02.07.2010.
Prve hrvatske bio-elektrane
U Hrvatskoj je sve više proizvođača koji HEP-u prodaju struju iz obnovljivih izvora o čemu piše Banka za srpanj
Razbacivanja stajskog gnoja po njivama u Europskoj uniji zabranjeno je zbog higijensko-zdravstvenih razloga, pa će i hrvatski farmeri ulaskom u EU biti prisiljeni promijeniti kod nas uobičajene načine postupanja s gnojovkom i podvrgnuti je procesu neutralizacije.
Na farmi Osatina u Ivankovu kraj Vinkovaca u vlasništvu Mirka Ervačića nisu čekali ulazak u EU, nego su prvi u Hrvatskoj sagradili postrojenje za proizvodnju struje čije generatore pokreću plinovi nastali fermentacijom gnojnice njihovih krava i kukuruzne silaže s njihovih njiva.
To je jedan od primjera za sektor koji se i u Hrvatskoj sve više otvara privatnom biznisu.
Farma Osatina: Sve za HEP, na 12 godina
Spomenutim procesom na farmi Osatina nastaje bioplin s više od 50 posto metana, koji se može koristiti za pogon plinskog motora, odnosno generatora za proizvodnju električne energije, koji istodobno proizvodi i znatne količine toplinske energije. Za proizvodnju 1MW struje u takvom sistemu, potrebno je oko 800 krava.
"Na ideju smo došli prije pet, šest godina, obišli smo više od 200 postrojenja po cijeloj Europi i krenuli smo čim je u Hrvatskoj zakon stupio na snagu. Sljedeće godine u planu nam je izgradnja još tri bioplinska postrojenja, na našim drugim farmama. Bit će jedno postrojenje od 2 MW i dva od 1 MW", najavljuje Tomislav Bogdan s farme Osatina na kojoj su instalirane dvije kongeneracijske jedinice, svaka po 1 MW, koje zajedno godišnje proizvedu oko16,4 milijuna kilovat sati struje i isporuče HEP-u po povlaštenoj cijeni od 1,33 kune po kilovat satu, čime godišnje uprihoduju oko 22 milijuna kuna bez PDV-a.
Time dobivaju i oko 2,4 mwh toplinske energije, kojom će zagrijavati staklenike za proizvodnju povrća, koje će podići na 5,5 hektara. U njima će proizvoditi 60 kilograma rajčice po četvornom metru, krastavce, papriku i drugo povrće, besplatnim grijanjem, koje u takvom uzgoju čini čak 40 posto troškova.
Povrat investicije očekuju za manje od pet godina, a ugovor o isporuci struje kao povlašteni proizvođač potpisali su na 12 godina.
Uz sve to, na farmi u Ivankovu imaju oko 2.500 komada krava, junica i teladi, a uskoro će biti 2.500 krava u mužnji, koje će s farmom u Tomašancima davati oko 100.000 litara mlijeka dnevno.
|
Strizivojna hrast: Za sebe i za HEP
Za razliku od te slavonske farme, koja svu svoju struju isporučuje, a troši onu jeftiniju iz HEP-ove mreže, u tvornici parketa Strizivojna hrast odlučili su izgraditi svoju elektranu ponajprije za vlastite potrebe, a višak će isporučivati HEP-u.
Naime, HEP u Strizivojni nije mogao konstantno isporučivati dovoljnu količinu struje za normalan rad tvornice, što su nadomještali dizelskim gorivom i tako trošili milijun kuna mjesečno.
Očekuju da će, kada elektrana bude gotova, ubuduće oni HEP-u prodavati oko 1,1 MW struje godišnje te da će tako uštedjeti 1,9 milijuna eura na godinu što bi značilo povrat uloženog za osam godina. Strizivojna hrast uskoro bi trebao postati prvi privatni vlasnik elektrane na drvnu biomasu u Hrvatskoj.
Od Svjetske banke dobili su 1,5 milijuna eura kredita kojeg im je osigurala agencija HEP-ESCO, dio su financirali kreditom HBOR- a, a dobivena su i nepovratna kapitalna sredstva od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobili su beskamatni zajam, kao simboličnu potporu prvom projektu te vrste u Hrvatskoj.
"Moći ćemo zaposliti i nove ljude i raditi u tri smjene što do sada nismo mogli bez obzira na narudžbe", kaže vlasnik Strizivojne hrast Mato Ravlić, koji zapošljava 350 ljudi i izvozi parket u Švicarsku, Austriju, Finsku i Švedsku. (Bankamagazin)
|
|
 |
|