12.08.2010.
Tržišni policajci potrošačima vraćaju pravo na izbor
Novim Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, koji prati pravne stečevine EU, državni će proračun dobiti svoj dio kolača, ostalim poduzetnicima bit će poslana jasna poruka da se "zločin" ne isplati, a potrošačima će biti vraćeno pravo na izbor
Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) mijenjan je od 2005. nekoliko puta i postupno je usklađivan s europskim smjernicama. Novi Zakon stupa na snagu 1. listopada 2010. i donošenjem tog zakona, koji prati zahtjeve pravne stečevine Europske unije u području zaštite tržišnog natjecanja, točnije njegovim stupanjem na snagu, Europa ulazi u Hrvatsku.
Politika tržišnog natjecanja uključuje tržišno natjecanje u užem smislu te državne potpore. U užem smislu tržišno natjecanje obuhvaća tri područja uređena zakonom: sklapanje zabranjenih sporazuma, zlouporaba vladajućeg položaja i zabranjene koncentracije.
Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja zabranjeni su sporazumi koji izravno ili neizravno utvrđuju cijene, ograničavaju ili nadziru proizvodnju, tržište, tehnološki razvoj ili ulaganja, dijele tržišta ili izvore nabave, primjenjuju nejednake uvjete na istovrsne poslove te uvjetuju sklapanje ugovora prihvaćanjem dodatnih obveza koje nisu u vezi s predmetom tih ugovora.
Također Zakonom je zabranjena i svaka zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu, a primjenjuje se na poduzetnike u Hrvatskoj ali i izvan zemlje ukoliko imaju učinak na hrvatsko tržište.
Regulator tržišnog natjecanja u Hrvatskoj je nezavisna i samostalna Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Iako je osnovana 1995., iste godine kada je donesen prvi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Agencija je prvo rješenje donijela tek sredinom 1997.
Do stupanja na snagu novog Zakona AZTN je bila ovlaštena za provođenje postupaka protiv kršitelja te donošenje rješenja u postupku. No, nije bila ovlaštena za kažnjavanja poduzetnika koji su sklapali zabranjene sporazume, zloupotrebljavali položaj ili kršili odredbe o koncentraciji.
U 2007. Agencija je u 5 postupaka ocjenjivala sporazume, u 14 postupaka zlouporabu vladajućeg položaja te u 28 postupaka koncentraciju.
U 2008. doneseno je 11 odluka u postupcima ocjene sporazuma, 24 u postupcima ocjene zlouporabe vladajućeg položaja, te 32 u postupcima ocjene koncentracija.
Iako će godišnje izvješće o svom radu za 2009. AZTN podnijeti Saboru na jesen, iz objavljenih odluka vidi se da je donijela 7 rješenja o ocjeni sporazuma, jedno rješenje o zlouporabi vladajućeg položaja te 14 rješenja o ocjeni koncentracije.
U tekućoj su godini donesena dva rješenja o ocjeni sporazuma i 4 rješenja o ocjeni koncentracije, no niti u jedno u postupku zlouporabe vladajućeg položaja.
Iz svega je vidljivo da Agencija najčešće razmatra koncentraciju, što je ponajviše posljedica zakonske obveze prijave svake promjene vlasničke strukture.
|
Za ponovnu povredu - do 100% veće kazne
Novim se Zakonom mijenjaju odnosi između poduzetnika u tržišnom natjecanju bez obzira jesu li u horizontalnom (konkurentskom) ili u vertikalnom odnosu.
Članak 61. ZZTN-a propisuje da će se kaznom u iznosu do najviše 10% vrijednosti ukupnoga prihoda koji je poduzetnik ostvario u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kazniti poduzetnik koji sklopi zabranjeni sporazum ili sudjeluje u sporazumu kojim je narušeno tržišno natjecanje, poduzetnik koji zlouporabi vladajući položaj te sudjeluje u provedbi zabranjene koncentracije kao i poduzetnik koji ne postupi po rješenju Agencije kojim se određuju mjere za uspostavu tržišnog natjecanja ili određuju privremene mjere.
Zakonski je propisana maksimalna visina kazne, što ostavlja prostor AZTN-u da u svakom pojedinom slučaju odredi njezin točan postotni iznos.
Prvenstveno se izračunava osnovni iznos - postotak od prihoda od prodaje (engl. value of sales) povezanih s povredom tržišnog natjecanja, a pomnožen s brojem godina trajanja povrede. Taj postotak od prihoda od prodaje utvrđuje se prema težini povrede i ne smije prelaziti 30 posto visine cjelokupne kazne. Nadalje, ovisno o okolnostima povrede taj se iznos može povećati ili smanjiti.
Ukoliko se radi o kartelnom sporazumu, Europska komisija pripisuje na osnovni iznos 15-25% vrijednosti godišnjih prihoda od prodaje, bez obzira na trajanje povrede. Cilj je, uz sankcioniranje, i odvraćanje poduzetnika od budućeg sudjelovanja u kartelnim sporazumima.
Poduzetnicima koji ponavljaju takvo ponašanje kazna se može povećati za 100% za svaku ponovnu povredu. Maksimalna kazna ostaje do visine 10% od ukupnog prihoda (engl. total turnover) poslovne godine koja je prethodila povredi. Hipotetski, poduzetniku s godišnjim ukupnim prihodom od 2 milijarde kuna kazna bi iznosila 200 milijuna kuna.
Isti poduzetnik tužen je od strane konkurenata i potrošača, te mora naknaditi višemilijunsku štetu nastalu tijekom trajanja povrede. Poduzetnik je, dakle, kažnjen značajnim iznosom, prevenira se njegovo opetovano takvo ponašanje, ostalim poduzetnicima se šalje jasna poruka da će platiti ako krše zakon, a konkurenti i potrošači su namireni iz iznosa dodijeljene im naknade štete.
To su sve bitnet novine jer je prema dosadašnjoj praksi postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja za istog tog poduzetnika trajao 10 godina, a po završetku postupka platio bi samo sudske troškove koji iznose oko 130.000 kuna.
Taj bi isti poduzetnik tijekom trajanja postupka upravo tom zlouporabom sebi osigurao poveću financijsku korist koja bi se mogla utvrditi samo sofisticiranim ekonometrijskim analizama.
|
Državni proračun tako nije dobivao svoj dio kolača (koji će mu sada sukladno novom zakonu pripadati nakon kažnjavanja), ostali poduzetnici na tržištu nisu bili obeshrabreni u protupravnom postupanju, a potrošačima je oduzeto jedno od njihovih osnovnih prava - pravo na izbor.
U EU rezultat primjene instituta kažnjavanja pokazuje njegovu snagu i ozbiljnost. Europska komisija je u zadnjih pet godina za kartelno djelovanje poduzetnika izrekla kazne u iznosu od vrtoglavih 9,4 milijarde eura.
Rekorderi su Saint Gobain kažnjen s 898 milijuna eura, E.ON i GDF Suez (553 milijuna eura) te ThyssenKrupp (479,7 milijuna eura).
Tržišni pokajnik oslobođen kazni
Također, novina koju donosi novi ZZTN, u potpunosti usklađena s pravnom stečevinom EU, je i uvođenje instituta oslobođenja ili umanjenja kazne (engl. leniency). Leniency, koju je Komisija uvela 2006., predstavlja efikasan instrument u otkrivanju, destabilizaciji i zaustavljanju kartelnog djelovanja, pogotovo tajnih.
Njime sudionik kartela, koji prvi pruži informacije i dokaze o tome, može biti u potpunosti oslobođen od plaćanja kazne, odnosno kazna mu se može smanjiti.
Pritom se "zviždač“, odnosno "pokajnik“ mora obvezati da ničime neće narušiti, odnosno onemogućiti postupak koji se vodi pred Europskom komisijom. U Hrvatskoj će "pokajništvo" biti regulirano podzakonskim aktom, kojeg će donijeti Vlada.
Također, novi će se Zakon uz poduzetnike primjenjivati i na državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge, sportske organizacije, ustanove koje djeluju na tržištu itd.
Kako bi poduzetnici bili spremni na poslovanje u novom zakonskom okruženju, sukladno svjetskoj i europskoj praksi, nužno je podizanje svijesti o postojanju zakonski regulirane materije, a to će se postići samo sustavnim programima edukacije. (Bankamagazin)
|
|
 |
|