srednju razinu, ispod 50 je negativan trend, a iznad pozitivan. Nacionalno reprezentativni uzorak je 750 građana RH starijih od 15 godina.
NIS se kontinuirano prati na mjesečnoj bazi. Nacionalni indeks računa se kao prosječna vrijednost devet komponenti koje pokazuju kvalitetu života i subjektivnu percepciju o pojedinim aspektima života. (Bankamagazin)
|
|
 |
|