16.06.2010.
Nema više gužve u čekaonici za euro
Poslije odluke da sve članice eurozone moraju izdvojiti sredstva pomoći za Grke u visini 110 milijardi eura, zemlje aspiranti su odlučile usporiti pristupanje EMU-u
Nakon utjecaja grčke dužničke krize na eurozonu nema više gužve u 'čekaonici' za ulazak u Europsku monetarnu uniju (EMU). Naime, poslije odluke da sve članice moraju izdvojiti sredstva pomoći za Grke u visini 110 milijardi eura, zemlje aspiranti su odlučile usporiti pristupanje EMU-u.
Do prije godinu dana red je bio 'podugačak'. Poljaci, Mađari, Česi i tri baltičke zemlje pokušavale su čim brže ispuniti kriterije za ulazak u eurozonu da bi danas još samo Estonija pretendirala i javno najavila precizan datum prihvaćanja eura kao nacionalne valute. Radi se o 2011. godini. Sve ostale zemlje polako odustaju od brzog ulaska u zonu eura.
Tako je novi guverner Narodne banke Poljske, bivši poljski premijer Marek Belka, izjavio kako je nerealno da Poljska sada prelazi na euro.
Belka je objasnio da ulazak u europsku monetarnu zonu znači velike koristi, poput ubrzavanja ekonomskog rasta, ali ipak je naglasio kako se time istovremeno zemlja lišava svojih instrumenata monetarne politike i mogućnosti da u cilju povećanja konkurentnosti oslabi nacionalnu valutu.
"Tada preostaje samo povećanje produktivnosti rada ili elastičnije i konkurentnije gospodarstvo", rekao je Belka i dodao da je za Poljsku u protekloj svjetskoj ekonomskoj krizi bilo korisno to što je imala nacionalnu monetu i što je oslabio tečaj zlota.
Novi guverner je također istakao da sada nije dobar trenutak da se ulazi u eurozonu jer Poljska još ne ispunjava kriterije iz Maastrichta, a Europska monetarna unija preokupirana je svojim problemima i nema volje širom otvoriti vrata novim članicama.
"U budućnosti možda se pokaže da ćemo mi biti najprimamljiviji zalogaj. Pomalo u šali kažem da želim da najvažnije zemlje zone zakucaju na naša vrata i pozovu nas da uđemo, jer ćemo biti zemlja koja će doprinijeti stabilnosti i dinamici eurozone", rekao je Belka.
Osim Poljaka i sve više Čeha želi plaćati krunama što je duže moguće i broj protivnika eura porastao je u prvom ovogodišnjem kvartalu za 10 posto zbog straha da bi u krizi i Češka morala pomoći Grčkoj i drugim dužnicima u eurozoni.
Dok je početkom godine prelazak na euro odbijalo svega 22 posto Čeha, danas ga ne želi skoro 33 posto nacije. U veljači je 63,8 posto anketiranih htjelo da se Češka oprosti od krune i pređe na euro, sada po toj anketi pristalica eura ima svega 54 posto.
|
Protivnici eura su sve brojniji zbog povećane nestabilnosti eurozone, a također zato što je slučaj Grčke upozorio na potencijalnu obavezu država zone eura da izrazito pomognu državama koje propadaju.
I Poljaci Česi navode primjer Slovenije koja se kao članica eurozone obvezala osigurati 384 milijuna eura povoljnog kredita u okviru svoje 0,48-postotne kvote.
Što se tiče Estonije, prije mjesec dana je Europska komisija, unatoč kritikama Europske središnje banke, dala zeleno svjetlo za primanje Estonije u eurozonu. Ona će najvjerojatnije početi primjenjivati euro kao nacionalnu valutu od 1. siječnja 2011. godine.
U istom priopćenju EK je za ostalih osam zemalja kandidatkinja - Bugarsku, Češku, Letoniju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku - priopćila kako nisu ispunile potrebne kriterije.
Za primanje u eurozonu postavljeno je više uvjeta. Najvažniji su: stopa inflacije smije iznositi maksimalno 1,5 posto iznad stope koja vrijedi u tri članice eurozone s najstabilnijim cijenama, državni deficit mora biti ispod tri posto BDP-a, a javno zaduženje ne smije prijeći 60 posto BDP-a.
Konačnu odluku će donijeti ministri financija država članica EU-a na svom sastanku u srpnju. Prethodno će se o tome izjasniti i Europski parlament, a uvođenje eura u Estoniji bit će tema i na sastanku na vrhu EU-a u lipnju. Pretpostavlja se da će biti donesena pozitivna odluka o Estoniji kao 17. članici eurozone. (Bankamagazin)
|
|
 |
|