|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
dipl. oec. Đema Bartulović, mag. iur. Vesna Buntić
|
|
|
|
|
Povodom Svjetskog dana potrošača koji se tradicionalno obilježava svake godine u mjesecu ožujku, u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva 10. ožujka 2010. organiziran je regionalni okrugli stol, na temu „Razmjena iskustava u području zaštite potrošača – dosadašnja praksa i buduće smjernice”.
Cilj Okruglog stola je bio unaprijediti saznanja država sudionica o postignutim rezultatima na području zaštite potrošača, potaknuti razmjenu iskustava, unaprijediti suradnju država sudionica u ovom području te odrediti buduće smjernice razvoja.
Budući da je Republika Hrvatska u potpunosti uskladila nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije u području zaštite potrošača, a kako bi podijelila stečeno iskustvo i najbolju praksu sa zemljama iz regije, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je organiziralo ovaj regionalni okrugli stol na kojem su kroz izlaganja i diskusiju, sudjelovali stručnjaci nadležnih tijela zaduženih za kreiranje i provedbu politike zaštite potrošača iz Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine, Republike Srbije, Republike Makedonije, Republike Kosovo kao i Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj.
Skup je omogućio razmjenu iskustava na području zaštite potrošača s ciljem zajedničkog utvrđivanja smjernica budućeg razvoja temeljenih na najboljim primjerima iz prakse u zemaljama iz regije.
Republika Hrvatska je u ovom zahtjevnom procesu prilagodbe hrvatskog zakonodavstava težila ka uspostavljanju kvalitetnog sustava zaštite potrošača sukladno pravilima i praksi kakvi postoje u državama članicama Europske unije, a kako bi se zaštitilo potrošača kao gospodarski slabiju stranu u poslovnim transakcijama na tržištu.
Zaštita potrošača je nužna kako bi se osiguralo primjereno funkcioniranje tržišnog gospodarstva, osigurao nadzor nad tržištem i reguliralo ugovorne odnose između potrošača i trgovca, kojima se štite gospodarski interesi potrošača, fizičkih osoba, kao slabije strane na tržištu.
Republika Hrvatska je ispunila sva mjerila za zatvaranje poglavlja 28. Zaštita potrošača i zdravlja, što je značajan korak ali samo jedan u nizu koje i dalje namjeravamo poduzimati u cilju napretka i pristupanja Europskoj uniji.
Slijedom toga na sastanku Međuvladine konferencije o pristupanju Europskoj uniji u Bruxellesu Republika Hrvatska je privremeno zatvorila Poglavlje 28. Zaštita potrošača i zdravlja.
Svi zadaci koji su postavljeni pred Republiku Hrvatsku u potpunosti su ispunjeni stoga se može reći da je u ovom momentu hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti usklađeno s pravnom stečevinom Europske unije.
Zahvaljujući tome, potrošač danas ima mogućnost izbora, ima pristup informacijama i mogućnost usporedbe pri donošenju odluka te ima odlučujuću riječ na tržištu.
Potrošač samim tim, postaje regulator razvoja gospodarstva i na taj način direktno utječe na poslovnu politiku gospodarstvenika, potiče konkurentnost i stvara poticajno okruženje na tržištu.
|
Hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti je usklađeno sa svim direktivama iz pravne stečevine Europske unije koje se odnose na područje zaštite potrošača, a u Zakon o zaštiti potrošača prenesena je i neobvezujuća Preporuka Europske komisije 2001/310/EZ o načelima izvansudskih tijela koja su uključena u sporazumno rješavanje potrošačkih sporova.
Prednost izvansudskog rješavanja sporova za potrošače je u tome što su ovakvi postupci fleksibilniji od upućivanja tužbe redovnom sudu i što u mnogim slučajevima mogu bolje udovoljiti potrebama i zahtjevima kako potrošača tako i trgovaca.
U usporedbi sa redovnim sudskim postupcima, ovi su postupci jeftiniji, obzirom da su besplatni za potrošače, te se brže rješavaju sporovi, manje su službeni, što znači da su pogodno sredstvo potrošačima koji traže pravnu zaštitu. Naime, sredstva za izvansudsko rješavanje potrošačkih sporova osiguralo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u državnom proračunu.
Istovremeno na ovaj način velikim dijelom rasterećuju se redoviti sudovi, a što je i u skladu sa reformom hrvatskog pravosuđa.
U Republici Hrvatskoj potrošač može pokrenuti postupak izvansudskog rješavanja sporova pred Sudom časti Hrvatske gospodarske komore i Sudom časti Hrvatske obrtničke komore, te pri centrima za mirenje (primjerice Centar za mirenje Hrvatske gospodarske komore, Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komore, Centar za mirenje Hrvatske udruge poslodavaca, Centar za mirenje Hrvatske udruge za mirenje).
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je nadležno tijelo za uspostavu i provođenje politike zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj. Unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva ustrojen je Odjel za zaštitu potrošača koji se sastoji od četiri odsjeka i to:
- Odsjek za razvoj i praćenje sustava zaštite potrošača,
- Odsjek za edukaciju i informiranje o zaštiti potrošača,
- Odsjek za usklađivanje zakonodavstva u području zaštite potrošača, te
- Odsjek za programe i projekte Europske unije iz područja zaštite potrošača.
Odjel za zaštitu potrošača ustrojen na ovakav način predstavlja prikladnu institucionalnu strukturu javne uprave koja je zadužena za razvoj ovog područja, a što omogućava izvršavanje svih obveza daljnjeg usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u području zaštite potrošača, rad na projektima Europske unije kao i projektima kojima se osigurava financijska potpora za rad i razvoj udruga za zaštitu potrošača u Republici Hrvatskoj.
U okviru provedbe Projekta CARDS 2002 „Jačanje kapaciteta na području zaštite potrošača” kao i nastavno kroz Projekt Twinning CARDS 2004 „Daljnje jačanje kapaciteta na području zaštite potrošača” kontinuirano se provodila intenzivna edukacija zaposlenika Odjela za zaštitu potrošača, Državnog inspektorata i udruga za zaštitu potrošača.
|
Nadalje, djelatnici koji rade na poslovima politike zaštite potrošača, također su se educirali i putem stručnih seminara, treninga kao i radionica iz područja zaštite potrošača, a koji su bili organizirani od strane Europske komisije što se u fazi pregovora za Poglavlje 28. Zaštita potrošača i zdravlja pokazalo iznimno korisnim i potrebnim radi razumijevanja pravne stečevine Europske unije na ovom području.
U sklopu provedbe projekta CARDS 2004 Twinning „Daljnje jačanje kapaciteta na području zaštite potrošača” unutar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) uspostavljen je tijekom 2008. godine i Centralni informacijski sustav zaštite potrošača (CISZP) koji međusobno povezuje MINGORP, Državni inspektorat i udruge pri kojima djeluju Savjetovališta koja potrošačima pružaju besplatne savjete i pomoć pri rješavanju njihovih problema s trgovcima.
Kako bi što efikasnije riješili svoje probleme, potrošačima su potrebni praktični alati za zaštitu svojih prava, stoga je uspostavom ovog sustava potrošačima omogućeno da u vrlo jednostavnom postupku zatraže savjet, odnosno da im se pojasne pojedine zakonske odredbe koje uređuju prava potrošača, te da ih se uputi na postupke koje je potrebno poduzeti radi zaštite njihovih potrošačkih prava u nastupu pred trgovcem.
Sustavu se pristupa putem web stranica svih triju korisnika:
Povezivanjem nositelja politike zaštite potrošača putem Centralnog informacijskog sustava zaštite potrošača osigurava se brži protok informacija o učestalim kršenjima prava potrošača, što omogućava pravovremeno poduzimanje mjera nadležnih državnih tijela u ovom području.
Obzirom na kontinuirane promjene u ovom vrlo dinamičnom i multidisciplinarnom području potrebno je prilagođavati, odnosno dograđivati postojeći sustav kako bi njegove funkcije bile učinkovite za potrošače, tijela koja provode nadzor na tržištu i sva nadležna tijela državne uprave koja u okviru svojeg djelokruga rada uređuju prava potrošača.
Putem CISZP-a tijekom 2009. godine zaprimljeno je ukupno 839 upita potrošača koji su se najčešće odnosili na područje energetike, komunalnih usluga, posebice vode i odvodnje, te održavanje čistoće i odvoza komunalnog otpada, zatim područje elektroničkih komunikacija te pojašnjenja i primjenu Zakona o zaštiti potrošača u pogledu reklamacije, jamstva, obavijesti o proizvodu, prodaje na daljinu, kao i ostalih propisa koji uređuju prava potrošača.
|
Radi što bolje informiranosti potrošača, unutar CISZP-a uspostavljena je i WEB stranica (http://potrosac.mingorp.hr) na kojoj se nalaze sadržaji iz područja zaštite potrošača i to: važeći propisi, korisni linkovi koji potrošače upućuju na nadležna tijela u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, informacije o projektima namijenjenim udrugama, aktualna događanja iz ovog područja kao i informacije vezane uz savjetovanje i edukaciju potrošača.
Obzirom na iznimnu važnost edukacije i informiranja potrošača o njihovim pravima, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva kao nadležno tijelo u ovom području putem javnih natječaja dodjeljuje financijske potpore iz državnog proračuna za projekte udruga za zaštitu potrošača koje u okviru projektnih aktivnosti provode savjetovanje, informiranje i edukaciju potrošača u određenom području čime se doprinosi podizanju razine javne svijesti o potrošačkim pravima.
Temeljem projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u Hrvatskoj su osnovana 4 Savjetovališta pri udrugama za zaštitu potrošača i to: u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli, čiji rad se financira isključivo iz državnog proračuna. Osnovna djelatnost savjetovališta je besplatno informirati i savjetovati potrošače o njihovim pravima i obvezama u nastupu pred trgovcem.
Kroz projekt savjetovanja potrošača pri udrugama za zaštitu potrošača zaposleno je ukupno 9 osoba u stalnom radnom odnosu, a temeljem ugovora o djelu dodatno se zapošljavaju vanjski suradnici otprilike sva četiri savjetovališta ukupno koriste usluge 18 stručnjaka specijaliziranih za pojedina područja, a koji odgovaraju na upite potrošača iz tih područja (primjerice energetika, komunalne djelatnosti, financijske usluge i ostalo).
Budući da je jedan od glavnih ciljeva i podizanje javne svijesti na području zaštite potrošača Vlada Republike Hrvatske je u 2009. godini izdvojila financijska sredstva za realizaciju projekta: „Informiranje i edukacija potrošača” u iznosu od 200.000,00 kn, a koje su provodile udruge za zaštitu potrošača.
Slijedom toga financirali su se projekti: „Moje pravo na izbor” koji je provodila udruga Centar za edukaciju i informiranje potrošača, Bilje; zatim projekt Otpad stvaraju ljudi, a ne „kvadrati” koji provodi udruga „Potrošač” Društvo za zaštitu potrošača Istre, Pula; te projekt „Javne usluge – distribucija i opskrba električnom energijom”) koji provodi udruga Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, Split te projekt „Znanjem do svojih prava u korištenju plina i dimnjačarskih usluga” koji provodi udruga Centar za zaštitu potrošača Vukovarsko-srijemske županije „Glas potrošača” Vinkovci.
Projekti obrađuju teme u području javnih usluga, a koje su od izuzetne važnosti za potrošače; telekomunikacijske usluge, usluge odvoza otpada, distribucija i opskrba električnom energijom, te korištenje plina i dimnjačarske usluge.
|
Namjera ovih projekata je podizanje razine znanja i informiranosti potrošača o mogućnostima efikasnije zaštite njihovih prava.
Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača kao važan nositelj politike zaštite potrošača osnovano je i imenovano u veljači 2008. godine kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, a temeljem Zakona o zaštiti potrošača. Članovi Vijeća predstavnici su državnih tijela nadležnih za područje zaštite potrošača, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Trgovačkog suda u Zagrebu, predstavnici udruga za zaštitu potrošača i neovisni stručnjaci iz područja zaštite potrošača.
Nacionalno Vijeće za zaštitu potrošača sudjeluje u izradi Nacionalnog programa zaštite potrošača, potiče izmjene propisa iz područja zaštite potrošača, te je na taj način jedan od važnih kreatora politike zaštite potrošača.
Nacionalni program zaštite potrošača je osnovni strateški dokument kojim se definira politika zaštite potrošača, kao i programske zadaće i njihovi nositelji, a koje će se provoditi u razdoblju od četiri godine na prioritetnim područjima zaštite prava potrošača.
U Republici Hrvatskoj do sada su donesena i u potpunosti izvršena dva Nacionalna programa zaštite potrošača – za razdoblje 2005. - 2006. godinu te za razdoblje 2007. - 2008. godine.
Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje 2009. - 2012. usvojen je od strane Hrvatskog sabora u veljače 2010 godine.
Glavni ciljevi ovog nacionalnog programa su:
• Daljnje usklađivanje zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije
• Daljnje jačanje nadzora na tržištu
• Podizanje javne svijesti o zaštiti potrošača na području
• Daljnji razvoj politike sigurnosti proizvoda
• Daljnji razvoj sustava izvansudskog rješavanja potrošačkih sporova
• Daljni razvoj sustava zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj
• Potpora daljnjem jačanju potrošačkog pokreta u Republici Hrvatskoj.
|
Sukladno dobroj praksi i iskustvima država članica Europske unije koje imaju učinkovit sustav zaštite potrošača kao i preporukama eksperata s područja Europske unije na projektima koje je resorno Ministarstvo koristilo, a u svrhu jačanja administrativnih kapaciteta na ovom području, proizlazi činjenica da je za učinkovitiju provedbu politike zaštite potrošača potrebno samostalno tijelo koje bi obavljalo dio poslova u provedbi politike zaštite potrošača, a što omogućuje jednostavniju i učinkovitiju komunikaciju između dionika u ovom području.
Slijedom navedenog, Nacionalnim programom zaštite potrošača za razdoblje 2009. – 2012. predviđeno je da se u Republici Hrvatskoj osnuje samostalno tijelo, a u čiji bi se djelokrug rada prenio i dio poslova iz djelokruga rada nadležnog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.
To su primjerice poslovi vezani uz projekte namijenjene udrugama za zaštitu potrošača, savjetovanje potrošača, izvansudsko rješavanje sporova, aktivnosti na podizanju razine javne svijesti te edukaciju i informiranje potrošača.
U okviru tog samostalnog tijela uspostavio bi se i Europski potrošački centar, kao neovisno tijelo, a koji bi pružao pomoć potrošačima prilikom povrede njihovih prava u slučajevima prekogranične kupovine.
Opći cilj koji Republika Hrvatska želi postići daljnjim razvojem sustava zaštite potrošača je stvaranje modernog i razvijenog socijalno osjetljivog gospodarstva u kojem se potrošači osjećaju zaštićeno, sigurno i zadovoljno te na tržištu nastupaju kao ravnopravni dionici potičući pritom tržišnu utakmicu gospodarskih subjekata.
Međutim, iako je Republika Hrvatska u potpunosti uskladila zakonodavstvo na području zaštite potrošača sa zakonodavstvom Europske unije, što omogućava hrvatskom potrošaču da uživa jednaka prava koja imaju i potrošači u Europskoj uniji, u budućem razdoblju, a obzirom na dinamiku aktualnih promjena u politici zaštite potrošača Europske unije, naš je cilj - kontinuirano razvijati i dograđivati već uspostavljeni sustav zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|