24.06.2010.
Tajna danske sreće
Danska izreka “Jante-lov“ znači da “nitko nije ništa bolji od drugoga“, što nam govori kako smetlar nije zanimanje nižeg statusa
Piše Majda Rijavec, predsjednica Hrvatske mreže Pozitivne psihologije
Već tridesetak godina u mnogim se istraživanjima pokušava izmjeriti kvaliteta života i razina sreće i zadovoljstva stanovnika različitih zemalja. I, naravno, iz radoznalosti se pitamo koja je to najsretnija zemlja na svijetu i koliko je sreća promjenjiva stvar.
U većini istraživanja prvo mjesto osvajala je i još uvijek ga ima - Danska. Pomalo ironično kad se zna da je njihov princ Hamlet bio sigurno jedan od najnesretnijih ljudi na svijetu, barem u literaturi.
Ovaj fenomen zaintrigirao je mnoge istraživače. U čemu je danska tajna?
Kao prvo, Danska je relativno bogata zemlja i njeni stanovnici imaju značajnu financijsku sigurnost. Istraživanja su pokazala kako je novac u određenoj mjeri povezan s osjećajem sreće i zadovoljstva, no ta povezanost nije jednostavna.
Ljudi u siromašnijim zemljama manje su sretni od onih u bogatima. Korelacije između nacionalnog bogatstva i nacionalne razine sreće kreću se od .58 do .84.
Dakle, ukoliko je zemlja bogatija utoliko su njeni stanovnici u prosjeku sretniji, a jednako tako izrazito siromašni ljudi ni u jednoj državi nisu sretni. No, unutar bogatih zemalja novac značajno ne pridonosi osjećaju sreće.
Drugim riječima, ako nemamo dovoljno novca za temeljne životne potrebe, sigurno nećemo biti sretni. Dapače, velika je vjerojatnost da ćemo biti nesretni. U tom će slučaju više novca pridonijeti osjećaju sreće. No, ako živimo u bogatoj zemlji i naše su temeljne potrebe razmjerno dobro zadovoljene, više novca neće značiti i puno više sreće.
Dakle, sam novac sigurno nije isključivi faktor zadovoljstva Danaca. Mnoge druge zemlje (poput SAD-a) daleko su bogatije, a na ljestvici sreće zauzimaju znatno niže mjesto. Postoje, očito, i drugi faktori koji doprinose zadovoljstvu.
Među njima veliku ulogu zasigurno ima to što je Danska izrazito socijalna država. Njeni građani imaju besplatno obrazovanje na svim razinama i besplatnu zdravstvenu zaštitu, a država izdvaja veliki novac za djecu i starije osobe, po čemu je Danska prva u svijetu.
Ako ostanu bez posla, država građanima četiri godine daje 90 posto plaće koju su imali dok su radili. Ukratko, država brine o svakodnevnim životnim problemima građana kad je to za njih najvažnije.
Osim toga nema velikih razlika u materijalnom statusu - Danska nema iznimno bogatih niti iznimno siromašnih ljudi. Naravno, takav život ima i svoju cijenu, pa su porezi u Danskoj vrlo visoki, ali to izgleda nikoga ne smeta.
|
Istraživači su također pokušavali otkriti što Dance razlikuje od građana SAD-a, koji su bogatiji ali su na ljestvici sreće obično oko ili ispod dvadesetog mjesta.
Glavna razlika pokazala se u području životnih ciljeva. Amerikanci su više usmjereni na materijalne ciljeve i pritom žele postići sve više i više.
Žele veću kuću, bolji automobil i sve više modernih stvari, a kad to i ostvare pokazuje se da nisu nimalo sretniji nego što su bili prije toga. Naime, na takve stvari se relativno brzo naviknu i onda im je potrebno još više kako bi bili sretni.
Osim toga da bi to ostvarili moraju raditi po cijele dane, pa im ostaje premalo vremena za obitelj, prijatelje i osobni razvoj. A to su stvari koje više od materijalnog blagostanja pridonose sreći.
Za razliku od njih mnogi Danci izjavljuju kako bi radije imali lošije plaćen posao u kojemu uživaju i koji im ostavlja dovoljno vremena za obitelj nego bolje plaćeni posao koji ne vole i koji im oduzima puno vremena.
Oni su shvatili da mogu imati puno, ali da ne mogu imati sve. I da moraju odlučiti što im je u životu važnije.
Danci su skloni tome da puno vremena provode s članovima obitelji i prijateljima, što također može biti jedna od tajni njihove sreće. Čak 92 posto Danaca učlanjeno je u različite društvene klubove koje država financijski potpomaže, bilo da je riječ o sportu, plesu ili pjevanju.
Budući da nema velikih razlika u plaćama, ljudi ne biraju svoje zanimanje prema tome koliko novca nosi ili koji je to status, nego prema tome koliko im se sviđa ili prema nekim drugim kriterijima.
Primjerice, biti smetlar nije samo dobro plaćeno zanimanje već ga Danci ne smatraju zanimanjem nižeg statusa.
Neki se odlučuju na njega jer od toga mogu solidno živjeti, a kako radno vrijeme traje samo pet sati dnevno ostaje im još dovoljno vremena da se u životu bave i mnogim drugim stvarima. Većini Danaca to je potpuno prihvatljivo.
To se vidi i iz njihove izreke “Jante-lov“ koja zapravo znači “nitko nije ništa bolji od drugoga“.
Povjerenje u državu i ljude izrazito je visoko, što je karakteristika svih država s visokim stupnjem životnog zadovoljstva i sreće. Nije rijetko vidjeti dijete ostavljeno samo u kolicima ili nezaključane bicikle. O tome što bi se dogodilo u nekoj drugoj državi, uključujući našu, vjerojatno ne treba naglašavati.
Sve u svemu, Danska je tzv. “postkonzumeričko“ društvo u kojemu ljudi imaju dovoljno novca da mogu kupiti lijepe i kvalitetne stvari, ali to nije na prvom mjestu njihovih životnih vrijednosti. Posao koji vole, slobodno vrijeme te druženje s obitelji i prijateljima puno su im važniji.
Prema najnovijim istraživanjima iz 2009. godine R. Veehovena, koji vodi Svjetsku bazu sreće (World Database of Happiness), nakon Danske slijede Švicarska, Austrija, Island, Finska, Australija, Švedska, Kanada, Gvatemala i Luksemburg.
Analizira li se detaljnije situacija u tim zemljama u većini od njih pojavljuje se nekoliko zajedničkih faktora.
|
Kao prvo, u svima postoji osjećaj društvene odgovornosti i solidarnosti. Država i građani brinu za slabe i nemoćne, bilo da je riječ o djeci, starijim osobama, nezaposlenima ili bolesnima.
Uplitanje obitelji i društva u život pojedinca je razmjerno slabo. Ljudi imaju slobodu da biraju svoje osobne ciljeve prema vlastitoj želji. Također, manji je pritisak na pojedince da budu lijepi, bogati i uspješni... I na kraju, materijalne razlike među ljudima nisu prevelike, postoji ravnomjerna raspodjela ekonomskih resursa.
Sigurno nećemo brzo dospjeti na ovaj popis najsretnijih, ali mogli bismo od njih mnogo toga naučiti. (Bankamagazin)
|
|
 |
|