22.06.2010.
RBA analize: Ukupna likvidna sredstva porasla na 222 mlrd kuna
Visoka razina nezaposlenosti te ograničeni štedni potencijal stanovništva i dalje negativno djeluju na kretanja depozita, a s obzirom da se početak oporavka gospodarstva očekuje tek u drugom polugodištu, prije toga neće doći ni do oporavka monetarnih agregata
Prema posljednjim podacima HNB-a novčana masa je krajem travnja iznosila 48,9 milijardi kuna i tako u odnosu na kraj ožujka bila viša za 2,6 posto, prenose analitičari RBA u Dnevnim financijskim vijestima u ponedjeljak.
Rastu novčane mase na mjesečnoj razini pridonio je istovremeno rast depozitnog novca i gotovog novca izvan banaka.
Depozitni je novac tako krajem travnja iznosio 33,8 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj ožujka više za 2,7%. Nešto niže stope rasta pokazao je gotov novac izvan banaka (2,5%) koji je krajem travnja dosegnuo 15,1 milijardu kuna.
To je treći mjesec za redom da se bilježi rast novčane mase, a tijekom travnja rast je bio nešto intenzivniji no prethodnih mjeseci, a iznosio je 5,5% godišnje.
Budući da je prošlogodišnjeg travnja zabilježen snažan pad novčane mase, relativno visoke stope rasta tijekom travnja djelom su rezultat i učinka baznog razdoblja.
Nadalje, dodatan poticaj rastu novčane mase došao je od snažnog rasta depozitnog novca od 12,4% godišnje. Time je ujedno i otklonjen negativan efekt gotovog novca izvan banaka koji je zabilježio pad od 7,1% godišnje.
Monetarni agregat M4 odnosno ukupna likvidna sredstva, koja obuhvaćaju novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, krajem travnja iznosio je nešto više od 222 milijarde kuna. U odnosu na kraj ožujka to je blagi porast za 11,9 milijuna kuna.
Kako je istovremeno zabilježen pad štednih i oročenih kunskih ali i deviznih depozita (za 1%, odnosno 0,6% mjesečno) te obveznica i instrumenata tržišta novca (za 2,4% mjesečno), relativno snažniji rast novčane mase otklonio je njihov negativan utjecaj, što je rezultiralo ukupnim likvidnim sredstvima bez značajnije mjesečne promjene.
Na godišnjoj je razini zabilježen rast promatranog agregata četvrti mjesec za redom.
Visoka razina nezaposlenosti te ograničeni štedni potencijal stanovništva i dalje negativno djeluju na kretanja depozita, a time i agregata. S obzirom da početke oporavka gospodarstva očekujemo tek u drugom polugodištu, prije toga nije izvjestan ni značajniji oporavak monetarnih agregata. (Bankamagazin)
|
|
 |
|