26.10.2010.
Percepcija korupcije ista kao i lani
Ocjena Hrvatske ista je kao i lani – 4,1, a jednako su ocijenjene Makedonija, Gana i Samoa, dok su u regiji bolje od hrvatske rangirane Turska i Slovačka, dok je ocjena Slovenije 6,4
Na Indeksu percepcije korupcije (IPK) Transpanency Internationala za 2010. Hrvatska je na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije) ocijenjena sa 4,1 što je ista ocjena kao i prošle godine, objavio je u utorak Transparency International Hrvatska.
Na rang ljestvici ukupno 178 zemalja koliko ih je obuhvaćeno istraživanjem, Hrvatska se nalazi na 62. mjestu, a istu ocjenu imaju od 4,1 imaju i Makedonija, Gana i Samoa.
Slovenija se nalazi na 27. mjestu rang ljestvice s ocjenom 6,4, a od zemalja šire regije bolje rangirane od Hrvatske su i Turska (4,4), Slovačka (4,3). U regiji su lošije od Hrvatske rangirane Crna Gora (3,7), Srbija (3,5) i BiH (3,2). Ali i čak četiri članice EU – Italija (3,9), Rumunjska (3,7), Bugarska (3,6) i Grčka (3,59).
Najbolje rangirane zemlje koje s ocjenom 9,3 dijele prvo mjesto rang liste su Danska, Novi Zeland i Singapur, a slijede Finska i Švedska s ocjenom 9,2.
Na dnu ljestvice su Sudan, Turkmenistan i Uzbekistan s ocjenom 1,6, zatim Irak (1,5), Afganistan i Mianmar (1,4) i konačno Somalija (1,1).
Čak tri četvrtine rangiranih zemalja ima ocjenu manju od 5, što, kako je kazao član Upravnog odbora TIH-a Nikola Kristić, pokazuje da je korupcija i dalje ozbiljan problem u svijetu.
"Hrvatski rezultat daleko je ispod zadovoljavajuće razine, a to bi bila ocjena 5", kazao je Kristić.
Indeksom percepsije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti, a iako ovdje nije riječ o egzaktnim ocjenama koje se mogu u potpunosti uspoređivati i na temelju kojih se može tvrditi da se korupcija u nekoj zemlji povećava ili smanjuje, stagnacija sigurno nije ohrabrujuća i pokazuje da se reforme na području javne uprave i sudstva u hrvatskoj trebaju dosljednije i odlučnije provoditi, kažu u TIH-u. Inače, Hrvatska je najvišu ocjenu imala 2008. godine (4,4), a najnižu 1999. (2,9).
Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović ocjenu Hrvatske nazvao je razočaravajućom i «ispod razine koju nam naša Vlada može pružiti», te kazao da ona nije zadovoljavajuća za zemlju koja želi postati članica EU.
|
"Ako od nogometaša uvijek očekujemo da budu svjetski prvaci, zašto od Vlade ne bismo mogli očekivati da dosljedno provodi reforme? Razloga za ovakvu ocjenu ima i previše – primjerice kod nas je na snazi Zakon o golf igralištima koji je leglo korupcije i koji nijedna uređena država ne može imati jer on omogućava diskrecijsko odlučivanje i može upropastiti rad na suzbijanju korupcije. Tu je i način izdavanja građevinskih dozvola u Zagrebu i mijenjanje odluka gradske skupštine na putu do njihova objavljivanja, mijenjanje odredbi vezanih za prostorne planove da bi se pogodovalo investitorima. Zbog svega toga IPK ne može biti bolji i rizik od korupcije se ne smanjuje. Među razlozima zašto ocjena Hrvatske nije još lošija su što se ipak mijenja Zakon o sprečavanju sukoba interesa, i legislativa vezana za kazneni postupak, a radi se i na pravosudnoj akademiji.
Indeks percepcije korupcija bazira se na analizi pravnog okvira i nadamo se da će rad Vlade na izmjeni zakonodavnog okvira i dosljednoj primjeni zakona, kao i provođenje reformi u budućnosti rezultirati boljom ocjenom Hrvatske. Dobra prilika za to je mijenjanje Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o financiranju političkih stranaka", poručio je Petrović
Član Upravnog odbora TIH-a Don Markušić kazao je da su istraživanja pokazala da rast indeksa kojim je ocijenjena neka zemlja za 1 bod rezultira povećanim priljevom stranog kapitala od 0,5 posto BDP-a i rastom prosječnog prihoda od čak 4 posto.
Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala najopsežnije je svjetsko ispitivanje percepcije korupcije, provodi se od 1995., rezultati indeksa sastavljeni su na temelju ukupno 13 ispitivanja 10 nezavisnih ustanova, a ispitanici su poslovni ljudi i analitičari.
Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno osam istraživanja, uz raspon ocjena od 3,4 do 5,2. Pri ocjenjivanju korištena su istraživanja za 2010. koja su proveli Economist Intelligence Unit (ocjena 5,1), nevladina udruga Freedom House (3,8), Global Insights (bivši Svjetski centar za istraživanje tržišta - World Market Research Centre) (4,7), Indeks transformacija zaklade Bertelsman (Bertelsman Transformation Index) (5,2), Svjetski izvještaj o konkurentnosti Instituta za razvoj upravljanja (Institute for Management Development) (3,6) i Globalni izvještaj o konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum) (3,4). Od izvještaja za 2009. godinu korišten je Globalni izvještaj o konkurentnosti (3,4) te Svjetski izvještaj o konkurentnosti Instituta za razvoj upravljanja (3,6).
Istraživanja su mahom provođena od sredine 2008. do sredine 2010. godine, a kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, a kod nekih se uzima u obzir koliko su pregledni i transparentni procesi izdavanja dokumenata u tijelima javne vlasti.
Pojedini skandali imaju malo utjecaja na indeks. (Bankamagazin)
|
|
 |
|