08.11.2010.
Tražit će se milijuni radnika
U Europskoj uniji je trenutno 43 posto radnika bez potrebne kvalifikacije. Mobilnost radnika i cjeloživotno učenje sve su značajniji
Prema analizi CEDEFOP-a, Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja, do 2020. u zemljama EU moglo bi se otvoriti 100 milijuna radnih mjesta, najviše u IT-u, osiguranju, konzultantskom sektoru, zdravstvu, socijalnom radu, hotelijerstvu, distribuciji, a manje u obrazovanju.
Očekuje se i porast tzv. zelenih poslova, te jačanje uslužnog sektora, kaže Mirjana Zećirević, voditeljica odjela pripreme za zapošljavanje u HZZ-u.
Do 2020. predviđa se da će porasti broj poslova za koje je nužna visoka stručna sprema - s 25,1 na 31,3 posto, kao i broj onih koji zahtijevaju SSS, dok će se istodobno smanjiti udjel poslova za koje je dovoljna niža kvalifikacija - s 26,2 na 18,5 posto. Tražit će se još više digitalne, kao i tzv. generičke ključne kompetencije (analitičke, komunikacijske vještine i sl.).
Globalno, više šansi imaju oni s VSS-om, ističe Zećirević. No danas se teško može govoriti o opisu radnog mjesta, već je nužno raditi na vlastitoj zapošljivosti. Simbolična slika dimnjačar s laptopom na krovu govori kako su potrebna i dodatna znanja i vještine, uz ona temeljna.
Skupine zanimanja deficitarnih prije 30 godina, to su i danas - teški poslovi u graditeljstvu, metalskoj i elektrostruci, ugostiteljstvu, ali. napominje Zećirević, promijenili su se zahtjevi za kompetencijama i vještinama.
Bez kvalifikacija
U Uniji je trenutno 43 posto radnika bez potrebne kvalifikacije, a predviđa se da će u idućih deset godina oko 56,5 milijuna radnih mjesta biti bez odgovarajuće radne snage. Sve je raširenija potreba za mobilnošću radnika i cjeloživotno učenje.
|
U skladu s Lisabonskim sporazumom i Kopenhaškom deklaracijom, europski je cilj postati najsnažnije svjetsko gospodarstvo pa Unija sve veću pažnju posvećuje strukovnom obrazovanju jer je najizravnije povezano s potrebama tržišta rada.
Također, Indija koja zasad ima samo 16 posto radnika s vještinama koje zahtijeva tržište rada, nastoji to uvelike promijeniti pa je u zadnje tri godine razvila više od 1000 modula za kraća osposobljavanja i cilj je da ta zemlja za pet godina ponudi radnu snagu koja će moći popuniti 45 milijuna novih radnih mjesta.
Poslodavci protiv edukacije
Domaći poslodavci, koji su sudjelovali u ovogodišnjoj anketi HZZ-a, iznijeli su drugačije mišljenje o potrebi za dodatnim obrazovanjem radnika kako bi ih zadržali na poslu. Njih 2695 ili samo 22,7 posto reklo je da im treba dodatna edukacija postojećih radnika, dok je velika većina, 9164 ili 77,3 posto odgovorila da nema takvu potrebu.
Je li u pitanju prevladavajući stav da je ulaganje u znanje trošak koji se ne isplati jer će radnik ionako otići u drugu tvrtku? No, zašto ne prihvatiti da se i time jača konkurentnost te da će i drugi poslodavci htjeti ulagati u edukaciju, što znači da će i kvalificirane radne snage biti više?
U svakom slučaju, Hrvatskoj, koja je dosad za obrazovanje iskoristila 95 posto dostupnih Unijinih eura (7,6 mil. eura), itekako je potrebno daljnje financiranje iz tih izvora u kojima odnedavno može ravnopravno sudjelovati kao da je članica EU.
U povodu punopravnog sudjelovanja naše zemlje u Unijinim programima cjeloživotnog učenja i Mladi na djelu, 10. studenoga održat će se konferencija u zagrebačkom hotelu Westin, koju organizira Agencija za mobilnost i programe EU uz potporu ministarstava znanosti te obitelji i branitelja.
Obrazovanje nezaposlenih
Vladin nacionalni plan za poticanje zapošljavanja predviđa obrazovanje nezaposlenih (stručno osposobljavanje, usavršavanje, prekvalifikacije) u što su uključena i lokalna pučka učilišta. Polazniku obrazovanja isplaćuje se mjesečna pomoć od 1600 kuna, trošak prijevoza i hrane za one koji se educiraju izvan prebivališta po licenciranim programima pod ingerencijom MUP-a i Hrvatskog centra za razminiranje. Prema analizama, 50 do 60 posto osoba koje su završile edukaciju za potrebe tržišta rada, zaposli se u idućih pola godine.
|
HZZ je u sklopu pretpristupnog programa IPA I za projekt Akademije tržišta rada dobio milijun eura, a za povezivanje u EURES, mrežu javnih zavoda za zapošljavanje u zemljama Unije 230.000 eura.
U sklopu Akademije želimo dodatno educirati savjetnike za zapošljavanje, tj. karijeru, s iskustvima iz zemalja gdje za takve poslove postoje posebni studiji (Austrija, Velika Britanija, Njemačka), napominje Zećirević.
Iz fonda IPA IV (razvoj ljudskih potencijala), financiraju se HZZ-ovi projekti poticanja lokalnih partnerstava za zapošljavanje (4,5 milijuna eura), intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada (2,23 milijuna eura), Mladi na tržištu rada (2,95 milijuna eura) i Žene na tržištu rada (3 milijuna), te unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrške (3,73 milijuna eura). Riječ je o financijskom paketu vrijednom oko 17,6 milijuna eura.
Zajedno s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zavod je uključen u razvoj regionalne mreže lokalnih obrazovnih ustanova, za što je iz CARDS-a 2004. povučeno 1,5 milijuna eura, a sada će za daljnje jačanje ponude tih ustanova i njihovo brzo reagiranje na potrebe tržišta iz Unijine blagajne dospjeti bespovratnih 3,5 milijuna eura, doznajemo od Mile Živčića,
pomoćnika ravnatelja Agencije.
Potpora EU fondova
Hrvatska ima tradiciju institucionalnog obrazovanja odraslih, ističe Živčić, pa iako je devedesetih ono palo u drugi plan, posljednjih je godina dobilo zamah, među ostalim i obilježavanjem Tjedna cjeloživotnog učenja od 2002, tri godine nakon što je Unesco pokrenuo tu incijativu. Lani je u Agenciji registriran 1731 program učilišta i srednjih škola.
Da nije lako, ali ne i nemoguće dobiti potporu EU-fondova, govore u Agenciji za mobilnost i programe EU u kojoj će pomoći savjetima kako razviti ideju, pronaći partnere za projekt, organizirati pripremne posjete (da se vidi je li moguća suradnja s eventualnom partnerskom organizacijom…).
U Programu za cjeloživotno učenje koji u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. raspolaže sa 6,9 milijardi eura, Grundtvig za koji je predviđeno 10 posto iznosa, kreiran je za financijsku potporu obrazovanju odraslih. Može ga koristiti nastavno i nenastavno osoblje uključeno u obrazovanje odraslih, ali i nezaposleni koji se žele uključiti u taj sektor.
Kako objašnjava Ozren Pavlović Bolf, voditelj odsjeka za Grundtvig u Agenciji za mobilnost, taj program podupire ne samo projekte formalnog nego i neformalnog obrazovanja koje predlažu udruge, tvrtke… Među sedamdesetak prijavljenih projekata, otprilike pola ih je odobreno. (Bankamagazin)
|
|
 |
|