Seniko studio
Broj 1/2006
Izdvajamo iz broja:
Broj 1/2006 - dr. sc. Danko Matasović
Promjena strukture u tržišnom komuniciranju - dr. sc. Zvonimir Pavlek
Gospodarenje papirnim otpadom u RH
Tihomir Sertić
Intervju s Mirkom Ferićem, direktorom tvrtke Unijapapir d.d.

Curriculum vitae
Ferić: Rođen sam 1946. godine u Novoj Gradiški gdje sam završio i osnovnu školu. Maturirao sam na srednjoj tehničkoj školi 1964. godine u Zagrebu.Na kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao samo 1970. godine. Aktivno se služim njemačkim jezikom. Interes kvalitetno obavljanje poslova i zadataka u Upravi Unijapapira d.d. i skladan i uredan život mene i moje obitelji.

UREDNIK: Najzanimljiviji periodi iz vašeg poslovnog života prije Unijapapira?

Ferić: Nakon odsluženja vojnog roka poslije diplomiranja 1972. počeo sam svoj pripravnički staž u tvornici konca Unitas u Zagrebu gdje ostajem do ožujka 1973. godine.

UREDNIK: Od kada ste u Unijapapiru d.d. i koje ste do sada poslove obavljali?

Ferić: Od ožujka 1973. godine sam u Uniji, poduzeću za sakupljanje, sortiranje i primarnu preradu sekundarnih sirovina. U Uniji sam osnova odjel za sakupljanje, sortiranje i primarnu preradu tekstilnih otpadaka koji sam vodio sve do 1982. godine. Nakon toga prelazim u odjel za papirni otpad i od 1985. godine rukovodim organizacijom sakupljanja papira u Zagrebu. Od 1991. godine izabran sam za direktora Unijapapira d.d. na kojem mjestu ostajem sve do danas.

UREDNIK: Kako je tekao razvojni put Unijapapira d.d.?

Ferić: Unijapapir d.d. Zagreb - specijalizirana je tvrtka za sakupljanje, sortiranje i primarnu preradu otpadnog papira i ostalih nemetala. Pod nazivom UNIJA djeluje od 1953. godine, te se od početka svog osnivanja orijentira prema sistematskom radu i problematici sekudnarnih sirovina. Dugogodišnji rad omogućilo je veliko iskustvo, znanje i učinkovitu organizaciju rada. Na području organizacije sakupljanja otpadnog papira Unijapapir d.d. u bivšoj državi još od 1977. godine ima dobro organizirane Papir servise u svim glavnim centrima i većim gradovima, te sakuplja 90% svih količina otpadnog papira. Nakon domovinskog rata Unijapapir d.d. ostaje djelovati na području Hrvatske i pokušava u svojoj organizaciji primijeniti europska iskustva u radu sa sekundarnim sirovinama. Stagnacija i pad proizvodnje u grafičkoj i ambalažnoj, prerađivačkoj industriji, te ostaloj privredi u velikoj su mjeri utjecali na mogućnost sakupljanja otpadnog papira, a time i na ukupan razvoj Unijapapira d.d.
UREDNIK: Molimo predstavite Unijapapir d.d. danas.

Ferić: Danas Unijapapir d.d. sa sjedištem u Zagrebu, preko svojih sakupljačkih centara u Zagrebu, Novim Dvorima, Kutini, Ivanić Gradu, Osijeku, Vukovaru, Đakovu, Novoj Gradiški, Slatini, Koprivnici, Splitu, Zadru, te posredno preko specijaliziranih tvrtki (kooperanta) djeluje na čitavom području Republike Hrvatske. Ima razvijenu mrežu za prikupljanje, sortiranje i primarnu preradu papirnog otpada i surađuje sa tvrtkama koje proizvode i troše papirnu i kartonsku ambalažu, te s tvrtkama koje prerađuju (recikliraju) papirni otpad - tvornice papira.

Od 1994. godine Unijapapir d.d. je u vlasništvu Grupe Belišće. Kvalitetna potencijal za sakupljanje i preradu otpadnog papira (cca 4.000 raznih vrsta kontejnera, 100 specijaliziranih vozila, 215 zaposlenih radnika, sortirnica, automatske-kontinuirane preše i dr. sredstva) omogućuju visok postotak sakupljanja i sortiranja papira prema tehnološkim zahtjevima i potrebama tvornica. Danas se papir sortira u osnovnih 5 klasa i 60 pod klasa, kako bi postao upotrebljiva sirovina za recikliranje i novu proizvodnju papira. Na ovaj način Unijapapir d.d. vraća na reciklažu 85.000 tona sekundarnih sirovina papira godišnje, što čini 80% ukupnih količina u Hrvatskoj.

UREDNIK: Poznati ste po odličnoj organizaciji sakupljanja. Koliko je vremena bilo potrebno da se uspostavi učinkovit sustav sakupljanja otpada?

Ferić: Unijapapir je u početku razvijala sakupljačku mrežu u svim većim gradovima Hrvatske. Na taj način stvara regionalne reciklažne centre u Zagrebu, Osijeku, Vukovaru, Koprivnici, Kutini, Splitu, Zadru i dr. Ulaganja u reciklažne centre i sakupljačku mrežu su velika i zato je to dugotrajan proces koji još i danas traje. U njima se vrši prikupljanje, transport, sortiranje, prešanje i otprema otpadnog papira prema tvornicama. Reciklažni centri pokrivaju određena područja i regije.
UREDNIK: Iz kojih izvora sakupljate otpadni papir?

Ferić: Problemi proizvodnje i prerade papira reflektiraju se na sekundarne sirovine papira. Iz toga razloga bitno je papir sakupljati odmah na izvoru, zbog kvalitete i lakšeg sortiranja. U tom smislu izvore papira možemo podijeliti prema grupama nastanka: grafičko-kartonažna industrija, ostala industrija, robne kuće, trgovine, skladišta, tržnice, ustanove, hoteli, bolnice, kancelarije, domaćinstva i dr.. Svaka grupa ima poseban način obrade izvora otpadnog papira.

UREDNIK: Koje kriterije Vaši pogoni moraju zadovoljiti u učinkovitom gospodarenju otpadom? Jeste li zadovoljni njihovom tehničko-tehnološkom opremljenošću?

Ferić: Svi naši centri moraju zadovoljiti osnovnu tehničku opremljenost zbog ekonomičnosti poslovanja. Papir je lagana i kabasta otpadna sirovina, te zahtijeva i specijalne uređaje i sredstva za transport, sortiranje i prešanje. Ulaganja u opremu i sredstva za transport, sortiranje i prešanje. Ulaganja u opremu su velika, te brzi razvoj u širenje sakupljačke mreže onemogućuju kvalitetno tehničko-tehnološka rješenja pojedinih pogona. No, usporedbom sa drugim tvrtkama u našoj grupaciji možemo se pohvaliti opremom i organizacijom naših centara.

UREDNIK: Jesu li Vaši kapaciteti dostatni za zbrinjavanje ove vrste otpada u Hrvatskoj?

Ferić: Izgrađeni kapaciteti - sortirni centri građeni su s većim mogućnostima skupljanja, sortiranja i prerade otpadnog papira tako da zadovoljavaju potrebe određenih područja i regija. Problemi su područja i gradovi gdje nema nikakve mreže sakupljanja. Većinom su to manja mjesta i slabije naseljena područja, te su ekonomski manje interesantna.

UREDNIK: Koliko ste zadovoljni hrvatskim uvjetima sustava gospodarenja otpadom?

Ferić: U većim državama europske Unije danas postoje određene financijske stimulacije za eko projekte sakupljanje sekundarnih sirovina, a pa tako i otpadnog papira. Kad nas u hrvatskoj to smo započeli od početka ove godine. Doneseni su zakoni o zaštiti okoliša kao što su zakon o otpadu i Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu što će sigurno pomoći razvoju naše djelatnosti ako se u potpunosti provode. Kvalitetna primjena i sankcioniranje ovih zakona od strane Ministarstva zaštite okoliša, županijskih, gradskih i općinskih vlasti mogu utjecati na poboljšanje poslovanja u području reciklaže papirnog otpada.
UREDNIK: Vrlo važan segment u stvaranju ekološki svjesnog potrošača su edukacijske mjere. Ima li Unijapapir aktivnosti u tom smislu?

Ferić: Propagandna i promotivna aktivnosti skupljanja papira u Unijapapiru bila je u prošlosti jako razvijena. Edukacija u školama (razna natjecanja, nagrade i maskota za skupljanje papira - PAPIRKO) povoljno je utjecalo na ekološku svijest djece i odraslih. Akcije su bile praćene putem javnih medija (radio, televizija, novine). Za poticanje razvoja sakupljanja otpadnog papira bilo bi potrebno obnoviti neke od edukacijskih akcija i prilagoditi ih današnjim uvjetima. Maskota PAPIRKO bi trebao ponovno poticati mlade generacije na sakupljanje papirnog otpada.

UREDNIK: Koji su planovi za daljnje poslovanje Unijapapira?

Ferić: Planovi uključuju daljnje širenje mreže za sakupljanje i primarnu preradu otpadnog papira i ostalih nemetala (PET, PE folija, staklo i dr.) i povezivanje interesa svih uključenih subjekata kao što su prerađivači otpadnog papira, sakupljači, zaštita okoliša i dr. Posebno moram napomenuti da Belišće d.d. kao većinski vlasnik Unijapapira ima razumijevanja za poslovnu suradnju i ukupni razvoj u cjelini. Orijentacija na širenje mreže i veće količine otpadnog papira su osnova daljnjeg poslovanja.

Izdvajamo iz broja:
Broj 1/2006
Promjena strukture u tržišnom komuniciranju
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa