|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Srećko Sertić
|
|
|
|
|
|
U posljednjem desetljeću teško je naći primjer uspješnosti hrvatske tvrtke koja dolazi iz tekstilnog sektora. Da se može bolje i drugačije pokazuje primjer Jadran čarapa te smo, u povodu 80. obljetnice poslovanja tvrtke, razgovarali s njezinim direktorom Živkom Žužulom.
|
Koja je tajna vašeg uspjeha i na koji način ste strukturirali građenje robne marke Jadran?
Jadran tvornica čarapa lider je u proizvodnji i prodaji ženskih, muških i dječjih čarapa u regiji. Tvornica je osnovana davne 1930. godine u Zagrebu, pod imenom Silk tvornica čarapa. Krajem 1941. mijenja ime u Jadran tvornica čarapa, koje ponosno nosi i danas.
Godine 1994. Jadran je privatiziran i pretvoren u dioničko društvo. Tvrtka ove godine slavi 80. obljetnicu poslovanja čime pokazuje svoju žilavost jer preživjeti Drugi svjetski rat, ostati na nogama u svim turbulentnim vremenima, znači da je poslovna politika Jadrana od osnutka do danas bila i ostala stabilna. Činjenica da je tvrtka odolijevala svakom vremenu znači da je pratila i modu koja je, može se to slobodno reći, uvijek bila okosnica opstanka.
Ta se tradicija u pristupu poslovanju nastavila i danas kada je Jadran priznati brend ne samo na hrvatskom tržištu. Tajna uspjeha je u kombinaciji prihvaćanja i nastavka tradicije i filozofije kojom se tvrtka vodila od svojih početaka s jedne strane, ali i prihvaćanje i implementacija novih ideja i tehnologija koje moderno vrijeme nosi. Nismo ostali tradicionalisti, nego smo zadržali osnovicu koju smo utkali u suvremeni stil poslovanja.
Tradicija i moderno, staro i novo, u našoj tvrtki ne ide jedno protiv drugoga, već se međusobno prožima i nadopunjava.
Istodobno, ne smije se izgubiti iz vida da je Jadran poslovao na tržištu bivše države koja je imala svoje unutarnje granice koje nisu bile prepreka za protok roba i kapitala kao i jedinstvenu valutu na cijelom području. Jadran je u tim tržišnim uvjetima igrao značajnu ulogu.
Sad postajemo članica Europske unije gdje među članicama postoje granice koje ponovno nisu prepeka prometu roba i usluga, a isto će tako u skoro vrijeme zavladati i jedinstvena valuta. Ako smo bili uspješni u prethodnim uvjetime, zašto ne učiniti sve da tako bude i na velikom tržištu EU.
To će, dakako, zahtijevati i od nas nove prilagodbe potpunoj otvorenosti tržišta, novim prilikama ali i novoj konkurenciji, koju ne možemo označavati lokalno i regionalno, već na razini Europe pa i cijelog svijeta. Zato je već sada potrebno prihvatiti europsku filozofiju rada i razvoja posla.
Jedan od najvećih problema s kojima se susrećemo u poslovanju jest kako uvjeriti europske subjekte da neka moda dolazi iz Hrvatske, a pritom tražeći načine kako se tržišno suprotstaviti onim zemljama koje slove kao tradicionalni centri modne moći, poput Italije i Francuske. U ovako zahtjevne postupke nije uputno ići ako nemate kvalitetnu pripremu.
Morate imati ideju na koji način kreirati brend, imati stručne ljude koji razumiju vrijeme u kome jesmo i posjeduju spremnost da prate korak europske konkurencije. Mi imamo takve zaposlenike čija su proaktivna razmišljanja, uz silnu kreativnost, da se budućnost gradi danas, a ne da se ona čeka ili se priprema za neka druga ili bolja vremena. I to je razlog naše poslovne uspješnosti.
|
Kako se u proteklom periodu razvijao kanal distribucije i maloprodajna mreža?
Paralelno s razvojem brenda, širenjem tržišta i poticanjem kreativnosti išli smo u razvoj i širenje vlastite maloprodaje s glavnim ciljem da i u tom području stvorimo prepoznatljivi brend.
To znači da svaka trgovina i svaka poslovna jedinica Jadrana mora imati svoje obilježje po kojem će biti prepoznatljiva, drugačija od drugih dućana. Brendiranje maloprodaje umnogome je doprinijelo konstantnom povećavanju prometa.
Bitno je naglasiti kako je Jadran prisutan u svim trgovinama u Hrvatskoj i regiji u kojima želi biti te kako naša vlastita maloprodaja nije konkurencija drugim centrima s našim asortimanom. Centri imaju sužen program po svojoj koncepciji i prostornim ograničenjima. U našoj maloprodaji se može naći cjelokupna lepeza proizvoda modnog i svih ostalih segmenata.
Važno je također naglasiti kako je moda i razvoj novih proizvoda postala glavna poluga razvoja, iako smo na počecima bili klasična proizvodnja. Međutim, kad se danas osvrnemo više je nego očito kako upravo moda, proizvodi vlastitog dizajna, daje dodanu vrijednost i klasičnom asortimanu. To je prava vrijednost brenda koji ima vlastitu energiju kroz potvrdu na tržištu. Bez takvog pristupa teško bismo mogli biti uspješni na inozemnim tržištima, a ne bi mogli konkurirati ni jeftinoj proizvodnji.
Iskorak u tom smjeru Jadran je napravio prije šest godina i pokazalo se da smo napravili pravi potez. To je i moja preporuka za sve one koji žele uspjeti na tržištu: Ili se mijenjamo ili propadamo. Unatoč ovom teškom gospodarskom trenutku tvrtke moraju pronaći prostora, načina i sredstava da o promjenama i boljim tehnikama razmišljaju gotovo na svakodnevnoj bazi.
Kakva će ta promjena biti zavisi od svakog pojedinog gospodarskog subjekta i specifičnosti tržišta, no otvorenost za promjene svima mora biti zajednička.
|
Jadran čarape su značajan izvoznik kako u regiji tako i na tržištu EU. Kakvo je vaše viđenje uspješnosti izvoza i kako dalje?
Nakon što smo razvili brend morali smo pokazati tržištu kako tu nismo stali, nego da idemo dalje. Jadran se ove godine intenzivno priprema za izvoz na austrijsko tržište s jednim novim brendom, koji će biti u potpuno drugačijoj ambalaži, imati sasvim nove karakteristike i u kvaliteti i u modelima te će biti namijenjen za prestižne butike. Time ciljamo na sasvim novu skupinu potrošača, prije svega moderne poslovne žene.
Ekskluzivnost je tražena roba koja ima svoju cijenu, a filozofija da treba biti jeftin kako bi se uspjelo na tržištu, kojom se i Jadran dugo vremena vodio, nema preveliku perspektivu u današnjem poslovanju. Upravo stoga što ljudi žele nositi kvalitetnu robu kako bi sebe tako doživljavali – uspješnim, vrijednim, posebnim. Cijena je jedan od bitnih faktora u određivanju kvalitete i poželjnosti brenda.
Važno je reći kako je i hrvatsko tržište prihvatilo ovakav pristup i promišljanje. Svjesni rizika koji smo prihvatili kada smo išli u redefiniranje brenda i poslovnog promišljanja, više se nego isplatio. Pokazalo se kako hrvatsko tržište ne ignorira domaću proizvodnju, ali se ona mora prilagoditi konkurenciji koja na tom tržištu vlada.
Domaći proizvod mora odgovarati i po kvaliteti i po modi svjetskim standardima. U toj situaciji sam uvjeren kako će hrvatski potrošač prije kupiti domaći proizvod nego strani.
Osim domaćeg, Jadran je danas prisutan na slovenskom tržištu u gotovo svim trgovačkim centrima i lancima, zatim u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Bugarskoj i Albaniji. Usto, novi iskorak smo napravili izlaskom na zapadnoeuropsko tržište. Sve je to dio naše koncepcije koju ne bih nazvao hrabrom, jer biti hrabar znači ići napamet, nego više promišljenom i dobro pripremljenom.
U regiji smo prisutni u trgovačkim lancima Metroa, Mercatora, Idee, Konzuma i drugih. Naši proizvodi se nalaze u okviru ponude Rewe grupe i Kauflanda u Njemačkoj, Interspara u Austriji, Coopa u Švicarskoj. Ovakvo ustrojstvo poslovanja omogućilo nam je da amortiziramo posljedice recesije jer smo slabljenje kupovne moći u Hrvatskoj nadoknadili jačanjem pozicija na stranim tržištima.
|
Možete li uputiti savjet i poruku našim proizvodnim tvrtkama i trgovini?
Ponavljam, ljudi moraju biti svjesni da vrijeme od njih traži promjene sukladne kretanjima na svjetskoj razini. Proizvodnja ograničena na lokalni gospodarski krug i tržište, teško da može biti uspješna. Mora se razmišljati otvoreno i shvatiti kako postoji globalna konkurencija.
Rečeno nogometnim rječnikom: ako imate dobru ekipu, ako ste pripremili odgovarajuću taktiku, znanje i projekte, možete pobijediti svakoga u tržišnoj utakmici. Treba razmišljati proaktivno, usmjeriti se na rješavanje problema novim metodama, a ne kukati o tome kako je stanje loše. Problemi tako mogu postati samo još veći. Ne treba tražiti opravdanja, nego rješenja.
Uza sve to, velika se pozornost mora usmjeriti i na razvoj tehnologije. Do kraja lipnja Jadran očekuje novi stroj koji će tehnološki nadopuniti sadašnji proizvodni kapacitet. Stalno unapređujemo proizvodnju, diversificiramo ponudu i težimo proizvesti čarapu za svaku moguću prigodu. U tom dijelu dolazi do izražaja kreativnost našeg dizajnerskog tima. Nadamo se da nam tako osmišljen pristup može omogućiti dugoročnu uspješnost.
Recite nam nešto o planovima za budućnost.
Zanimljivo je spomenuti kako se Jadran natjecao za Pamučnu industriju Duga Resa. S obzirom na ekspanziju o kojoj sam govorio, postavlja se pitanje imamo li snage i kapaciteta za zadovoljavanje potažnje na svim pomenutim tržištima. Mnoga su vrata otvorena.
No, kada bi reakcija na svim tržištima bila pozitivna, mi uistinu ne bismo imali kapacitet da sve to pokrijemo. Iz tih razloga smo razmišljali o Duga Resi, ali nam je to na žalost izmaklo. Međutim, svjesni smo kako ćemo morati tražiti načine i moduse za proširenje kapaciteta, te istovremeno razmišljati o napuštanju proizvodnje u Zagrebu. Tomu je tako iz razloga što je Zagreb činio sve kako bi svaki oblik proizvodnje bio do krajnje mjere opterećen te je nama u troškovnom smislu puno povoljnije preselit se negdje drugdje.
Sigurno je da zagrebačka industrija nema uvjete kakve imaju slične industrije u Europi. Jednako tako, proizvodni sektor koji jedini stvara novu vrijednost ne može biti promatran kao i gospodarski subjekt iz trgovine ili uslužnog sektora. Bez realne proizvodnje i bez napretka industrije nema ni gospodarskog oporavka, nema niti osobne potrošnje u trgovini niti uslužnog sektora.
Industrija je osnovica za razvoj nacionalne kulture stvaranja bez čega nijedno društvo ne može ići naprijed. To je kultura novog proizvoda, kultura borbe s tržištem bez koje Hrvatska nikad neće postati ravnopravna članica EU. Dinamika razvoja je nezaustavljiva. Mi ćemo ili uhvatiti korak ili pustiti da nas brži pregaze.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|