06.07.2010.
Europa najoporezovanija na svijetu
Ukupni udio poreza na početku krize iznosio je 39,3 posto BDP-a, puno više nego u SAD i Japanu
Europska unija je područje s najvišim poreznim opterećenjima u svijetu, pokazuje izvještaj koji su zajednički pripremili Eurostat i Europska komisija.
Cjelokupni udio poreza, uključujući i socijalne namete, je 2008. kada je globalna financijska kriza stigla na Stari kontinent iznosio 39,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
To je za trećinu više nego negoli u Sjedinjenim Državama i(li) Japanu, a od važnijih neeuropskih članica OECD-a jedino na Novom Zelandu su postoci poreznih opterećenja slični i iznose 34,5 posto BDP-a.
Izvještaj na 436 stranica pokazuje kako je prošle godine ipak došlo do pada ukupnih poreza, ali za gotovo zanemarivih 0,4 posto čime je prekinut niz od četiri godine rasta oporezivanja u čitavoj Uniji.
Nadalje, izvještaj pokazuje kako je najveći udio prikupljenih poreza u Danskoj (48,2 posto BDP-a), a slijedi Švedska (47,1 posto BDP-a) te Belgija s 44,3 posto.
Među novim članicama Europske unije samo je Mađarska sa 40,4 posto BDP-a iznad srednje ponderirane vrijednosti za čitavu EU koja iznosi 39,3 posto. Susjedi Slovenci su na trećem mjestu među novim članicama s 37,3 posto i na 12. su mjestu u čitavoj EU, a iznad njih je još Cipar s 39,2 posto.
S druge, strane stare članice Unije nemaju viša porezna davanja od novih, ali se razlikuju po razmjeru između posrednih (PDV, trošarine itd.) i neposrednih poreza (porezi na dohodak ili dobit) koje plaćaju poslodavci, zaposleni, samozaposleni i nezaposleni.
Osim toga, stare članice imaju jednak razmjer proračunskih prihoda iz tri porezna izvora dok nove članice, s iznimkom Malte, imaju niže udjele neposrednih poreza u cjelokupnoj količini ubranih poreza. Razlog tome su, prema autorima izvještaja, stope poreza na dohodak i dobit tvrtki u novim članicama EU-a.
Prema udjelu u neposrednim porezima na prvom je mjestu Danska (62,3 posto), a slijedi Velika Britanija s 48,8 posto.
|
Estonija 'najsocijalnija'
Prema udjelu socijalnih davanja (za mirovinsko, zdravstveno...) u ukupnom poreznom opterećenju je Slovenija (37,6 posto) tik ispod vrha, a na prvom je Češka (44,9 posto), pa Slovačka (41 posto), Njemačka (38,3 posto), i Francuska (37,7 posto), a mjereno u udjelu BDP-a Slovenci su sa 14,1 posto šesti, jedva dva postotka iza prvouvrštene Češke (16,2 posto).
Inače, 2008. se u slovenski proračun slilo 5,2 milijarde eura, od čega su radnici platili 2,8 milijardi, poslodavci 2,04 milijarde, preostalih 427 milijuna pak samozaposleni i nezaposleni.
Prema udjelu uplata zaposlenih, izraženom u postotku bruto proizvoda, se Slovenija sa 7,4 posto našla na prvom mjestu u Uniji, ispred Nizozemske i Njemačke, dok je udio poslodavaca (5,5 posto BDP-a) na 18. mjestu u Uniji. Jednak nesrazmjer je vidljiv još u Nizozemskoj, Luksemburgu i Danskoj.
Inače, u Estonija je po udjelu davanja zaposlenih uvjerljivo na zadnjem mjestu u EU, a po udjelu poslodavaca na prvom. Ono su u 2008. uplatili 1,8 milijarde eura ili više od 98 posto svih davanja.
Baš taj zaključak da je Europska unija jedno od porezno najopterećenijih regija u svijetu trebao bi biti upozoravajuće pitanje političarima i ekonomistima: jesu li su visoki porezi koji pune državne proračune sredstvo izlaska iz krize? Ili bi s druge strane trebalo sniziti davanja da bi se povećanjem kupovne moći i snažnijom potrošnjom ipak došlo do trajnijeg oporavka gospodarskog rasta. (Bankamagazin)
|
|
 |
|