27.08.2010.
Europljanima i Hrvatima javni sektor podjednako težak
Hrvatski javni sektor statistički napuhuju neprivatizirana poduzeća prerađivačke industrije i monopolisti poput HEP-a i HŽ-a, pišu analitičari Instituta za javne financije.
Analizirajući podatke o zaposlenima u javnom sektoru u Hrvatskoj i članicama Europske unije, analitičari Instituta za javne financije došli su do zaključka kako rashodi opće države za naknade zaposlenicima mjereni udjelom u BDP-u ne predstavljaju za porezne obveznike u Hrvatskoj veći teret od istovjetnog prosječnog tereta u drugim europskim zemljama.
|
Ti podaci, kao i oni o udjelu zaposlenih u općoj državi i javnim poduzećima, još uvijek ništa ne govore o učinkovitosti zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru, niti o njihovom eventualnom višku ili manjku, napominju autori analize.
Procjena udjela zaposlenih u općoj državi u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj 2008. iznosi gotovo 17 posto te je nešto niža od prosjeka 13 zemalja EU (17,62 posto).
Iste te godine u javnim poduzećima udio zaposlenih za Hrvatsku iznosio je 12,47 posto, dok je prosjek europskih zemalja iznosio 6,2 posto.
Analitičari (Predrag Bejaković, Vjekoslav Bratić i Goran Vukšić) upozoravaju da navedene podatke treba uzeti s oprezom zbog različite definicije javnog sektora u raznim zemljama, ali i zbog različitih metoda prikupljanja podataka.
To se posebno odnosi na javna poduzeća. Najčešeće se smatra da su to ona koja su u većinskom državnom vlasništvu i pod državnom kontrolom, a na području ponude javnih, komunalnih usluga. Statističko iznadprosječno iskazivanje udijela zaposlenih u javnim poduzećima u Hrvatskoj vjerojatno je posljedica još neprivatiziranih poduzeća koja se bave uobičajenom tržišnom djelatnošću.
I kod nas i u EU velik dio zaposlenih koji radi u javnom sektoru radi najčešeće u tri djelatnosti: Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje, Obrazovanje te Zdravstvena zaštita i socijalna skrb.
Udio zaposlenih u te tri djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj 2008. niži je od prosjeka 27 analiziranih zemalja.
U obrani je u Hrvatskoj 2008. radilo 5,75 posto ukupno zaposlenih, u EU prosjek je 6,9 posto.
U obrazovanju u Hrvatskoj radilo je 5,59 posto ukupno zaposlenih, prosjek EU-a je 7,16 posto.
Najveća razlika je u zdravstvu: u domaćem zdravstvu je zaposleno 5,64 posto ukupno zaposlenih, u EU prosječno 9,43 posto.
|
Pokazalo se također da je u Hrvatskoj značajan udio zaposlenika javnog sektora zaposlen u prerađivačkoj industriji (gotovo svaki deseti). U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom radi 5,4 posto, u Ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima 6,5 posto, te u Prijevozu, skladištenju i vezama čak 11,6 posto.
Kod prerađivačke industrije riječ je, dakle, o neprivatiziranim poduzećima, a u ostalim područjima dominiraju veliki državni monopolisti, poput HEP-a ili Hrvatskih željeznica, ističu analitičari i napominju kako obično države te usluge prepuštaju privatnom sektoru, uz odgovarajuću regulaciju (češće nego zdravstvo ili obrazovanje).
Analitičari Instituta upozoravaju, između ostalog, da se problemu zaposlenosti u javnom sektoru treba pristupiti objektivno i izvan dnevnopolitičkog konteksta kako bi se umanjila opasnost od nanošenja trajnih šteta kvaliteti usluga javnog sektora.
Naglasak, kažu, treba staviti na učinkovitost koja ne ovisi isključivo o zaposlenicima, nego o organizaciji, upravljanju i sustavu nagrađivanja. (Bankamagazin)
|
|
 |
|