09.06.2010.
Javno predavanje Banke: Što će biti s eurom?
Slabljenje eura u odnosu na dolar reflektira se u slabljenju kune u odnosu na dolar zbog čega bi se hrvatske kompanije trebale zaštititi od valutnog rizika putem hedgiranja, istaknuto je na javnom predavanju magazina Banka
Slabljenje eura na međunarodnom tržištu u odnosu na dolar reflektira se na slabljenje kune u odnosu na dolar, zbog čega bi korporacijski subjekti trebali razmisliti o hedgiranju novčanih tijekova koji nisu u kunama i eurima, istaknuli su Constantin Cesnovar, izvršni direktor riznice Hypo Alpe-Adria banke, te Marko Badurina, specijalist za trgovanje vrijednosnicama Volksbanke na javnom predavanju magazina Banka koji je u utorak održan u prostoru Profila.
Sektor građanstva u značajnoj mjeri ima kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku, i sada su svi naučili, iako možda prekasno o potrebi hedgiranja, kazao je Badurina za rekordno jačanje franka u odnosu na euro zbog čega je kredite u švicarcima građanima postalo sve teže vraćati.
Neki gospodarstvenici također ne obraćaju pozornost na valutni rizik i smatraju ga pitanjem sreće ili rizikom poslovanja.
Od 1,08 do 1,38 dolara za euro
Do kraja godine tečaj eura u odnosu na dolar većina ekonomista predviđa u rasponu od 1,08 do 1,38, Cesnovar prognozira 1,1, dok ga Badurina locira između 1,15 i 1,20 dolara za euro. No kako je uopće došlo do ovog stanja i što bi moglo utjecati na buduće kretanje eura, oba stručnjaka su opsežno izlagala.
Nepoštivanje fiskalnih ograničenja Pakta o rastu i stabilnosti dovelo je do napuhivanja proračunskih deficita pojedinih zemalja Europske unije.
Prvo su to prekršile Francuska i Njemačka, a njih poporatile ostale zemlje. To u situaciji gospodarske ekspanzije nije bilo problematično, no u situaciji duge i duboke recesije i povišene averzije prema rizicima, takva fiskalna politika je postala neodrživa, objašnjava Badurina.
Osim toga, dogovoreni plan pomoći Europske unije i MMF-a za refinanciranje duga Grčke nije smirio tržišta, zbog čega je ECB bio prisiljen pokušati smiriti svojim intervencijama na otvorenom tržištu obveznica. ž
Došlo je do situacije kada vlada neizvjesnost za budućnost eura, investitori povezuju neizvjesnost s rizikom za eurom, što ga čini ranjivim, pa oni manje skloni riziku pokušavaju se sakriti u sigurnijim valutama: dolaru, jenu, švicarskom franku, dok jedan dio investitora preuzima rizik, te špekulacijama i napadima na najslabije karike Europske unije, prvenstveno Grčku, želi zaraditi na padu vrijednosti eura.
Neke skupine hedge fondova vjeruju da bi euro mogao pasti do vrijednosti sa dolarom, ako ne i ispod. Zbog toga CDS indeksi europskih zemalja rastu, posebno PIGS zemalja, gdje prednjači Grčka.
Badurina ističe i neobičajene reakcije tržišta, poput situacije od prošlog petka, kada su negativni podaci s tržišta rada SAD-a utjecali na jačanje dolara, umjesto eura.
Fed vs ECB
|
Dva fenomena utječu na veliku volatilnost tečaja: kratkoročni poput izjava političara i čelnika središnjih banaka, kao i gore spomenuti podaci o nezaposlenosti, dok su dugoročni BDP i inflacija, navodi Cesnovar. U području dugoročnih fenomena vidljiv je značajan raskorak između BDP-a eurozone i SAD-a.
U prvom kvartalu američki je porastao 2,5 posto na godišnjoj razini, a eurozone 0,6 posto. Analitičari očekuju nastavak istog trenda, po kojem bi u drugom kvartalu američki BDP imao 3,1 posto rasta, a europski 1,45 posto.
Cesnovar smatra da bi se euro mogao brže oporaviti kada bi bilo odlučnijih stavova čelnika eurozone. Promjena će biti, pa će u nadolazećem razdoblju europsko gospodarstvo raditi na pojačanoj transparentnosti podataka, gdje će veću ulogu nego do sada imati Eurostat. Doći će do regulacije rejting agencija, koje bi trebale davati i savjetodavne usluge, odnosno reći kako se pojedini rejting može popraviti.
Traži se i uspostava europske agencije koja bi strogo nadzirala i kažnjavala rejting agencije, ako utvrdi da se neutemeljeno nekome smanjuje ili povećava kreditni rejting. Špekulante će se pokušati obeshrabriti poreznim opterećenjima.
S druge strane, priča Badurina, slabljenje eura neki ministri financija zemalja eurozone promatraju kao pomoć gospodarskom oporavku i kompenzaciju smanjenja proračunske potrošnje. U prvom kvartalu ove godine povećan je izvoz eurozone 2,5 posto, što neki objašnjavaju upravo slabljenjem eura.
Nositelji monetarne politike EU zasad su rezervirani u pogledu intervencija na deviznom tržištu, ECB je ipak nešto sporiji od američkog FED-a, konstatira Badurina.
Na pitanje je li moguće da neke zemlje izađu iz eurozone, Cesnovar odgovara da je to de facto nemoguće jer bi to značilo da bi morale izaći i iz Europske unije.
Propast eurozone bi značilo propast Europske unije, i to je nešto što će svi pokušati izbjeći. Euro je tu da ostane, kao i Europska unija, kaže i Badurina.
Jačanje dolara u odnosu na kunu ne bi trebao prouzročiti hrvatskoj ekonomiji štetu, budući da je udio dolara u ukupnom BDP-u zanemariv. Riječ je oko 20 posto u ukupnoj vanjskoj trgovini.
Više se vidi slabost eura nego jačina dolara jer dolar ima veliku prednost u tome što su procesi odlučivanja u SAD-u značajno kraći i njihova je politika puno jače usredotočena na ekonomiju, zaključuje Cesnovar. (Bankamagazin)
|
|
 |
|