15.06.2010.
Istraživanje: Trgovina se vraća u gradske jezgre
Nakon godina u kojima se trgovina razvijala na periferijama, gradovi sada nastoje oživiti i svoje gradske jezgre intenzivnijim razvojem trgovine i ostalih sadržaja
Trgovački centri na svakom izlazu iz grada, trgovine dokle pogled seže – maloprodajne zone na periferijama gradova su se u regiji istočne i srednje Europe (CEE/SEE regija) odavno etablirale. Međutim, u metropolama poput Budimpešte, Praga, Bratislave, Zagreba ili Varšave, osjeća se trend povratka u gradske jezgre.
Razvijaju se manje trgovačke zone namijenjene opskrbi okolnih četvrti te se razvijaju trgovački centri integrirani u postojeće trgovačke ulice.
„Velike internacionalne trgovce je nedostatna i nekvalitetna ponuda trgovačkih površina u gradskim centrima 'potjerala' na rubove grada“, pojašnjava Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica poduzeća RegioPlan Consulting.
Centar Praga je najatraktivniji
Sa stajališta konzumenata, među CEE/SEE metropolama koje su analizirane, centar Praga je kao trgovačka zona najatraktivniji. Češka metropola je po pitanju izbora trgovina, trgovačke atmosfere i frekvencije kupaca na vodećem mjestu.
Budimpešta je po tim kriterijima samo malo lošija, ali će se otvorenjem novog trgovačkog centra Vaci I iduće godine u srcu Budimpešte kvaliteta i atraktivnost trgovačke ponude dodatno povećati.
Treće mjesto zauzela je Varšava, u čijem je najužem centru trgovina nešto lošije integrirana. Varšava je samo za nijansu bolja od niže rangiranih gradova - Zagreba i Bratislave.
Posljednje mjesto, zbog najmanje atraktivnosti i najslabije razvijenosti, zauzima rumunjska prijestolnica Bukurešt.
Prag je vodeći i po gustoći površina u trgovačkim centrima
S gustoćom prodajnih površina u trgovačkim centrima od 700 m² GLA na 1.000 stanovnika, Prag je vodeći među promatranim metropolama, a ima i dvostruko veću gustoću površina od Beča.
Razlog tolikoj razlici leži u razvijenosti trgovačkih površina u centru grada. U zapadnoeuropskim metropolama je zbog razvijenih trgovačkih zona u centrima gradova rast trgovačkih površina u trgovačkim centrima bio znatno sporiji.
|
Dok se trgovački sektor u zapadnoj Europi razvijao relativno stabilno, u istočnoj Europi je prošao kroz dva velika preokreta.
Trgovački sektor u centrima gradova, koji je bio uglavnom u rukama privatnika, dolaskom komunizma je bio nacionaliziran i zamijenjen državim trgovinama i robnim kućama.
Te su trgovine primarno bile u funkciji opskrbe, bez velike raznolikosti ponude ili orijentacije na doživljaj kupovanja i atraktivnost.
Takav je sistem osiromašio trgovačku infrastrukturu i rezultirao ogromnim brojem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nakon pada komunizma. Rezultat je bio intenzivan razvoj velikih trgovačkih centara na periferijama gradova.
Međutim, u analiziranim se metropolama već osjeća preokret tog trenda. Na mjestima bivših tvornica i pogona, te saniranjem nekretnina u gradskim središtima rastu manji trgovački centri namijenjeni opskrbi gradskih četvrti.
U trgovačkom smislu, gradska središta postaju sve življi i razvijeniji. „Trgovina se vraća u centre gradova, te je njihova važnost u odnosu na trgovačke centre na periferijama sve veća“, objašnjava Bomba-Wilhelmi.
S obzirom na to koji su trgovci zastupljeni, na frekvenciju posjetitelja, atmosferu, visinu najamnina i gustoću prodajnih površina, provedena analiza je rezultirala sljedećim poretkom metropola CEE/SEE regije:
1. Prag
2. Budimpešta
3. Varšava
4. Zagreb
5. Bratislava
6. Bukurešt
Prag je po navedenim kriterijima na prvom mjestu. „Stari grad, kultura, trgovina i gastronomija su u Pragu najbolje kombinirani te centar Praga predstavlja jako atraktivno mjesto za shopping“, ističe direktorica Regioplan Consultinga.
Budimpešta je na visokom drugom mjestu i tijesno prati Prag. Sinergija navedenih čimbenika u Zagrebu, Varšavi i Bratislavi je nešto slabija i stoga su centri tih gradova potrošačima manje atraktivni.
Zbog mnogobrojnih pogrešaka u planiranju, te zbog slabo naseljene i neobnovljene stare gradske jezgre u kojoj trgovine gotovo da i nema, Bukurešt se nalazi na posljednjem mjestu među analiziranim gradovima.
|
S oko 700 m² GLA po 1.000 Prag ima gustoću prodajnih površina skoro dvostrukiu od Beča. Jednako tako i Bratislava (660 m² ), Budimpešta (520 m²) i Varšava (500 m²) dostižu brojke više od Beča (350 m²).
Od svih analiziranih glavnih gradova samo Bukurešt (280 m²) i Zagreb (340 m²) imaju gustoću manju nego Beč.
|
Među potrošačima postoji potreba za obje vrste trgovačkih zona, jer svaka pokriva određenu vrstu potreba.
Trgovački centri na periferiji su u prednosti što se tiče izbora trgovina, dostupnosti automobilom i broja parkirnih mjesta. Međutim, trgovačke zone u gradskoj jezgri nude urbani doživljaj i kombinaciju trgovine, kulture i gastronomije.
Nakon godina u kojima se trgovina razvijala na periferijama, gradovi sada nastoje oživiti i svoje gradske jezgre intenzivnijim razvojem trgovine i ostalih sadržaja. „Bolja trgovačka ponuda u gradskoj jezgri privlači i veći broj potrošača, što je svakom gradu itekako potrebno“, zaključuje istraživanje.
|
|
|
|