29.10.2010.
Zlomrex privaća arbitražu - i očekuje odštetu do 10 mil. eura
U listopadu 2009. Damir Polančec u ime Vlade RH potpisao je sa Zlomrexom ugovor prema kojem, prema neslužbenim izvorima navodi HTV, poljska kompanija za Željezaru Split ima pravo na odštetu od 10 mil. eura
U Hrvatski fond za privatizaciju stiglao je odgovor poljskog Zlomrexa za Željezaru Split. Ne prihvati li
HFP taj prijedlog, iz Zlomrexa navode da mogu prihvatiti rješenje iz ponude HFP-a od 12. listopada, "no ne uz simboličnu naknadu od jedne kune, već za naknadu od pet milijuna eura".
Zlomrex je "pažljivo pratio nedavne aktivnosti radnika Željezare Split te će upotrijebiti najbolje napore kako bi se ispunili zahtjevi radnika društva te zaštiti interesi društva", navode iz poljske tvrtke i potom iznose svoj prijedlog HFP-u u dvije točke.
U prvoj navode da će Zlomrex odmah prenijeti dionice Željezare koje drži te sve tražbine koje ima prema Željezari (otprilike 11 milijuna eura) na HFP "za simboličnu naknadu od jednog eura pod uvjetom da HFP oslobodi Zlomrex svih potraživanja koja mogu proizaći iz Ugovora o privatizaciji, uključujući, ali ne ograničavajući se na zahtjeve HFP-a za naplatu bilo kojeg korporativnog jamstva koje je izdao Zlomrex u korist HFP-a sukladno Ugovoru o privatizaciji".
"Vezano za sporazum između Vlade Republike Hrvatske - Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Zlomrexa iz listopada 2009. godine, Vlada Republike Hrvatske, HFP i Zlomrex će prihvatiti odluku arbitražnog tribunala o naknadi - u rasponu od 1 euro do 10 milijuna eura", druga je točka prijedloga Zlomrexa.
Taj sporazum, potpisan prije više od godinu dana, prvi puta se javno spominje, a HTV, pozivajući se na neslužbene izvore, navodi kako je njime predviđena odšteta Zlomrexu od 10 milijuna eura. Sporazum je posljednjih dana mandata potpisao Damir Polančec.
Zlomrex u prijedlogu navodi da "arbitražni tribunal nadležan za ovaj spor može biti bilo koji od tribunala navedenih u bilateralnom Ugovoru između Republike Poljske i Republike Hrvatske o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja sklopljenom 1995. godine, ili bilo koji drugi nezavisni arbitražni tribunal kojeg izaberu stranke u arbitražnom postupku".
"Zbog svega gore navedenog, mišljenja smo da je ovaj prijedlog najpravičnije rješenje", navode iz poljske tvrtke.
"Ukoliko HFP ne prihvati gore navedeni prijedlog Zlomrexa iz bilo kojeg razloga, Zlomrex može prihvatiti rješenje iz ponude HFP-a od dana 12. listopada 2010. godine, no ne za simboličnu naknadu od 1 kunu već za iznos naknade od 5 milijuna eura", zaključuje se u priopćenju Zlomrexa upućenom putem jednog zagrebačkog odvjetničkog društva.
|
HFP je Zlomrexu iznio dva prijedloga rješenja vlasničkih odnosa. Prvi je sporazum o mirnom raskidu ugovornog odnosa u kojemu je ponuđeno da Zlomrex svoja potraživanja prema Željezari od 82,5 milijuna kuna te sve dionice preda HFP-u za jednu kunu, a zauzvrat će Fond odustati od naplate korporativnog jamstva u iznosu od 87 milijuna kuna, a druga je opcija naplata potraživanja korporativnih jamstava, vjerojatno sudskim putem.
Zlomrex se o tom prijedlogu trebao izjasniti do 20. listopada, no do tog se roka nije očitovao, već je dan kasnije priopćio kako ozbiljno razmatra ponudu HFP-a za razrješenje vlasničkih odnosa u Željezari Split te da mu treba još nekoliko dodatnih dana kako bi iznio konačni stav o ponudi HFP-a.
Situaciju oko splitske Željezare zdodatno ompliciro britanski fond rizičnog kapitala Carlson koji polaže pravo na njene dionice. Dok su u Fondu za privatizaciju iščekivali odgovor Zlomrexa je li voljan vratiti Željezaru Split za jednu kunu, britanski fond obtratio se HTV-u: Britanci tvrde da su oni vlasnici splitske Željezare.
Carlson Private Equity tvrdi da je zakoniti vlasnik 95,86 posto dionica Željezare Split. Stoga traže da se svaka odluka koja bi se ticala budućnosti te kompanije mora donijeti u dogovoru s njima, a ne sa Zlomrexom. Navode da su 8. rujna sa Zlomrexom sklopili ugovor o prodaji 223.060 dionica.
Prijete i tužbama. Carlson je proteklih mjeseci djelovao u dobroj vjeri. Međutim, sad smo se našli u situaciji u kojoj će nam biti potrebna sudska zaštita, ističu. (Bankamagazin)
|
|
 |
|